Broj: Ppž-5325/2022

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. MH, zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi okr. MH podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Kutini, Stalna služba u Novskoj od 1. travnja 2022., broj: 13. Pp-986/2021-5, u sjednici vijeća održanoj 19. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Djelomičnim prihvaćanjem žalbe okr. MH, a u povodu te žalbe i po službenoj dužnosti, preinačuje se prvostupanjska presuda u pravnoj oznaci i kazni te izriče da je okr. MH, djelom za koje je proglašena krivom, činjenično opisanim u izreci pobijane presude, počinila prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 30/90., 47/90., 29/94. i 114/22.), za koji joj se, na temelju tog zakonskog propisa izriče novčana kazna 70,00 eura (sedamdeset eura), koju je dužna platiti u roku 30 dana od primitka ove presude, s time da će se novčana kazna smatrati u cijelosti plaćenom ako okrivljenica u navedenom roku plati dvije trećine izrečene novčane kazne.

II. U ostalom dijelu odbija se kao neosnovana žalba okr. MH te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu prvostupanjska presuda potvrđuje.

III. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona okr. MH obvezna je naknaditi paušalni trošak žalbenog postupka 50,00 eura (pedeset eura), u roku 30 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Kutini, Stalna služba u Novskoj od 1. travnja 2022., broj: 13. Pp-986/2021-5 proglašena je krivom okr. MH da je, na način činjenično opisan u izreci presude, počinila prekršaj iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji joj je izrečena novčana kazna 757,00 kuna, što je protuvrijednost 200 DEM, koju je dužna platiti u roku jedan mjesec po pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, uz obvezu na naknadu troškova prekršajnog postupka 200,00 kuna.

2. Protiv te presuda okr. MH osobno je podnijela je žalbu iz čijeg sadržaja proizlazi da je podnesena zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o novčanoj kazni, s prijedlogom da se žalba prihvati.

3. Žalba je djelomično osnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, kao i po službenoj dužnosti.

5. Žaleći se zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja okrivljenica poriče prekršaj koji joj se stavlja na teret ponavljajući obranu pred prvostupanjskom sudu, smatra da je TH sve izmislila jer joj je zaprijetila otkazom zbog neprimjerenog ponašanja na radnom mjestu, navodi da je, osim svjedoka ČH, bilo prisutno još gostiju za koje je predlagala da se ispitaju, što je sutkinja ignorirala. Predlaže da se postupak ponovi uz dodatne svjedoke i oslobodi ju se prekršaja koji joj se stavlja na teret. TH je sve izmislila kako bi joj se osvetila, a i sama se ogrebla kako bi joj to pomoglo u nakani.

5.1. Međutim, nasuprot tvrdnjama žalbe, prvostupanjski je sud na osnovu izvedenih dokaza donio pravilnu odluku o krivnji okrivljenice. Prvostupanjski je sud pravilno cijenio izvedene dokaze, imajući u vidu obranu okrivljenice, koja poriče prekršaj te iskaz ispitane svjedokinje TH, koja je okrivljenicu teretila prema optužbi. Prvostupanjski je sud opravdano u cijelosti prihvatio iskaz svjedokinje TH i njezin je iskaz kao dokaz, sukladno odredbi čl. 88. st. 2. Prekršajnog zakona slobodno cijenio, a za svoju odluku je dao razloge koji su, po mišljenju ovog suda, opravdani, logični i pravno utemeljeni, a navodi žalbe nisu doveli u sumnju činjenično stanje niti pravilnost provedenog prekršajnog postupka. Neosnovano okrivljenica osporava iskaz navedene svjedokinje, jer je dan jasno, okolnosno i uvjerljivo te nema elemenata koji bi ukazivali na nevjerodostojnost njenog iskaza koji ne ostavlja nikakvu dvojbu u odnosu na odlučne činjenice, a nema dokaza koji bi ukazivali suprotno. Naime, usporedbom iskaza navedene svjedokinje koji je dala pred sudom i neposredno nakon događaja 20. lipnja 2021. u 8:30 sati u PP Kutina, a koji iskaz je u smislu čl. 158. st. 7. Prekršajnog zakona zakonit dokaz, vidljivo je da su ti iskazi identični i da svjedokinja nije mijenjala svoj iskaz, što upućuje na njenu vjerodostojnost. Svjedokinja je u oba slučaja iskazivala vrlo detaljno i okonosno, za razliku od okrivljenice, koja je na zapisnik u PP Kutina šturo iznijela svoju obranu, navodeći da se nije svađala, vrijeđala ni fizički napala TH. Povezujući iskaze svjedokinje TH sa materijalnim dokazom – liječničkom dokumentacijom na ime TH Hitne medicine Pakrac (OHBP) od 19. lipnja 2021. u 19:34 sati u kojoj je navedena dijagnoza udarac u grudni koš i ogrebotina lijeve podlaktice, prvostupanjski je sud imao dovoljnu osnovu za odluku o krivnji okr. MH za remećenje javnog reda i mira na način opisan u izreci pobijane presude.

5.2. Prvostupanjski je sud u obrazloženju presude dao razloge zbog kojih nije prihvatio iskaz svjedoka ČH, a za napomenuti je i da iskazi okrivljenice i navedenog svjedoka nisu suglasni. Naime, okrivljenica je decidirano navela da ju je oko 13:00 sati nazvao ČH navodeći da je TH pijana i da ona dođe raditi, da se TH skidala, hodala po terasi i da su to gosti gledali pa je ona došla u ugostiteljski objekt u 13:30 sati. Međutim, svjedok je naveo da je u ugostiteljski objekt došao oko 14:30 sati, okrivljenica se u to vrijeme tamo nije nalazila i došla je nakon nekih pola sata. Nadalje, iz stanja spisa je vidljivo da je okrivljenica u obrani pred sudom navela da je na terasi ugostiteljskog objekta bilo puno gostiju, međutim nije predlagala ispitivanje ni jedne osobe u svojstvu svjedoka, pa se navodi žalbe da je sutkinja ignorirala njezin prijedlog za ispitivanjem svjedoka, ukazuje neosnovanim.

5.3. Navodi žalbe kojima okrivljenica umanjuje i relativizira svoje ponašanje, prebacujući odgovornost na ošt. TH koja je „sve izmislila da bi joj se osvetila“, predstavlja bezuspješan pokušaj opravdavanja njenog protupravnog ponašanja.

5.4. Prvostupanjski je sud na osnovu personalnih i materijalnih dokaza koji su izvedeni u postupku pravilno utvrdio činjenično stanje na koje je pravilno primijenio materijalno pravo. Razloge prvostupanjske odluke u cijelosti prihvaća i ovaj sud, pa kako okrivljenica nije navela nikakve nove, niti uvjerljive razloge u smislu čl. 193. st. 5. Prekršajnog zakona, kojima bi potkrijepila svoje osporavanje odgovornosti za prekršaj koji joj se pobijanom presudom stavlja na teret, nije dovela u sumnju pravilnost i zakonitost odluke prvostupanjskog suda.

5.5. Iz navedenih razloga, nije osnovana žalba zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

6. Međutim, ispitivanjem pobijane presude po službenoj dužnosti, utvrđeno je da je prvostupanjskom presudom, u smislu odredbe čl. 196. t. 4. Prekršajnog zakona, na štetu žaliteljice, povrijeđeno materijalno prekršajno pravo.

6.1. Naime, nakon donošenja nepravomoćne presude, kao posljedica donošenja Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ br. 57/22., 88/22.), stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ br. 114/22.), koji za inkriminirani prekršaj propisuje nešto niži posebni minimum i posebni maksimum novčane kazne, pa je, prema načelu konkretnosti u primjeni blažeg zakona, blaži za okr. MH, budući da joj je pobijanom presudom izrečena novčana kazna u visini posebnog maksimuma novčane kazne.

6.2. Za prekršaj iz čl. 13. „starog“ Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja za koji je okrivljenica proglašena krivom, bila je propisana novčana kazna u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 200 DEM (konverzijom DEM u eure prema fiksnom tečaju 1 euro=1,955583 DEM iznos od 25,56 do 102,26 eura), dok je prema odredbi čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" br. 114/22.) propisana novčana kazna od 20,00 do 100,00 eura.

6.3. Prema odredbi čl. 3. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, prema počinitelju prekršaja se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, propis jedanput ili više puta izmijeni, obavezno će se primijeniti propis koji je najblaži za počinitelja.

6.4. Budući da je inkriminirani prekršaji počinjen 19. lipnja 2021., kada je bio na snazi „stari“ Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj 30/90., 47/90., 29/94.), a 1. siječnja 2023. stupio je na snagu „novi“ Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, koji je u odnosu na predmetni prekršaj blaži za okrivljenicu, to ga je ovaj drugostupanjski sud, na temelju čl. 3. st. 2. Prekršajnog zakona, dužan primijeniti.

6.5. Stoga je ovaj drugostupanjski sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu u pravnoj oznaci djela prekršaja, kako je to navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude.

7. Odluka o prekršajnopravnoj sankciji razmatrana je uslijed preinake u pravnoj oznaci djela (budući da je sukladno tome promijenjen i temelj za izricanje kazne) i žalbe okrivljenice.

8. Žaleći se zbog izrečene novčane kazne okrivljenica navodi da je podstanar sa dvoje djece i minimalnim primanjima i nema dovoljno sredstava ni za normalan život sa svojom djecom.

8.1. Ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu u odnosu na izrečenu kaznu, ovaj sud smatra da je prvostupanjski je sud, ocjenjujući sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz članka 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja, pravilno okrivljenici izrekao blažu vrstu kazne propisane za počinjeni prekršaj. Međutim, prvostupanjski je sud, cijeneći da je okrivljenica dva puta prekršajno osuđivana radi remećenja javnog reda i mira kao otegotnu okolnost, ne utvrđujući olakotne okolnosti, za počinjeni prekršaj odmjerio novčanu kaznu u propisanom maksimumu novčane kazne. Međutim, cijeneći da je sukladno odredbi čl. 77. st. 2. Prekršajnog zakona, u odnosu na osuđivanost okrivljenice, koju je prvostupanjski sud cijenio kao otegotnu okolnost, nastupila rehabilitacija, jer je od pravomoćnosti odluka Općinskog suda u Kutini zbog prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (list 16 spisa) proteklo više od tri godine, pa se okrivljenica sukladno navedenoj zakonskoj odredbi smatra neosuđivanom osobom u odnosu na te odluke, a uzimajući u obzir i osobne prilike okrivljenice istaknute u žalbi, ovaj drugostupanjski sud je preinačio pobijanu presudu u odluci o kazni kao pod t. I. u izreci ove presude, smatrajući da će se, ovako odmjerenom novčanom kaznom ostvariti svrha kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona i svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. Prekršajnog zakona.

9. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3. c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna (u protuvrijednosti eura prema fiksnom tečaju valute), a s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenice. Ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka 50,00 eura, dakle blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje uzdržavanje okr. MH.

10. Slijedom navedenog, na temelju čl. 207. (t. I.) i čl. 205. (t. II.) Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 19. veljače 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v. r.

Gordana Korotaj, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Kutini u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenicu i tužitelja.