Republika Hrvatska

Županijski sud u Karlovcu

Karlovac

Gž-90/2025-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Karlovcu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinje Vesne Britvec, kao predsjednice vijeća, suca Josipa Štrucelja kao suca izvjestitelja i člana vijeća i sutkinje Vinke Vrančić kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, OIB 84397956623, protiv tuženika OKL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Vlahi Duplančiću odvjetniku u Splitu, radi isplate, odlučujući o žalbi tužene protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3571/2023 od 2. prosinca 2024., u sjednici vijeća održanoj 19. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

I Uvažava se žalba tužene i ukida presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3571/2023 od 2. prosinca 2024. te se predmet vraća istom prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

II O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-3571/2023 od 2. prosinca 2024., odlučeno je:

"I. Dužan je tuženik isplatiti tužitelju iznos od 1.463,44 eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 01.01.2001 do 31.12.2007 a od 01.01.2008 . do namirenja prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećano za 5% poena po stopi koja se do 31. prosinca 2022 god određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 01.01.2023 do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe."

2. Pravodobnom žalbom navedenu presudu pobija tužena u cijelosti zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešne primjene materijalnog prava te zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, dakle zbog svih žalbenih razloga propisanih člankom 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 125/23 - dalje ZPP). Ističe da je prvostupanjska presuda nerazumljiva, proturječna između navoda u obrazloženju i izreci i potpuno neosnovana, te ukazuje na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a. Predlaže da drugostupanjski sud preinači prvostupanjsku presudu na način da odbije tužbeni zahtjev, podredno da pobijanu presudu ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje. Traži trošak sastava žalbe i sudske pristoje na žalbu.

3. U odgovoru na žalbu tužitelj ističe da je žalba u cijelosti neosnovana i predlaže istu odbiti.

4. Žalba je osnovana.

5. Ovaj drugostupanjski sud nije našao da bi prvostupanjski sud počinio koju od bitnih povreda parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi članka 365. stavak 2. ZPP-a.

6. S druge strane, pravilno u žalbi ukazuje tuženik da je prvostupanjski sud propustio postupiti u skladu sa odredbom članka 8. ZPP-a, odnosno da nije proveo savjesno i brižljivo ocjenu svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, niti je cijenio rezultate cjelokupnog postupka. Naime, obzirom da je proveden dokazni postupak u kojem su obje stranke dostavile dokumentaciju u spis u svrhu dokazivanja, pri čemu valja imati u vidu da je parnični postupak kontradiktorni postupak, to je prvostupanjski sud bio dužan cijeniti sve dokaze u spisu, a ne zasnovati odluka samo na dva ili tri dokaza odnosno isprave koje je dostavio tužitelj.

7. Naime, tužena je tijekom postupka, a i sada u žalbi isticala da je potrebno cijeniti tužiteljevo rješenje od 30. kolovoza 2016., a u kojem je utvrdio mjesečne iznose mirovine koja je pripadala sada pokojnom OK na način da mu za mjesec srpanj, kolovoz, rujan, listopad i studeni 1996. pripada dodatak uz mirovinu u iznosu od 100,00 kn mjesečno, te da je navedenim rješenjem utvrđeno da je uz navedeni iznos mirovine sada pokojnom OK trebalo uplaćivati dodatak u iznosu od 144,70 kn mjesečno, pri čemu tužena ističe da je imajući u vidu činjenicu da je sada pokojni OK preminuo **.**.2009. istom gore navedeni dodatak od 144,70 kn mjesečno trebao biti isplaćivan kroz čitavo vrijeme do njegove smrti, a da je isto značajno upravo zbog činjenice što se tužitelj tijekom postupka pozivao na obračun od 15. listopada 2001. u kojem su sadržane samo isplate do 1. srpnja 2001. Pravilno ukazuje tužena da se prvostupanjski sud poziva u dokazne svrhe na dopis tužitelja koji upućuje tuženiku od 3. travnja 2011., iako dopis koji bi bio datiran sa tim datumom niti ne prileži u spisu.

8. Na opisani način prvostupanjski sud je počinio apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju u žalbi ukazuje tužena, jer prvostupanjska presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama niti analizu dokaza koje su obje stranke dostavile na spis, te sadrži pozivanje na ispravu koja ne prileži u spisu.

9. Slijedom iznesenog valjalo je temeljem odredbe članka 369. ZPP-a ukinuti prvostupanjsku presudu u cijelosti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odlučivanje.

10. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će u skladu sa odredbom članka 8. ZPP-a o tome koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučiti prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Pritom je potrebno analizirati ne samo dokaze tužitelja, nego i dokaze koje je na spis dostavio tuženik, kako bi presuda sadržavala potrebnu ocjenu svih bitnih dokaza i kako bi se ista mogla ispitati. Pritom valja analizirati i rješenja na kojima se temelje obračuni na osnovi kojih tužitelj potražuje isplatu koja je predmet ovog postupka, kao i pravne lijekove i odluke koje su donesene u odnosu na ta rješenja, a što je također bitno obrazložiti kako bi se nova prvostupanjska presuda mogla ispitati, a što je sve u predmetnoj prvostupanjskoj presudi izostalo.

11. Temeljem članka 166. stavak 3. ZPP-a, obzirom da je ukinuta prvostupanjska presuda, to je ostavljeno da se o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odluči u konačnoj odluci.

U Karlovcu 19. veljače 2025.

Predsjednik vijeća:

Vesna Britvec