Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-722/2022-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Karlovcu, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinje Vesne Britvec predsjednice vijeća, sutkinje Vinke Vrančić izvjestiteljice i članice vijeća, te suca Josipa Štrucelja člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice RP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Tihomiru Vojvodiću odvjetniku u Gospiću, protiv tuženika 1. Republike Hrvatske, OIB: 52634238587 zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Gospiću, te 2.tuženika [adresa] sa sjedištem u [adresa], OIB: 22538763965, zastupan po punomoćniku Marku Krpanu odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnina, odlučujući o žalbi 1.tuženika i o žalbi 2. tuženika protiv presude Općinskog suda u Gospiću poslovni broj P-110/2021-29 od 25. kolovoza 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 19. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Gospiću poslovni broj P-110/2021-29 od 25. kolovoza 2022., te se predmet vraća istom prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja poslovni broj P-110/2021-29 od 25. kolovoza 2022. suđeno je:

"I. Utvrđuje se da je tužiteljica RP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnica nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak površine 3 jutra i 323 čhv i novoformirane k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 6958 m² k. o. [katastarska općina] prema Geodetskom elaboratu izrađenom po ovlaštenom vještaku geodetske struke Zdravku Paveliću broj elaborata 272/2021 pa se nalaže brisanje prijašnjeg prava vlasništva s imena tuženika temeljem ove presude, a nakon njezine nakon pravomoćnosti uz istodobnu uknjižbu prava vlasništva opisanih nekretnina na ime i vlasništvo tužiteljice u cijelosti, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženicima da tužiteljici solidarno naknade trošak parničnog postupka u iznosu od 7.372,80 kuna, u roku od 15 dana."

2. Protiv te presude žalbu je pravovremeno podnio 1.tuženik zbog bitne povrede odredba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje ZPP), pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da sud drugog stupnja pobijanu presudu preinači i odbije tužbeni zahtjev, podredno da istu ukine i vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Protiv te presude žalbu je pravovremeno podnio 2.tuženik zbog bitne povrede odredba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, bitne povrede odredba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 8. ZPP-a, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da sud drugog stupnja ukine pobijanu presudu u cijelosti i predmet vrati na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu, te traži žalbeni trošak u iznosu 1.962,50 kn.

4. Odgovor na žalbe nije podnijet.

5. Žalbe su osnovane.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje da je vlasnica nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak površine 3 jutra i 323 čhv i novoformirane k. č. br. [katastarska čestica] oranica površine 6958 m² k. o. [katastarska općina] prema Geodetskom elaboratu izrađenom po ovlaštenom vještaku geodetske struke Zdravku Paveliću broj elaborata 272/2021, te da se naloži brisanje prijašnjeg prava vlasništva s imena tuženika ove nakon pravomoćnosti presude uz istodobnu uknjižbu prava vlasništva nekretnina na ime i vlasništvo tužiteljice u cijelosti.

7. Ispitujući pobijanu presudu u granicama razloga označenih u žalbama, ovaj sud drugog stupnja je utvrdio da je ostvaren žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz članka 355. ZPP-a, te je pogrešno primijenjeno materijalno pravo.

8. Sud prvog stupnja je pobijanom presudom usvojio tužbeni zahtjev tužiteljice, navodeći u točci 16. obrazloženja kako je nesporno da niti treće osobe niti tuženici ukidanjem izvorne odredbe članka 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 – dalje ZV) nisu stekle niti potraživale bilo kakva prava na predmetnim nekretninama.

8.1. Međutim, iz spisa predmeta proizlazi kako navedena činjenica između parničnih stranaka nije nesporna, niti u spisu predmeta prileži povijesni zemljišnoknjižni izvadak za predmetne nekretnine iz kojeg je vidljivo kada su aktima bivših vlasti predmetne nekretnine iz društvenog vlasništva uknjižene kao vlasništvo tuženika.

9.U obrazloženju pobijane presude sud se pozvao na odredbu članka 388. stavak 2. ZV-a iz 1996. koji je glasio: "U rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, kao i za stjecanje prava vlasništva na tim nekretninama dosjelošću, računa se i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog roka."

9.1. Dana 19. studenog 1999. Ustavni sud RH je ukinuo navedenu odredbu članka 388. stavak 4. ZV-a iz 1996. (odluke broj U-I-58/1997, U-I-235/1997, U-I- 237/1997, U-I-1053/1997 i U-I-1054/1997), te se u odnosu na prava stranaka koja su stečena na temelju ukinutih zakonskih odredbi izjasnio se Europski sud za ljudska prava u više svojih presuda: primjerice Trgo protiv Hrvatske po zahtjevu broj 35298/04, te Radomilja protiv Hrvatske po zahtjevu broj 37658/10. , no da bi se u vrijeme dosjelosti posjedovanja nekretnine u društvenom vlasništvu moglo uračunati i vrijeme prije 8. listopada 1991. potrebno je utvrditi da li se time vrijeđaju vlasnička prava koja ta prava nisu stekla temeljem odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a, a što je u konkretnom slučaju izostalo prilikom donošenja pobijane presude.

10. Sud prvog stupnja u točci 16. obrazloženja navodi da se moglo steći pravo vlasništva posjedovanjem nekretnina u periodu od 40 godina prije 6. travnja 1941. (paragraf 1472. OGZ), a u vezi s odredbom članka 388. stavak 2. ZV-a, da su saslušani svjedoci uvjerljivo i logično iskazivali o dugogodišnjem uživanju nekretnina od strane prednika tužiteljice, te da je pravo tužiteljice odnosno njezinih pravnih prednika stečeno prije stupanja na snagu propisa koji bi sprječavali stjecanje prava vlasništva dosjelošću predmetnim nekretninama. Suprotno tome, u točci 18. obrazloženja sud je utvrdio kako je tužiteljica dokazala da je u neprekidnom posjedu nekretnina osobno i putem svojih prednika preko 75 godina, dakle još od 1956. kada je njezin svekar ĐP kupio predmetne nekretnine od CP iz [adresa] tzv. VP koja je te nekretnine posjedovala od Drugog svjetskog rata. Stoga se ne može osnovano zaključiti da bi pravo vlasništva predmetnih nekretnina bilo stečeno posjedovanjem u periodu od 40 godina prije 6. travnja 1941. primjenom paragrafa 1472. austrijskog Općeg građanskog zakonika (Zbirka zakona broj 1/1811. objavljena 1. lipnja 1811. – u daljnjem tekstu OGZ).

10.1. Prema odredbi članka 2. Osnovnog zakona o iskorištavanju poljoprivrednog zemljišta (Službeni list FNRJ 12/67- od 23. 3.67) zabrana stjecanja prava vlasništva na nekretninama u društvenom vlasništvu nije se odnosila na vlasništvo koje je stečeno dosjelošću do 6. travnja 1941., dok je odredbom članka 29. Zakona o osnovnim vlasničko pravnim odnosima (Narodne Novine 53/81, 53/91, 90/92, 77/92 – dalje ZOVO) bilo izričito zabranjeno stjecanje prava vlasništva dosjelošću na stvarima u društvenom vlasništvu.

11. Zbog navedenoga valjalo je temeljem odredbe članka 370. ZPP-a uvažiti žalbu 1.tuženik i žalbu 2.tuženika, ukinuti pobijanu prvostupanjsku presudu i predmet vratiti istom prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, te odlučiti kao u izrijeci ovog rješenja.

12. Temeljem odredbe članka 166. stavak 1. ZPP-a ostavljeno je da se o žalbenom trošku tuženika odluči u konačnoj odluci.

13. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja ukloniti će navedene nepravilnosti i u tom smislu pozvati tužiteljicu da dostavi povijesni zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu, provest će dokaze ako ih stranke budu predložile, te nakon toga donijeti novu i na zakonu zasnovanu odluku.

U Karlovcu 19. veljače 2025.

Predsjednik vijeća

Vesna Britvec