REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Zagreb

Broj: Ppž-891/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. UV, zbog prekršaja iz čl. 22. st. 5. i dr. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/21. i 36/24.), odlučujući o žalbi okr. UV, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 7. studenog 2024., broj: Pp-13270/2024, u sjednici vijeća održanoj 19. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. U povodu žalbe okr. UV, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda u t. III. izreke te se izriče:

Na temelju čl. 182. t. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okr. UV (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

da bi:

III. u isto vrijeme i na istom mjestu kao pod t. I. izreke utvrđeno da je prekršio izrečenu zaštitnu mjeru zabrane uznemiravanja žrtve nasilja u obitelji bivše supruge PV koja mu je izrečena pravomoćnom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu broj Pp-19903/2022 pravomoćna 4. veljače 2023. u trajanju dvije godine,

- pa da bi time počinio prekršaj iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji

II. Uslijed gornje odluke, žalba okr. UV u odnosu na taj prekršaj je bespredmetna.

III. Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 2. do 5. i t. 7. Prekršajnog zakona u odnosu na prekršaj iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji padaju na teret proračunskih sredstava prvostupanjskog suda.

IV. Uslijed odluke iz t. I., a u povodu žalbe okr. UV, po službenoj dužnosti, preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o kazni na način da se za prekršaj iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji je okrivljenik proglašen krivim u t. I. izreke pobijane presude prihvaća po prvostupanjskom sudu utvrđena kazna zatvora 70 dana i za prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji je okrivljenik proglašen krivim u t. II. izreke pobijane presude prihvaća po prvostupanjskom sudu utvrđena kazna zatvora 10 dana, pa se okr. UV, na temelju čl. 39. st. 1. t. 1. Prekršajnog zakona izriče ukupna kazna zatvora 80 (osamdeset) dana, u koju se uračunava oduzimanje slobode okrivljenika od 24. listopada 2024. u 22:00 sata do 7. studenog 2024. u 12:00 sati kao 15 dana zatvora, tako da mu preostaje 65 (šezdeset pet) dana kazne zatvora.

V. U ostalom dijelu odbija se žalba okr. UV kao neosnovana te se u pobijanom a nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.

VI. Na temelju čl. 139. st. 6. Prekršajnog zakona okrivljenik se oslobađa obveze da naknadi paušalni trošak žalbenog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 3. c) Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 7. studenog 2024., broj: Pp-13270/2024 okr. UV proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan t. I. u izreci počinio prekršaj iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je utvrđena kazna zatvora 70 dana, u t. II. u izreci prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je utvrđena kazna zatvora 10 dana i u t. III. u izreci prekršaj iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji mu je utvrđena kazna zatvora 10 dana te mu je izrečena ukupna kazna zatvora 90 dana, u koju je uračunato oduzimanje slobode okrivljenika kao 15 dana zatvora, tako da mu preostaje 75 dana kazne zatvora.

1.1. Na temelju čl. 18. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji okrivljeniku je izrečena zaštitna mjera obveznog liječenja od ovisnosti – alkohola u trajanju jedne godine.

1.2. U odnosu na paušalni trošak prekršajnog postupka, okrivljenik je na temelju čl. 139. st. 6. Prekršajnog zakona, oslobođen naknade istog.

2. Protiv te presude, žalbu je podnio okr. UV osobno, zbog odluke o kazni, s prijedlogom da se ista prihvati.

3. Žalba je dijelom bespredmetna, a dijelom neosnovana.

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti.

4.1. Tako je ovaj sud, ispitivanjem po službenoj dužnosti, utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 1. Prekršajnog zakona, budući da djelo za koje se okr. UV optužuje, a na način kako je to činjenično opisano u izreci pobijane presude (a jednako i u optužnom prijedlog), po propisu nije prekršaj iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

4.2. Naime, okrivljenik je u t. III. izreke pobijane presude nepravomoćno proglašen krivim da je počinio prekršaj iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kojom zakonskom odredbom je propisano da će se za prekršaj kazniti počinitelj nasilja u obitelji koji ne postupa u skladu s izrečenom zaštitnom mjerom.

4.3. Dakle, prema citiranoj zakonskoj odredbi jasno i nedvojbeno proizlazi da počinitelj nasilja u obitelji ne smije postupati protivno izrečenoj zaštitnoj mjeri, što znači da je vremenski period u kojem se zaštitna mjera primjenjuje jedna od odlučnih činjenica odnosno jedan od konstitutivnih elemenata koji čini biće prekršaja iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

4.4. Kako je to vidljivo iz izreke činjeničnog opisa pobijane presude (jednako je u optužbi) nije naznačen vremenski period u kojem je zaštitna mjera, izrečena okr. UV, bila primijenjena, slijedom čega proizlazi da u činjeničnom opisu ovog prekršaja nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

4.5. Slijedom navedenog, djelo za koje se protiv okr. UV vodi prekršajni postupak, a na način kako je to činjenično opisano u t. III. izreke pobijane presude (jednako i u optužbi), po propisu nije prekršaj, pa je ovaj sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijanu prvostupanjsku presudu na način da je okrivljenik za predmetno djelo prekršaja oslobođen od optužbe, kako je to i navedeno u t. I. u izreci ove drugostupanjske presude.

4.6. Uslijed takve odluke, žalba okrivljenika u tom dijelu je postala bespredmetna, dok je o troškovima prekršajnog postupka u tom dijelu odlučeno u skladu sa čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona.

5. Odluka o ukupno izrečenoj kazni zatvora razmatrana je uslijed odluke o oslobođenju od optužbe za prekršaj iz čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kao i žalbe okrivljenika.

5.1.

Žaleći se zbog izrečene kazne zatvora okrivljenik navodi da se smatra krivim, ali apelira da mu se zbog visoke životne dobi, teško narušenog fizičkog i psihičkog zdravlja i lošeg sveukupnog stanja primijeni uvjetna osuda. Ističe da je suicidalni recidivist, moli da mu se pruži još jedna šansa za popravak. Navodi da prolazi sada već višemjesečno liječenje od alkoholne ovisnosti te je uz žalbu kao dokaz dostavio ambulantni nalaz Klinike za psihijatriju Sveti Ivan od 13. studenog 2024. Moli da mu se ne izriče bezuvjetni zatvora jer ga takva klaustrofobična situacija dovodi do suicidnog mentalnog stanja.

5.2. Međutim, uz puno uvažavanje navoda žalbe, razmotrivši odluku o utvrđenim pojedinačni kaznama i ukupno izrečenoj kazni zatvora, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud okrivljeniku za počinjene prekršaje izrekao vrstu i mjeru kazne primjerenu stupnju njegove krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona.

5.3. Naime, za prekršaj iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisana je novčana kazna od najmanje 1.700,00 eura ili kazna zatvora od najmanje 70 dana, a za prekršaj iz čl. 22. st. 1. istog Zakona novčana kazna od najmanje 300,00 eura ili kazna zatvora do 90 dana, pa izrečena kazna zatvora 70 dana za prekršaj iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji predstavlja najnižu zakonom propisanu kaznu zatvora, dok je kazna zatvora 10 dana za prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji odmjerena blizu općeg minimuma kazne zatvora propisanog čl. 35. st. 1. Prekršajnog zakona od najmanje 3 dana.

5.4. Razmotrivši odluku o prekršajnpravnoj sankciji, ovaj sud prihvaća sva utvrđenja prvostupanjskog suda o okolnostima koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz čl. 36. Prekršajnog zakona, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja, i te su okolnosti, detaljno obrazložene u t. 10. pobijane presude, po mišljenju ovog suda, u dostatnoj mjeri vrednovane pa njihova preocjena nije potrebna. Naime, cijeneći protupravnu količinu u postupanju okrivljenika (počinjeno psihičko nasilje prema dvije osobe, bivšoj supruzi i sinu), naročito uzimajući u obzir da je okrivljenik recidivist u činjenju prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, budući da je za prekršaje iz tog Zakona osuđen dva puta te mu je svaki puta primijenjena uvjetna osuda, kojom mjerom upozorenja očito nije ostvarena svrha specijalne prevencije, kao i cijeneći da su vrlo izraženi zahtjevi generalno preventivnog djelovanja, u konkretnom slučaju nema osnove za primjenu uvjetne osude, budući da se istom kod okrivljenika očito ne postiže svrha kažnjavanja.

6. Odlučujući o troškovima prvostupanjskog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 3. a) i troškovima žalbenog postupka iz čl. 138. st. 2. t. 3. c) Prekršajnog zakona ovaj sud je okrivljenika oslobodio obveze naknade istih, jer bi, po ocjeni ovog suda, prema stanju spisa predmeta, plaćanjem troškova žalbenog postupka bilo dovedeno u pitanje njezino uzdržavanje.

7. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 207. (t. I. i IV.) i čl. 205. (t. V.) Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude

Zagreb, 19. veljače 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Nikolina Maretić, v.r.

Gordana Korotaj, v.r.

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 6 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, oštećenike i tužitelja.