REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

Industrijska cesta 15, Sesvete

Poslovni broj: P-509/2023-21

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Sesvetama po sucu tog suda Ivi Raos, u pravnoj stvari tužiteljice ĐP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Ani Ivšić, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika HP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Igoru Radeliću, odvjetniku iz Zagreba, radi utvrđenja, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene 14. siječnja 2025. u prisutnosti punomoćnice tužiteljice, tužiteljice osobno, punomoćnika tuženika i tuženika osobno, 19. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da su HP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i ĐP iz [adresa] br:1 OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnici I to svaki u ½ dijelova nekretnine u Sesvetskom Kraljevcu upisane u zk ul broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] stan površine 56,50 m2 upisan kao 5. Suvlasnički dio: 182/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-5)

Temeljem zapisnika broj Z- 320/2005/7615."

II. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 3.125,00 Eur sa zateznim kamatama tekućim od 19. veljače 2025. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je tužba povučena u dijelu tužbenog zahtjeva koji glasi:

" Razvrgava se suvlasnička zajednica tuženika HP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i tužiteljice ĐP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] te se nalaže tuženiku HP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplatiti tužiteljici ĐP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 28.000,00 Eur s tog temelja"

Obrazloženje

1. Uvodno se ističe kako je ovdje tuženik pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pokrenuo izvanparnični postupak radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina protiv ovdje tužiteljice koji se pred tim sudom vodio pod posl. br. R1-148/2022 te je rješenjem toga suda upućen u parnicu obzirom na to da je tužiteljica osporila suvlasničke omjere tuženika na nekretninama. Tuženik je stoga, postupajući po rješenju suda, podnio tužbu protiv ovdje tužiteljice Općinskom građanskom sudu u Zagrebu radi utvrđenja prava suvlasništva na nekretnini na [adresa] te je tužiteljica uz odgovor na tužbu podnijela i protutužbu radi utvrđenja suvlasništva te razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine koja je predmet ovog postupka postupajući po kojoj se, nakon razdvajanja postupka u odnosu na spornu nekretninu koja se nalazi na području isključive nadležnosti ovoga suda, Općinski građanski sud pravomoćnim rješenjem posl. br. P-3307/2023 od 10.05.2023. oglasio mjesno nenadležnim i predmet ustupio ovom sudu kao mjesno nadležnom.

2. Tužiteljica sada u tužbi, uređenoj u podnesku od 13.05.2024. kojom je ujedno djelomično povučena tužba u dijelu točke b) tužbenog zahtjeva, ističe kako je bila u braku s tuženikom koji je pravomoćno razveden presudom Općinskog Građanskog suda u Zagrebu te je zbog neslaganja i poremećaja bračnih odnosa bračna zajednica prestala postojati. Za vrijeme trajanja bračne zajednice stranke su između ostalog stekle i predmetne nekretnine u [adresa] upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] stan površine 56,50 m2 upisan kao 5. Suvlasnički dio: 182/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-5) Temeljem zapisnika broj Z- 320/2005/7615, koje su upisane isključivo na ime tuženika (redni broj 5). U tijeku postupka ističe kako je 2017. pokrenut postupak po kaznenoj prijavi tužiteljice za obiteljsko nasilje protiv tuženika koji je vođen do 2019. Međutim, tuženik se i dalje vraćao na adresu zajedničkog prebivališta stranaka [adresa] odvojak 1 gdje je i danas prijavljen. Tijekom trajanja bračne zajednice tuženik je na fiktivan način u ime svoje kćeri TP, koja nema dana radnog staža ni primanja kupio stan u [adresa] na temelju njezine spec. punomoći, a nakon prodaje predmetnog stana zadržao kupovninu i kupio stan koji je predmet ovog postupka.

3. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti te ističe kako u trenutku kupovine predmetne nekretnine, tuženik i tužiteljica nisu bili u bračnoj zajednici kao niti u razdoblju kada je podnesena tužba. Navodi kako je dva mjeseca nakon podnošenja tužbe donesena presuda kojom se razvodi brak između stranaka. Tuženik nadalje ističe da je sredstva za kupnju nekretnine posudio od svojeg brata te da prema tome kupnja nekretnine ne predstavlja bračnu stečevinu već ista predstavlja vlastitu imovinu tuženika. U tijeku postupka ističe da je vidljivo kako tužiteljica potražuje 50% vrijednosti za nekretninu u predmetu koji se vodi pod posl. br. P-2032/2023 kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu koja se nalazi u [adresa], a koja je prodana i prema navodima tužiteljice sa navedenim iznosom je kupljen stan koji je predmet ovog spora u kojem potražuje ½ nekretnine. Dakle, tužiteljica navodi da je novac za stan koji je predmet ovog spora dobiven prodajom stana koji nije glasio niti na tužiteljicu niti na tuženika već na njihovu punoljetnu kćer. Prema tome i prema navodima same tužiteljice, sredstva za kupnju predmetne nekretnine nisu bračna stečevina. Nadalje, tuženik ističe da čak i kada bi se navodi tužiteljice uzeli kao točni, tada bi tužiteljica potraživala 100% imovine, odnosno 50% iznosa dobivenog prodajom stana u [adresa] i ½ stana u [adresa]. Tuženik nadalje ističe da je protiv njega izrečena mjera zabrane približavanja tužiteljici 2021. te nije živio sa tužiteljicom, stoga nije jasno temeljem čega tužiteljica navodi da kupnja predmetne nekretnine može predstavljati bračnu stečevinu. Zbog svega navedenog, tuženik predlaže sudu odbiti tužbu i tužbeni zahtjev kao neosnovan uz naknadu parničnog troška tuženiku.

4. Kako se tuženik u postupku nije protivio djelomičnom povlačenju tužbe od strane tužiteljice, primjenom odredbe čl. 193. st. 2. ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - u daljnjem tekstu ZPP), odlučeno je kao u izreci rješenja.

5. U dokaznom postupku izvršen je uvid u presliku spisa Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. P-2032/23 te priležećih isprava (list 1-64 spisa), presliku spisa Z-320/05 uz zbirku isprava (list 90-109 spisa) te su saslušani svjedoci EP (list 114 spisa), ŽP (list 115 spisa) kao i stranke u postupku (list 116-119 spisa).

6. Primjenom odredbe čl. 220. st. 2. ZPP-a, kojom je propisano da sud odlučuje koje će od dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica, nije proveden dokaz pribavom od Ministarstva financija, Porezne uprave, porezne kartice, odnosno potvrde HZMO-a o visini prihoda za tuženika te za svjedoke EP i ŽP te očevidom na licu mjesta, a imajući u vidu i načelo ekonomičnosti postupka propisano odredbom čl. 10. st. 1. ZPP-a jer je moguće utvrditi odlučne činjenice za rješenje konkretnog spora provođenjem dokaza uvidom u dokumentaciju u spisu, a kako je nastavno obrazloženo. Stranke su ujedno suglasno odustale od dokaznog prijedloga za saslušanjem u svojstvu svjedoka njihove kćeri OP, a slijedom čega nije proveden dokaz njenim saslušanjem.

7. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći prema brižljivoj i savjesnoj ocjeni svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi članka 8. ZPP-a sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

8. Predmet spora je tužbeni zahtjev tužiteljice za utvrđenjem da je tužiteljica temeljem bračne stečevine, zajedno sa tuženikom suvlasnica nekretnine u [adresa] upisane u zk ul broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] stan površine 56,50 m2 upisan kao 5. Suvlasnički dio: 182/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-5) u ½ dijela. Između stranaka je nesporno kako je brak između stranaka razveden pravomoćnom odlukom suda 30.05.2023. Spornim proizlazi kada je između stranaka prestala bračna zajednica te da li se sporna nekretnina ima smatrati bračnom stečevinom stranaka ili pak vlastitom imovinom tuženika.

9. Iz zemljišnoknjižnog izvatka Općinskog suda u Sesvetama, Zemljišnoknjižni odjel Sesvete za nekretninu upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], stan površine 56,50 m2 upisan kao 5. Suvlasnički dio: 182/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-5) proizlazi kako je tuženik uknjižen kao vlasnik za cijelo temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnina od 05.12.2022. te tabularne izjave od 05.12.2022. (zaprimljeno 05.12.2022. pod brojem Z-15949/2022.)

10. Iz Ugovora o kupoprodaji nekretnina zaključenog između Maigo Grupe d.o.o. kao prodavatelja i tuženika HP kao kupca **.**.2022., s ovjerenim potpisima ugovornih stranaka od strane javnog bilježnika Zorke Čavajde pod brojem OV-10240/2022 od 05.12.2022., proizlazi kako je predmet kupoprodaje nekretnina upisana u zemljišne knjige Općinskog suda u Sesvetama, Zemljišnoknjižni odjel Sesvete, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to z. k. č. br. [katastarska čestica],broj D.L. 20, koja u naravi predstavlja BLAGE ZADRE, ukupne površine 3124 m2, od čega DVORIŠTE BLAGE ZADRE površine 1870m2, te ZGRADA br. 17/A,

17/B, 17/C, 17/D BLAGE ZADRE, površine 1254 m2, s kojim suvlasničkim dijelom je neodvojivo povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine: 5. Suvlasnički dio: 182/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-5), temeljem zapisnika broj Z-320/2005/7615 prenosi se sljedeći upis: povezano s vlasništvom stana oznake PZ-3.2 B13, površine 56,50 m2. U čl. 2. Ugovora je navedeno kako kupoprodajna cijena iznosi 61.000,00 Eur plativo u kunskoj protuvrijednosti s tim da prodavatelj potvrđuje da je kupac već isplatio prodavatelju kaparu u iznosu od 2.500,00 Eur temeljem računa za predujam – br 03/01/2 koja se uračunava u kupoprodajnu cijenu.

11. Iz tabularne izjave od 05.12.2022. proizlazi kako prodavatelj potvrđuje da je izvršena isplata kupoprodajne cijene u cijelosti iz čl. 2. Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 05.12.2022. te da tuženik može temeljem predmetne izjave i navedenog ugovora u zemljišnim knjigama ishoditi uknjižbu prava vlasništva u svoje ime.

12. Svjedok EP, brat tuženika, je iskazao da je uslijed pogoršanja odnosa između njegovog brata i ĐP, njegov brat morao napustiti stan te više nije imao gdje biti. Prvo je bio kod sestre pa kod drugog brata, a kako ne bi bio na ulici, odlučio je kupiti nekretninu u kojoj bi mogao živjeti. Krajem 11. mj. 2022. došao je kod njega u [adresa] te tražio da mu posudi novce kako bi mogao kupiti stan i tada mu je dao iznos od 18.500,00 Eur. Koliko mu je poznato taj iznos je upravo i utrošen u svrhu kupnje stana u [adresa], na adresi [adresa] kojega je platio negdje između 60.000,00 i 70.000,00 eur, ne zna točno o kojem iznosu se radilo jer ga to nije zanimalo. Na poseban upit kada je iskazao da je između tužiteljice i tuženika bilo određenih problema na što je konkretno mislio, naveo je kako njegov brat nije smio doći doma, oni imaju među sobom probleme. Na upit, prije kupnje stana, koliko dugo Vaš brat nije smio doći doma, naveo je kako sigurno tri godine. Živi u [adresa] dok su oni živjeli odn. žive u [adresa], mjesečno je komunicirao s bratom te kada bi on došao kod njega u [adresa], pričao mu je o tome kako ne može doći doma. Kada bi došao u Zagreb u njegov lokal koji se nalazi na Gornjem Bukovcu, bilo je vidljivo da je takva situacija. Sad brat vjerojatno tamo ne ide, pretpostavlja da može doći po malog. na upit da li se svjedok nalazi u radnom odnosu naveo je kao ima svoj lokal u [adresa], Konoba Jozefina. Bratu je posudio novac te s njim nije sklopio nikakav ugovor vezano za to. Nije mu poznato da je brat prodao stan u [adresa] za iznos od 67.000,00 Eur neposredno prije kupnje spornog stana. Otac je dobio rak 2013. i on se brinuo o njemu pošto je bio u [adresa], a otac mu je na ruke dao novce za otvaranje lokala za koje smatra da su to bili ujedno i novci od njegovog brata te je ustvari bila njegova dužnost da pomogne bratu. Između njih postoji dogovor da će se brat odreći svog nasljednog dijela u svjedokovu korist. Na poseban upit tužiteljice da li ima dignut kredit za kupnju stana i da li ga vraća svjedok je naveo kako je 2009. digao kredit za stan, koji još uvijek vraća, imao je svoj stan koji je prodao, brat mu nije bio jamac za kredit.

13. Svjedok ŽP je iskazao kako HP poznaje više od 30 godina, bili su zajedno u ratu te kada je bilo riječ o kupnji stana koji se nalazi na adresi u [adresa], tuženik je došao kod njega i pitao ga da li bi mu mogao ikako pomoći. Tada je imao financijskih mogućnosti i tuženiku je krajem 11. mj. 2022. posudio iznos od 45.000,00 eur na ruke, bez kamate. Na poseban upit pun. tuženika zašto je g. HP kupovao stan naveo je kako ga je kupovao jer nije imao gdje biti, otišao je od doma. On nije mogao biti gore, otišao je "pjevajući ili s batinama", nije mu poznato, no zna da je od tamo otišao. Između tužiteljice i tuženika je bio neki spor. Naveo je kako mu g. HP još ne vraća novac koji mu je posudio jer je dogovoreno da će mu ga vratiti kada će to moći, bilo kada stekne neka sredstva u diobi ili kada bude kreditno sposoban. Da li mu je poznato da je HP prije nego što je posudio od njega novac prodao stan u [adresa] za iznos od 67.000,00 eur, naveo je kako zna da je živio u toj kući no nije mu poznato da bi stan bio prodan za taj iznos. Naveo je kako se nalazi u mirovini koja iznosi oko 500,00 eur mjesečno. Da li mu je poznato da je g. HP bila izrečena zbog obiteljskog nasilja mjera opreza zabrane približavanja ĐP i djeci na adresi [adresa] naveo je kako mu je to površno poznato, zna da su oni bili na sudu i HP je optuživan za sve i svašta. Da li mu je poznato koliko dođe stan u [adresa] naveo je oko 67.000,00 eur.

14. Tužiteljica je u svom iskazu navela kako je brak između nje i HP sklopljen 1993. te je pravomoćno odlukom suda razveden 2023. Sve nekretnine koje su predmet spora između nje i HP su stečene za vrijeme trajanja braka i bračne zajednice. Nekretnina koja se nalazi na adresi [adresa] je bila njeno nasljeđe te ju je darovala suprugu, sve druge nekretnine pa tako i nekretnina koja je predmet ovog spora su stečene za vrijeme trajanja braka premda su u zemljišnim knjigama upisane na tuženikovo ime. Za vrijeme trajanja braka zbog psihičkog i fizičkog nasilja je tuženiku kako od strane njegove tri kćeri tako i s njene strane zvana policija te bi svaki put dobio liječenje od alkohola i uvjet. Za vrijeme trajanja braka bi znao nestati pa bi se vraćao, nije ga bilo dva do tri mjeseca te je psihički izluđivao djecu i nju. U konačnici kako bi spriječila maltretiranje sina odlučila je izaći iz toga braka. Kada je donesena mjera zabrane približavanja, brak je još uvijek trajao. Tuženik je podnio tužbu za razvrgnuće suvlasništva za vrijeme trajanja braka i to nekretnine na Gornjem Bukovcu, a onda je ona podnijela protutužbu i samo želi da je ostavi na miru. On želi prodati nekretninu na Gornjem Bukovcu kako bi ona i djeca ostali na cesti jer im ista predstavlja dom. Na adresi [adresa] se nalazi lokal koji vodi i koji joj je izvor prihoda. Tuženik je prodao stan u [adresa] i kupio stan u [adresa]. Zajedno još imaju kuću u [adresa]. Tuženik neistinito navodi da su mu novac za kupnju stana u [adresa] dali čovjek koji je "zadužen do grla" i umirovljenik. Na poseban upit svoje punomoćnice da li tuženik i koliko često dolazi na adresu [adresa] navodi kako on još uvijek dolazi, ona mu ne brani da viđa svoje dijete te kada god hoće ima mogućnost vidjeti djecu no ne ulazi u kuću. Radio je probleme u lokalu, ne boji se biti s njim kada oko njih ima drugih ljudi no i dalje ima strah biti s njim nasamo. Na poseban upit tko je snosio, za vrijeme trajanja braka, trošak zajedničkog kućanstva, plaćao račune, vršio nabavku hrane i slično, navela je kako tuženik nije sudjelovao u ničemu, uvijek bi izbila svađa kada bi trebao platiti neki račun, te je sve to ona snosila. Znao je reći da će platiti račun i onda bi došla ovrha ili bi ga našla račun ispod sjedala u automobilu. U razdoblju od 1993. do 2023. je cijelo vrijeme bila zaposlena, radila u restoranima gdje se rade svadbe, a od 2010. ima ugostiteljski objekt, otvorila ga je na svoje ime i vodi ga i dan danas. Točnije, prenijela ga je na kćer jer je dobila status majke odgajateljice kako bi mogla dobiti iznos od 5.000,00 kuna mjesečno. Na upit da li joj je poznato a vezano za suvlasništvo da je tuženik poduzimao određene radnje protiv AP glede najma navela je kako je putem svog odvjetnika poslao opomenu kćeri da nije platila iznos najma, a sve temeljem ugovora o najmu koji je fiktivno zaključila sa kćeri na 1,00 kn. Na poseban upit pun. tuženika da li je tuženik priznao tužbu glede nekretnine u [adresa] obzirom na to da postoji presuda na temelju priznanja koju je donio Općinski sud u Crikvenici Stalna služba u Senju posl. br. P-884/2023 navela je kako je tuženik nakon što mu je sud objasnio da koji će sve troškovi za njega nastati ukoliko bi se provodio postupak do kraja, u konačnici priznao tužbu i tužbeni zahtjev. Na poseban upit od kada ne živi s tuženikom u bračnoj zajednici navela je kako zbog njegovih učestalih dolazaka pa odlazaka pa jedno vrijeme življenja u drugoj kući koja se nalazi na Gornjem Bukovcu naprosto ne može popratiti datume i povezati od kada to točno ne žive u bračnoj zajednici. Na upit da li je puno prije izricanja mjera opreza prestala živjeti zajedno s tuženikom navela je kako tuženik nije smio dolaziti doma kada je zvala policiju 2021., prije toga policiju bi zvala djeca te bi on nakon suda došao doma. Na koga je glasio stan u [adresa] navela je kako je glasio na kćer TP, da je tuženik prodao kuću u [adresa] i kupio stan u [adresa], prodao je i različite automobile, Porsche, Mercedes i slično i tim novcem je kupljen stan u [adresa], nije trebao ni od koga posuđivati novce. Da li je podnijela i tužbu za isplatu pola vrijednosti nekretnine u [adresa] navela je kako je to točno jer je nekretnina prodana te joj pripada pravo na polovicu tog iznosa koji je stečen tom prodajom. Nema saznanja da su kaznene prijave protiv tuženika odbačene. Na poseban upit tuženika što se to onda točno dogodilo 30.05.2023. obzirom da prema iskazu tužiteljice proizlazi da je on bio zlostavljač, a u međuvremenu niti je bio na nekom liječenju niti se išta promijenilo glede njega samog da se odjednom tužiteljica njega ne boji niti ga se boje djeca, navela je kako je datum koji navodi tuženik dan kada je brak razveden, on se doduše drastično promijenio prema djeci, glumi uzornog tatu, te nije pijan kada se viđa s njima, djeca lako zaboravljaju što je bilo jer žele normalan odnos s ocem, a što želi i ona.

15. Iz podneska tužiteljice predanog u spis predmeta Općinskog suda u Crikvenici, Stalna služba u Senju, koji se između istih stranaka vodio pod posl. br. P-884/23 po tužbi tužiteljice radi utvrđenja bračne stečevine nekretnina koje se nalaze na području nadležnosti toga suda, proizlazi kako je u tužiteljica u istom navela "da je bila u braku s tuženikom koji je pravomoćno razveden presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu, ali je zbog neslaganja i poremećaja bračnih odnosa bračna zajednica prestala postojati tijekom 2017."

16. Prema dokaznom prijedlogu tuženika, uvidom u sustav e-spis za predmet Županijskog suda u Zagrebu, posl. br. Kv II-1597/2021-4 vezano za Kir-1946/2021 utvrđeno je kako je rješenjem od 23.11.2021. odlučujući povodom žalbe Općinskog državnog odvjetništva u Zagrebu broj Kir-DO-1195/2021 od 29. listopada 2021. podnesene protiv rješenja suca istrage broj Kir-1946/2021 od 28. listopada 2021. o odbijanju prijedloga za određivanje istražnog zatvora, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog HP zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 2. i 3. i dr. Kaznenog zakona (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21

- dalje u tekstu: KZ/11) odbijena žalba državnog odvjetnika te iz obrazloženja proizlazi kako je unatoč svim utvrđenim okolnostima, suprotno žalbenim navodima ispravna ocjena suca istrage koju prihvaća i to vijeće da se koluziona i iteracijska opasnost u konkretnom slučaju mogu uspješno prevenirati i izrečenim mjerama opreza obzirom je okrivljenik izrazio spremnost da odseli iz zajedničkog domaćinstva i da živi na drugoj adresi, a što je dokumentirao i potvrdom iz koje je vidljivo da je prijavio boravište u [adresa]. Također prema podacima policijskih izvješća proizlazi da se okrivljenik pridržava izrečenih mjera opreza. Stoga ovo vijeće ocjenjuje da je odluka suca istrage o određivanju mjera opreza iz članka 98. stavka 1. i 2. točke 4. i 5. ZKP/08 (okrivljeniku je određena mjera opreza zabrane približavanja žrtvi ĐP na udaljenost manju od 200 m i zabrana uspostavljanja i održavanja izravne ili neizravne veze sa žrtvom., specificiranih u izreci pobijanog rješenja), opravdana i zakonita, jer se navedenim mjerama, uz upozorenje okrivljeniku o zamjeni tih mjera istražnim zatvorom, može preventivno djelovati u cilju otklanjanja koluzione i iteracijske opasnosti.

17. Tuženik je u svom iskazu naveo kako su on i tužiteljica 2015. počeli sa postupkom rastave braka, dok je od doma otišao 2017. jer nije mogao više trpjeti. Tada ga je tužiteljica prijavila i insinuirala zlostavljanje zbog čega je završio jednu noć u pritvoru, nakon čega se vratio kući i predložio da se rastanu. Nakon toga se od strane tužiteljice postavilo pitanje da kako će se podijeliti glede imovine. Sve je išlo u smjeru da se osporava njegova polovica. Podnio je tužbu za podjelu imovine na [adresa] nakon što ga je tužiteljica prijavila za 4 kaznena djela između ostalog i za nasilje u obitelji. Nikada nije udario svoje dijete niti grubu riječ rekao. I dan danas viđa svoje dijete i za njega plaća alimentaciju još od prije rastave braka. Za kazneno djelo za koje je završio u zatvoru je oslobođen od svih optužbi, a civilnu diobu vezano za nekretninu na [adresa] je htio koristiti kao dokaz u svim postupcima pa tako i u kaznenom koji je tužiteljica pokrenula protiv njega. Da bi se osporio darovni ugovor iz 2010. odn. 2015. bilo je bitno da je osuđen za kazneno djelo kako bi ona dokazala grubu nezahvalnost. U međuvremenu je i na balkonu čuo razgovor tužiteljice s nekim tko joj govori da pozove policiju i da ću dobiti zabranu prilaska kući. Preko 10 mjeseci je imao zabranu prilaska te je svaki pokušaj dolaska rezultirao zvanjem policije i tražili su da ode, a nije imao gdje stanovati. Živio je kratko kod sestre, zatim kod brata, pa i kod svjedoka ŽP, završio je na ulici nakon 30 godina rada. Stan koji je predmet ovog postupka se pojavio na javnoj dražbi i premda je bio kreditno sposoban, zbog kratkog roka nije imao vremena tražiti kredit pa je zato tražio pozajmicu od brata i svjedoka ŽP. Stan je kupio svojim novcima i danas ga otplaćuje. Napravio je tri kuće, najnoviju je gradio svojim rukama i uz pomoć prijatelja. Tužiteljici je napravio lokal u kojem i danas radi, da je makne od šanka, koji je ona prebacila na kćer. Njihov brak je prestao puno prije 2017., tužiteljica je i sama to navela u podnesku u drugom sudskom postupku. Trenutno nema niti jednu kaznenu niti prekršajnu prijavu niti ih je imao do trenutka kada ga je + tužiteljica prijavila za kazneno djelo. Ona ne želi da on ima išta, želi da sve prebace na djecu kako bi mogla svime upravljati. Kada je podnijela kaznenu prijavu, i tužbu za stan u [adresa], napisala je objavu na Facebooku "kad me naljutiš, uzet ću ti i ono što mi ne treba". Oni žele trgovati svime vezano za [adresa], dok on želi mir, psihički je zlostavljan i on je taj koji je otišao. Također samoinicijativno je otišao na sud u [adresa] i priznao tužbeni zahtjev jer joj nikada nije osporavao njezinu polovicu nekretnine u [adresa]. Isključivi razlog zašto mu je tužiteljica darovala imanje na [adresa] je bio što su krenuli graditi kuće, a sve troškove je on snosio, digao dva kredita i bio investitor, sve dozvole, legalizacija je plaćena s moje strane i na moje ime, jer sam imao olakšicu zbog statusa branitelja. Od 1993. do 2023. cijelo vrijeme je bio zaposlen. Još uvijek plaća režije za kuću na [adresa] i dobiva ovrhe, za vrijeme braka je također sudjelovao u podmirenju troškova zajedničkog života i kućanstva. Na poseban upit svoga punomoćnika koje godine je kupio stan koji je predmet ovog postupka naveo je kako je to bilo 2022. u prosincu, za kupoprodajnu cijenu u iznosu od 61.000,00 eur. Na poseban upit pun. tužiteljice da li je započeo s nekim predradnjama za kupnju stana koji je predmet ovog postupka i prije studenog 2022. naveo je kako je od 28.10.2021. kada je izašao iz zatvora pregledao preko 60 nekretnina. Kćer koja je tada radila u Opereti mu je također pomogla u tome. Kupnja konkretne nekretnine se desila brzo te je morao donijeti odluku u roku od 15 dana da li je kupuje ili ne, kroz mjesec dana je prikupljao sredstva za isplatu kupoprodajne cijene i dao kaparu od oko 2.000,00 eur da ga se čeka tih mjesec dana.

18. Prema odredbi čl. 7. st. 1. ZPP stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, te je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika (čl. 219. st. 1. ZPP).

19. Pravni režim imovine bračnih drugova prosuđuje se prema zakonu koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja te imovine (odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-57/05 od 14. prosinca 2005.) a što je u konkretnom slučaju, imajući u vidu kako je uknjižba prava vlasništva tuženika na spornim nekretninama u zemljišnim knjigama izvršena 2022., Obiteljski zakon ("Narodne novine" br 103/2015, 98/2019, 47/2020, dalje; OBZ).

20. Odredbom čl. 36. OBZ-a propisano je (1) Bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. (3) Bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drukčije ugovorili. Dakle, čl. 36. stavak 1. OBZ-a je propisano da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli za vrijeme trajanja bračne zajednice, a ne braka, pa trajanje braka nije od utjecaja za stjecanje imovine koja bi se mogla smatrati bračnom stečevinom, već je za bračnu stečevinu odlučno postojanje bračne zajednice.

21. Primjenom pravila o teretu dokazivanja iz odredbe čl. 219. ZPP-a, onaj tko tvrdi da određena nekretnina predstavlja bračnu stečevinu, odnosno da je stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice i/ili da potječe iz te imovine, dužan je to dokazati, odnosno u konkretnom slučaju, tužiteljica je bila dužna dokazati da je predmetna nekretnina stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice (kao životne i ekonomske zajednice stranaka) odnosno da potječe iz te imovine.

22. Obzirom na to da je tužiteljica svoj tužbeni zahtjev utemeljila samo na zakonskoj presumpciji iz čl. 36. OBZ-a, a istovremeno tijekom cijelog postupka nije predložila niti jedan odlučan dokaz radi utvrđivanja da je predmetna nekretnina stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice odnosno da potječe iz te imovine već svoje tvrdnje da predmetna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu nje i tuženika bazira samo na činjenici da su ona i tuženik bili u braku u vrijeme kada je nekretnina stečena te na navodima iznesenima u tužbi i u svome iskazu da je nekretnina kupljena novcem koji je tuženik dobio od prodaje stana u [adresa], a koje ujedno ničime ne dokazuje, sud je zaključio da tužiteljica nije dokazala da bi predmetna nekretnina predstavljala bračnu stečevinu.

23. Naime, nespornim proizlazi između stranaka kako je tuženiku rješenjem suca istrage broj Kir-1946/2021 od 28. listopada 2021. određena mjera opreza iz članka 98. stavka 1. i 2. točke 4. i 5. ZKP/08 (okrivljeniku je određena mjera opreza zabrane približavanja žrtvi ĐP na udaljenost manju od 200 m i zabrana uspostavljanja i održavanja izravne ili neizravne veze sa žrtvom., specificiranih u izreci pobijanog rješenja). Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazu tuženika te iskazima svjedoka EP i ŽP koji su iskazivali životno, logično, sukladno ispravama u spisu kako je bračna zajednica prestala puno prije izrečene mjere opreza, još 2017., a zasigurno nakon izricanja mjere opreza zabrane približavanja tužiteljici 2021. jer tako proizlazi i iz iskaza tužiteljice koja je navela kako tuženik nije smio dolaziti doma od izricanja mjere 2021. Da se tuženik pridržavao izrečene mjere proizlazi iz obrazloženja rješenja Županijskog suda u Zagrebu u kojem je navedeno kako prema podacima policijskih izvješća proizlazi da se okrivljenik pridržava izrečenih mjera opreza te da je ujedno prijavio boravište u [adresa]. Tužiteljica u postupku nije dokazala da bi nakon izricanja mjere opreza između stranaka bila opet uspostavljena bračna zajednica. Pa su tako svjedoci ŽP i EP suglasno iskazali kako su odnosi između stranaka bili teško narušeni te da je tuženik otišao od kuće. Svjedok EP je iskazao kako tuženik nije smio doći doma tri godine prije kupnje stana u [adresa], a koji iskaz je suglasan iskazu tuženika koji je naveo kako je bračna zajednica između stranaka prestala 2017. Tužiteljica je navode tuženika potvrdila u podnesku predanom u spis Općinskog suda u Crikvenici gdje je i sama navela kako je bračna zajednica između stranaka prestala još 2017. Iz prethodno navedenih razloga sud nije poklonio vjeru iskazu tužiteljice koja je iskazivala suprotno iskazima tuženika i saslušanih svjedoka čije je iskaze sud prihvatio u cijelosti. Bračna zajednica između tužitelja i tuženice prekinuta je stoga prije zaključenja Ugovora o kupoprodaji sporne nekretnine i nije egzistirala za vrijeme trajanja tog Ugovora, odnosno prije uknjižbe prava vlasništva tuženika na spornim nekretninama u zemljišnim knjigama. Nadalje, sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazu saslušanih svjedoka te tuženika kako su isti posudili tuženiku novac za kupnju spornog stana te da o navedenom nisu sastavljali potvrdu obzirom na to da se radilo o obiteljskom odnosu jer je brat tuženiku posudio novac, odnosno odnosu uzajamnog povjerenja jer je dugogodišnji prijatelj tuženiku posudio novac dok tužiteljica ničime nije dokazala svoje navode da je tuženik novcem koji je dobio od prodaje stana u [adresa], koji je ujedno bio uknjižen kao vlasništvo njihove kćeri, kupio spornu nekretninu. Slijedom navedenog, temeljem prethodnih utvrđenja proizlazi kako predmetna sporna imovina, nije bračna stečevina tužitelja i tuženice te je stoga odlučeno kao u izreci presude.

24. Kako je tuženik u cijelosti uspio u sporu, to mu sukladno čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a, prema Tarifi o nagradi i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 136/23 dalje: Tarifa) pripada pravo na zatraženu naknadu troškova postupka. Priznati trošak ovršnog postupka se odnosi na sastav odgovora na tužbu, podneska od 24.05.2024., u iznosu od po 500,00 Eur (Tbr. 8 t. 1. Tarife), zastupanja na ročištima održanim 15.05.2024., 16.10.2024. te 14.01.2025. u iznosu od po 500,00 Eur (Tbr. 9 t. 1. Tarife) što uvećano za 25% PDV-a iznosi 3.125,00 Eur. Na dosuđen iznos teku kamate od dana donošenja prvostupanjske presude, u skladu s odredbom čl. 30. st. 2. OZ.

U Sesvetama 19. veljače 2025.

Sudac:

Iva Raos

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu županijskom sudu u roku 15 dana od dana ročišta za objavu presude (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda u dva istovjetna primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.

DNA:

1. tužitelju po pun

2. tuženiku po pun