REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Kennedyjev trg 11

23. P-3463/23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu Romini Markovinović, u pravnoj stvari tužitelja ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB 85584865987, zastupan po odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Mihočević&Bajs d.o.o., Zagreb, Smičiklasova 18, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene, 11.veljače 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, s danom objave 18. veljače 2024. godine,

p r e s u d i o  j e:

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862 isplatiti tužitelju ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB 85584865987 iznos od 271.239,14 EUR / 2.043.651,30 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 18.6.2020. godine pa do isplate po stopi koja se za razdoblje od 18.6.2020. godine pa do 31.12.2022. godine određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a za razdoblje od 1.1.2023. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, u roku od 15 dana“.

II Odbija se u cijelosti zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi, u bitnom, da su Grad Zagreb i tuženik sklopili dana 3.6.2019. godine Okvirni sporazum za uslugu osiguranja br. NOS-113-A/18 (nastavno: Sporazum). Temeljem Sporazuma tužitelj i podružnice tužitelja sklopili su s tuženikom dana 11.10.2019. godine Ugovor o pružanju usluge br. 4-19/NOS-113-A/18. Odredbom čl. 2. Ugovora određeno je da je predmet Ugovora pružanje usluga osiguranja imovine. Navedeni Ugovor važio je do 31.3.2020. godine. Temeljem Sporazuma tužitelj i podružnice tužitelja sklopili su s tuženikom dana 4.8.2020. godine Ugovor o pružanju usluge br. 1-20/NOS-113-A/18. Odredbom čl. 2. Ugovora određeno je da je predmet Ugovora pružanje usluga osiguranja imovine. Navedeni Ugovor važio je do 31.3.2021. godine. Navodi da je sastavni dio navedenih ugovora Tehnička specifikacija kojom je određeno da će se opći, posebni i dopunski uvjeti te klauzule osiguranja primjenjivati ukoliko nisu u suprotnosti s Tehničkom specifikacijom. Tehničkom specifikacijom određeno je da tužitelj kao osiguranik ima pravo na sve troškove poduzetih mjera u cilju sprječavanja ili smanjenja osiguranih gubitaka, čak i u slučajevima kada isti ne uspiju, na naknade i troškove arhitekata, inženjera, tehničke inspekcije i drugih stručnjaka (uključujući izdatke vlastitog stručnog osoblja u skladu s utvrđenom tarifom) nužnih za popravak i obnovu predmeta osiguranja pogođenog štetom, troškove inspekcije nakon popravka / obnove / izgradnje i dobivanja dozvola potrebnih za nastavak s radom. Na temelju navedene dokumentacije tužitelj je kao osiguranik sa tuženikom kao osigurateljem sklopio Policu osiguranja imovine broj osiguranja imovine br. 07870042024 za grupu 1- osiguranje od rizika potresa, koja obuhvaća razdoblje od 01.04.2019. do 01.04.2020. Navodi da je dana 22.3.2020. godine grad Zagreb i šire zagrebačko područje pogodio je potres prilikom kojeg su oštećeni su brojni objekti koji su zaštićeni kao kulturna dobra, između ostalog i kapela Šolman, bruto površine 16,73 m2 , izgrađena 1930. godine. Ističe da se tužitelj brine i upravlja o navedenom objektu jer se radi o znamenitom grobu koji je proglašen kulturnim dobrom zbog čega ima interes da isti ne bude oštećen ili uništen, a isto proizlazi i iz Zakona o groblju, Rješenja Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture od 24.1.1992. godine o proglašenju kulturnim dobrom kompleksa Mirogoj i pripadajućih mu objekata (uključujući i kapelu Šolman) i iz rješenja Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode od 24.11.2021. godine kojim su podružnici tužitelja izrečene mjere zaštite u odnosu na kapele na Mirogoju (uključujući i kapelu Šolman). Tužitelj je tuženiku dana 2.6.2020. godine prijavio štetu na navedenom objektu povodom koje prijave je tuženik dana 21.9.2020. godine izradio Obavijest o likvidaciji štete u kojoj je kao nesporan iznos odredio iznos od 10.000,00 kn (1.327,22 EUR), umanjen za iznos 5% franšize (500,00 kn / 66,36 EUR) te je šteta u tom dijelu likvidirana. Navedenom likvidacijom tužitelju nije naknađen preostali dio štete nastale na predmetnom objektu, čija visina iznosi 271.239,14 EUR. i Utvrđeni iznos visine preostalog dijela štete sastoji se od vrijednosti građevinskih radova koje je potrebno izvršiti radi dovođenja kapele Kusulja u stanje u kakvom je bila prije udara potresa od 22.3.2020. godine (nova vrijednost), a što iznosi 250.000,00 EUR, troškova izrade projektne dokumentacije nužne za popravak i obnovu objekta koji prema ponudi društva

INTERKONZALTING br. 336/23 od 26.9.2023. godine iznose 15.000,00 EUR i troškova stručnog nadzora građenja koji iznose 7.500,00 EUR Stoga, kako se osigurani slučaj dogodio, a tuženik nije namirio štetu tužitelju u cijelosti za predmetni objekt Kapelu Šolman, tužitelj je podnio tužbu u ovdje utuženom iznosu.

2. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka tuženik navodi da osporava osnov i visinu štete koju tužitelj potražuje u ovom postupku navodeći, u bitnom, da Kapela Šolman nije bila predmetom osiguranja temeljem utužene police osiguranja od rizika potresa br. 078700042024 te da cijeneći raspoloživu dokumentaciju - Bilanace Zagrebačkog holdinga d.o.o., Podružnica Gradska groblja od 31.12.2020. (str.3. pod 024 Ostala materijalna imovina), proizlazi da predmetni objekt – Kapela Šolman nije obuhvaćen predmetnim dokumentom, tim više što iz bilance jasno proizlazi da je svaki objekt pojedinačno naveden i iskazan sa konkretno određenom vrijednošću. Navodi i da tuženik ne raspolaže nikakvim konkretnim podacima, dokazima o vrijednosti i stanju objekta prije nastanka štetnog događaja te u cijelosti osporava da bi na predmetnom objektu isključivo od posljedica zagrebačkog potresa nastupila šteta od ukupno utuženih 271.239,14 EUR. Osporava i utužene troškove izrade projektne dokumentacije (prema ponudi društva INTERKONZALTING od 26.09.2023.), kao i obračunatim i utuženim troškovima stručnog nadzora građenja kao neosnovane.

3. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu i to u: Okvirni sporazum za uslugu osiguranja br. NOS-113-A/18 od 3.6.2019. (list 6-13 spisa), Ugovor o pružanju usluge br. 4-19/NOS-113-A/18 od 11.10.2019. (list 14-25 spisa), Ugovor o pružanju usluge br. 1-20/NOS-113-A/18 od 4.8.2020.(list 26-37 spisa), Tehnička specifikacija (list 38-97 spisa), Generalna polica osiguranja od rizika potresa br. 078700042024 (list 98-100 spisa), Generalna polica osiguranja od rizika potresa br. 078700060743 (list 101-103 spisa), Rješenje Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture od 24.1.1992.( list 104-110 spisa), Rješenje Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode od 24.11.2021. (list 111-15 spisa), Izvješće o oštećenjima i fotografije s očevida (list 117-391 spisa), Obavijest o likvidaciji štete od 21.9.2020. (list 392 spisa), Informativna ponuda društva INTERKONZALTING d.o.o. br. 336/23 od 26.9.2023. godine (list 393-394 spisa), Tablica Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske s utvrđenim jediničnim cijenama (list 395 spisa), Izvadak iz Registra kulturnih dobara (list 396-398 spisa), Troškovnici (list 472-477 spisa), Opći uvjeti za osiguranje imovine kod tuženika (list 504-508 spisa), Bilance na dan 31.12.2020. (list 509-514 spisa), Klauzule za osiguranje imovine od svih opasnosti - industrijske i neke druge tvrtke (list 515-522 spisa), Nalog za doznaku po šteti 70 IM 15738 2020/1 i potvrda o plaćanju (list 523- 525 spisa), Popis korisnika za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava radi potresa (list 527-532 spisa), Odluka o grobljima od 27.12.2017. (list 550-557 spisa), Popis znamenitih osoba (list 561 spisa), Program održavanja javnih prometnih površina, građevina i uređaja javne namjene, javne rasvjete te izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta na području Grada Zagreba u 2019. (list 562-571 spisa), Program održavanja javnih prometnih površina, građevina i uređaja javne namjene, javne rasvjete te izvanrednog održavanja

nerazvrstanih cesta na području Grada Zagreba u 2020. (list 572-580 spisa), Ugovor o realizaciji Programa iz 2019. (list 581-584 spisa), Troškovnik za održavanje grobnih mjesta za koje je obvezu preuzeo Grad Zagreb (list 585-586, 591-592 spisa), Ugovor o realizaciji Programa iz 2020. (list 587-590 spisa), Rješenje Ministarstva kulture, uprave za zaštitu kulturne baštine od 24.05.2004. (list 593-597 spisa), Popis pojedinačnih kulturnih dobara na Groblju Mirogoj (list 598 spisa), Tlocrt Groblja Mirogoj (list 599 spisa), Ugovor o izradi projektne dokumentacije sanacije oštećenja uzrokovanim potresom temeljem naručitelja Zagrebačkog holdinga između Grada Zagreba i Konzervatorskog projektnog ateljea d.o.o. (list 607-613 spisa), Odluka o odabiru ponude (list 614-621 spisa), Projektni zadatak (list 622-631 spisa).

4. Provedene dokaze sud je cijenio svakog zasebno i sve dokaze zajedno u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje u tekstu ZPP) te je na temelju rezultata provedenog postupka utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja kao osiguranika za isplatu naknade za osigurani slučaj na temelju sklopljenih ugovora i police o osiguranju imovine br.07870042024 zbog materijalne štete nastale na objektu Kapela Šolman koja se dogodila povodom Zagrebačkog potresa od 22.03.2020., u iznosu od 271.239,14 eur.

6. Između stranaka nije sporno da su bile u ugovornom odnosu osiguranja imovine u smislu odredbe čl.948. i 949.ZOO te da su imale sklopljenu policu osiguranja br. [broj police osiguranja] za grupu 1 osiguranja od rizika potresa za razdoblje od 01.04.2019. do 01.04.2020. Nije sporno da polica osiguranja imovine br.078700060743 za grupu 1- osiguranje od rizika potresa s obzirom na period trajanja ne pokriva osigurani rizik zagrebački potres. Nije sporno da se osigurani rizik- potres dogodio. Nije sporno da je tuženik prije podnošenja tužbe tužitelju po polici po nastalom osiguranom slučaju kao nesporni dio štete za Kapelu Šolma odredio iznos 1.327,22 eur umanjen za iznos 5% franšize te da je šteta u tom dijelu likvidirana. Nije sporno niti da je Kapela Šolman zaštićeno kulturno dobro.

7. Između stranaka je sporno da li je RO navedena u Ugovoru o osiguranju koji je sklopljen među strankama odnosno da li je ZO predmet osiguranja pa s tim u vezi i aktivna i pasivna legitimacija tuženika. Sporna je i visina tužbenog zahtjeva,.

8. Dakle, stranke su bile u ugovornom odnosu osiguranja imovine prema polici osiguranja broj br.07870042024 za grupu 1 osiguranja od rizika potresa za razdoblje od 01.04.2019. do 01.04.2020. Predmetnom policom osiguranja, za osigurateljno razdoblje, ugovoreno je da se osigurava imovina tužitelja, koja uključuje Zagrebački holding d.o.o., Poslovnice, ovisna i povezana društva (navedena prema tablicama natječajne dokumentacije i troškovniku), od rizika potresa na iznos osiguranja po štetnom događaju od 66.361.404,20/500.000.000,00 Kn, uz ukupni iznos agregatnog limita od 66.361.404,20 EUR/500.000.000,00 Kn za ugovoreni period osiguranja te ugovorenu odbitnu franšizu po štetnom događaju u iznosu od 5% od štete, min. 13.272,28 EUR/100.000,oo Kn, max. 663.614,04 EUR/5.000.000,00 Kn. Predmet osiguranja je imovina osiguranika prema tablicama natječajne dokumentacije i troškovnika. U troškovniku – Grupa 1.-1.1. osiguranje imovine, navedene svote osiguranja po pojedinim podružnicama Zagrebačkog holdinga d.o.o. te da Podružnica Gradska groblja ima ukupnu svotu osiguranja imovine na iznos od 16.810.988,94 EUR/126.662.396,16 Kn, od čega se svota osiguranja od 5.881.575,78 EUR/44.314.732,71 Kn odnosi na SPOMENIKE (NE NADGROBNI), ARKADE I SL. (prema Analitici imovine 2) , koja ujedno predstavlja maksimalnu svotu osiguranja, odnosno, obvezu tuženika kao osiguravatelja.

9. Ugovor o osiguranju definiran je člankom 921. ZOO-a kao ugovor kojim se osiguratelj obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj osiguranja obvezuje se osiguratelju platiti premiju osiguranja.

10. Obvezni elementi police osiguranja navedeni su u članku 926. st. 1. ZOO- a, prema kojem u polici moraju biti navedene: ugovorne strane, osigurana osoba, stvar odnosno predmet osiguranja, rizik obuhvaćen osiguranjem, trajanje osiguranja i vrijeme pokrića, iznos osiguranja ili da je osiguranje neograničeno, premija, datum izdavanja police i potpisi ugovornih strana.

11. I prema čl. 3. Općih uvjeta za osiguranje imovine propisano je da u polici moraju biti navedeni: ugovorne strane, osigurana osoba, odnosno osigurana stvar ili drugi predmet osiguranja, rizik obuhvaćen osiguranjem, trajanje osiguranja i vrijeme pokrića, iznos osiguranja ili da je osiguranje neograničeno, premija , nadnevak izdavanja police i potpisi ugovornih strana.

12. U konkretnom slučaju potrebno je prvenstveno utvrditi da li je Kapela Šolman predmet osiguranja odnosno da li je Kapela Šolma kao objekt pokrivena ugovornim osiguranjem jer od te činjenice ovisi i da li tužitelju pripada pravo na osigurninu/naknadu štete zbog osiguranog slučaja kao i obveza tuženika da nadoknadi štetu zbog nastupanja osiguranog slučaja.

13. U predmetnoj polici osiguranja broj [broj police osiguranja] kao predmet osiguranja definirana je imovina osiguranika prema prema tablicama natječajne dokumentacije i troškovnika.

Ugovorena je i prvenstvena primjena tehničke dokumentacije sadržane u dokumentu naziva Tehnička specifikacija, dok je primjena općih, posebnih i dopunskih uvjeta osiguranja te klauzula osiguranja ugovorena kao podredna, i to samo ako isti nisu protivni Tehničkoj specifikaciji.

14. Na str. 5. Tehničke specifikacije kao predmet osiguranja temeljem gornje police određena je „imovina osiguranika navedena u tehničkoj specifikaciji odnosno prema poslovnim knjigama osiguranika i/ili financijskoj evidenciji i/ili drugim evidencijama, bez obzira na mjesto osiguranja na otvorenom ili zatvorenom (uključujući i eventualne nove lokacije), a koja je u vlasništvu osiguranika, dana na upravljanje ili predana u posjed uz pridržavanje prava vlasništva ili koju je uzeo ili dao u zakup, ili predao trećoj osobi na uporabu ili čuvanje, izvanknjižno vlasništvo, izvanknjižno suvlasništvo te imovina za koju osiguranik može biti odgovoran (npr. tuđa imovina) te ima interes da se ne dogodi osigurani slučaj jer bi inače pretrpio neki materijalni gubitak.“

15. Iz citirane odredbe proizlazi da se osiguranje odnosi na cjelokupnu imovinu osiguranika pa i bez obzira da li je ista njegovo vlasništvo ili nije ili imovinu za koju je tužitelj samo odgovoran u smislu opravdanog interesa na predmetu osiguranja ali suprotno navodima tuženika iz sadržaja ugovora o osiguranju nedvojbeno su stranke ugovorile da predmet osiguranja mora biti određen u tehničkoj specifikaciji tužitelja ili poslovnim knjigama osiguranika ili drugim evidencijama tužitelja prilikom sklapanja ugovora o osiguranju, dakle, kumulativno predmet osiguranja mora biti jasno određen i naveden u tehničkim specifikacijama i u tužiteljevim evidencijama i uz to mora se raditi i o imovini za koju je zadužen odnosno na kojoj tužitelj ima osigurljiv interes.

16. Jasno je da se i druge evidencije odnose na evidencije tužitelja iz kojih proizlazi njegova obveza, iz kojih se jasno može odrediti imovina za koju je tužitelj odgovoran ili koju želi zaštiti sklapanjem ugovora, a najbitnije je da ju je i osigurao i da je imovina vidljiva iz tablica natječajne dokumentacije i troškovnika sukladno sklopljenom ugovoru o osiguranju.

To sve znači da se predmet osiguranja ocjenjuje isključivo prema dostavljenoj dokumentaciji iz poslovnih knjiga tužitelja, a niti u kojem slučaju nije dovoljno kako to tužitelj implicira, da je dužan brinuti, ili da je za nju na bilo koji način odgovoran, a što po njemu proizlazi i iz Zakona, Rješenja i Odluka na koje se poziva. O kakvoj god imovini se radi bitno je da je ta imovina osigurana, a osigurana je ako je navedena u tehničkoj specifikaciji ili drugima evidencijama tužitelja prilikom sklapanja ugovora o osiguranju, a nije dovoljno da je dužan o njoj brinuti i to na bilo koji način, a kamoli na način koji ulazi u okvire tužiteljeve redovne djelatnosti.

17. Prema tome mora se znati što je objekt osiguranja odnosno je li u odnosu na sporni objekt uopće sklopljen ugovor o osiguranju.

18. Priležeći troškovnici jasno iskazuju svotu vezanu za podružnicu Gradska groblja u kojoj je jasno iskazana osigurana svota od 16.810.988,93 eur / 126.662.396,16 kn, a koja je dalje razrađena troškovnikom po skupinama i podrobno pojašnjena bilancama u kojima su pojedinačno navedeni objekti koji su osigurani unutar određenih skupina.

19. Znači iz poslovne dokumentacije koju je tužitelj dostavio i to relevantne dokumentacije- bilanca (list 511 spisa) između ostaloga vidljivo je točno koji su objekti predmet osiguranja, pod skupinom stambene zgrade i stanovi, dakle, točno spomenici kulture- Mrtvačnica Mirogoj, spomenici kulture- Arkade Mirogoj, dalje Kapelica na groblju Lučko, dalje Kenotaf na Krematoriju, dalje Crkva Krista Kralja na Mirogoju, dalje djela likovnih umjetnika i djela kiparstva.

Iz navedenog popisa razvidno je točno koji su predmeti osiguranja kao i da predmet osiguranja nije i Kapela Šolman.

20. Dakle, nije cijelo groblje Mirogoj kao takvo predmet osiguranja po predmetnoj polici i na polici osiguranja jasno je navedeno što predstavlja predmet osiguranja, a to je imovina osiguranika prema tablicama natječajne dokumentacije i troškovnika.

21. U skladu s upisom u sudski registar kod Trgovačkog suda u Zagrebu od 03. srpnja 2007. godine Podružnica „Gradska groblja” djeluje u sklopu tvrtke Zagrebački holding d.o.o. i registrirana je za obavljanje osnovne djelatnosti koja obuhvaća održavanje groblja i Krematorija, te obavljanje pogrebnih poslova i poslova ukopa. Pored navedene osnovne djelatnosti, Podružnica obavlja i druge djelatnosti kao što su rezanje, oblikovanje i obrada kamena, ugradnja elemenata od kamena, te ostale klesarske radove vezano uz uređenje grobnog prostora u vidu nadgrobnih uređaja, grobnica, kazeta za urne i drugo, i to na svim grobljima pod upravom Podružnice.

22. Tužitelj dostavlja izvadak iz popisa znamenitih osoba pokopanih na groblju Mirogoj – na kojem popisu se pod br. 480 nalazi obitelj ZO, koja je ukopana u objektu kapele Šolman – koja predstavlja mauzolej, kako je to utvrđeno u popisu.

23. Nadalje, tužitelj dostavlja Program održavanja javnih prometnih površina, građevina i uređaja javne namjene, javne rasvjete te izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta na području Grada Zagreba u 2019. godini te Program održavanja javnih prometnih površina, građevina i uređaja javne namjene, javne rasvjete te izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta na području Grada Zagreba u 2020. godini, a na temelju kojih programa je tužitelj, Podružnica Gradska groblja s Gradom Zagrebom 2019. i 2020. godine sklopila Ugovore o realizaciji istih u odnosu na groblja

– uključujući groblje Mirogoj i njemu pripadajuće objekt, pa tako i objekt kapele Šolman.

24. Kao dokaz da je kapela Šolman kao sastavni dio kompleksa Mirogoj zaštićena kao kulturno dobro, tužitelj dostavlja rješenje Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Uprave za zaštitu kulturne baštine od 24.5.2004. godine kojim je utvrđeno da dio kompleksa Mirogoj koji je zaštićen kao kulturno dobro rješenjem od 24.1.1992. godine (dostavljenim uz tužbu) čini i niz „obiteljskih kapelica – grobnica“ (str. 4. rješenja), u što spada i kapela Šolman.

25. Naime, predmetnim Rješenjima i Programima obuhvaćane su redovne djelatnosti Podružnice Gradska Groblja pa tako proizlazi da je tužitelj zadužen za brigu cjelokupnog groblja i da postoji dužnost tužitelja za održavanje komunalne infrastrukture, održavanja čistoće, održavanja nerazvrstanih cesta, održavanje grobova, dakle komunalno održavanje infrastrukture za sva groblja, grobove, da je dužan provoditi mjere zaštite kulturnih dobara, očuvati izvorni prostorno pejzažni koncept i povijesnu graditeljsku strukturu, očuvati krajobrazne kompozicije i hortikulturu, očuvati grobnice i grobove koje po svojim kulturnim, povijesnim i drugima obilježjima pripadaju povijesnom sloju gradnje, općenito brinuti o povijesnom značaju i opstojnosti groblja i sl.( Rješenje od 24.11.2021.). Prema tome tužitelj je dužan brinuti se o svemu navedenom jer mu je to djelatnost međutim bitna činjenica je da se mora raditi o imovini koju je tužitelj i osigurao, ne da je zadužen za brigu ili da je pod njegovom upravom u smislu gore citiranih isprava, nego da je osigurana, da je ona predmet osiguranja, a predmet osiguranja je onaj koji proizlazi iz tablica natječajne dokumentacije i troškovnika, koji je obuhvaćen poslovnom i drugom knjigovodstvenom dokumentacijom prilikom sklapanja ugovora o osiguranju.

26. Nije jasno niti obrazloženo i da li tužitelj smatra da je odgovoran za sve znamenite osobe pokopane na Mirogoju ali u svakom slučaju iz tog izvatka ne proizlazi da bi Kapela Šolman bila predmetom osiguranja, niti takav popis ima značaj poslovne dokumentacije tužitelja u smislu sustavnog pregleda stanja imovine, kapitala i obveza na određeni datum kao što je to recimo bilanca. Taj izvadak ne potvrđuje da se radi o stvarima osiguranika na kojima ima opravdani interes niti potvrđuje da je Kapela Šolama dio poslovne dokumentacije tužitelja niti da je navedena u natječajnoj dokumentaciji i troškovniku prilikom sklapanja ugovora o osiguranju. Da je neka nekretnina ili objekt zaštićeno kulturno dobro, da je u registru kulturnih dobara znači da se nalaze pod posebnom zaštitom te da su zaštićena Zakonom o zaštiti i očuvanja kulturnih dobara, i to je relevantno u smislu građevinskih radova i prikupljanja različitih odobrenja od nadležnog konzervatorskog odjela odnosno Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode za područje Grada Zagreba, a o zaštićenom kulturnom dobru također je dužan brinuti vlasnik, ali iz toga ne proizlazi zaključak da bi se zato radilo o imovini osiguranika koja je pokrivena ugovorom o osiguranju niti jedno ima veze s drugim. U svakom slučaju kada je neki objekt pa tako i Kapela Šolman zaštićeno kulturno dobro ne znači da je za nju odgovoran tužitelj ili da mu je objekt dan na upravljanje niti je to čini imovinom osiguranika za koju je sklopljena polica osiguranja. Gradska groblja inače rade na zaštiti postojećih „starih“ grobnih mjesta u suradnji s Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba jer je kompleks groblja Mirogoj kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske pod brojem Z-1526 na temelju Rješenja Ministarstva kulture ali kao što je već rečeno to nema veze sa imovinom koju je tužitelj osigurao.

I iz odredbi Odluke o grobljima Gradske skupština Grada Zagreba od 21.12.2017. općenito slijedi da je tužitelj zadužen za upravljanje grobljem što razumijeva dodjelu grobnih mjesta, uređenje, održavanje i rekonstrukciju groblja (promjena površine, razmještaj putova i sl) dakle da je dužan uređivati, održavati i rekonstruirati sva groblja, grobnice, kapele, mauzoleje i sve što se smatra grobnim mjestom međutim kao što je već rečeno to nema nikakve veze sa osiguranim predmetom i osigurateljnim pojmom štete i ugovornom štetom u smislu osiguranja, nisu svi grobovi i mauzoleji i slično osigurani po tužitelju nego je velik dio njih osiguran po njihovim vlasnicima te je većina vlasnika i popravljala svoja grobna mjesta povodom potresa, a bitna činjenica je, da bi tužitelj bio osiguratelj predmet osiguranja mora biti jasan i nedvojben odnosno mora biti jasno da je tužitelj osigurao baš tu imovinu za koju traži osigurninu.

27. Prema čl. 11. st. 3. Zakona o grobljima na koje se tužitelj poziva određeno je da se grobovi u kojima su pokopani posmrtni ostaci značajnih povijesnih osoba ne mogu smatrati napuštenim, već je o njima dužno brinuti se mjerodavno tijelo jedinice lokalne samouprave.

Iz citirane zakonske odredbe proizlazi dužnost tužitelja da u takvom slučaju je dužan obavljati komunalne i druge djelatnosti za koje je zadužen ali osim što nije poznato da je objekt napušten, u smislu ugovora o osiguranju bitno je samo da je objekt osiguran.

28. Dakle, nije cijelo groblje Mirogoj ili zaštićena kulturna dobra koja su u njemu ili spomenici ili grobna mjesta znamenitih osoba kao takvo predmet osiguranja po predmetnoj polici i na polici osiguranja jasno je navedeno što predstavlja predmet osiguranja, a to je imovina osiguranika prema tablicama natječajne dokumentacije i troškovnika.

29. Bitna činjenica je da je pravni odnos osiguranja nastaje zaključenjem ugovora o osiguranju i da neovisno o tome da li je tužitelj dužan brinuti ili je odgovoran za neki objekt ili je taj objekt zaštićeno kulturno dobro i slično, da bi tuženik imao obvezu isplate štete ili isplate naknade iz osiguranja odnosno ugovorene svote mora se raditi o objektu u odnosu na koje je ugovoreno osiguranje imovine.

30. Kada se definira predmet osiguranja temeljem police osiguranja kao imovina osiguranika navedena u tehničkoj specifikaciji osiguranika odnosno prema poslovnim knjigama osiguranika, financijskoj evidenciji ili drugim poslovnim evidencijama to moraju biti evidencije osiguranika na kojem se može temeljiti računovodstveni model, ne bilo koje evidencije ili evidencije drugih subjekata, to moraju biti evidencije iz kojih nedvojbeno proizlazi vrijednosni iskaz imovinskih pozicija i obveza, ( primjerice bilance, kartica grobnog mjesta) da se može utvrditi da se radi o stvarima osiguranika iz kojih bi proizlazila njegova obveza i na kojima ima osigurljiv interes i za koje je sklopio ugovor o osiguranju.

Iz svih navedenih isprava koje je tužitelj dostavio ne proizlazi da se radi o imovini za koju je tužitelj odgovoran u smislu ugovora o osiguranju niti proizlazi da je Kapela Šolman bila predmetom osiguranja.

31. Predmet osiguranja ocjenjuje prema tablicama natječajne dokumentacije i troškovnika i prema dostavljenoj dokumentaciji iz poslovnih knjiga, a isprave na koje se tužitelj poziva to nisu, niti su citirane predmetne odredbe i odluke relevantne u smislu definiranja predmeta osiguranja.

32. Predmet konkretnog slučaja je ugovorni odnos i bitno je da je upravo Kapela Šolman osigurani objekt prema poslovnim knjigama tužitelja, a to nije utvrđeno.

33. Cijenivši odredbe tehničke specifikacije (str. 5.) u dijelu koji se odnosi na „osiguranje imovine“ te pripadajuće Troškovnike i Tablice natječajne dokumentacije, kao sastavne dijelove police osiguranja, kao i sve isprave koje je tužitelj dostavio te odredbe Zakona, Odluka i Rješenja ne može se utvrditi da se radi o osiguranom objektu, kako to tužitelj tvrdi u činjeničnim navodima tužbe.

34. Prema tome razmatrajući sve dostavljene isprave i bez daljnjih dokaza se nije moglo utvrditi da je Kapela Šolman za koju tužitelj traži osigurninu predmet osiguranja s obzirom da i unatoč prigovorima tuženika da predmetni objekt nije predmet osiguranja nije dodatno i dokazana i drugom relevantnom knjigovodstvenom dokumentacijom. ( primjerice kartica grobnog mjesta Kapela Šolman).

U takvoj situaciji kako je teret dokaz na tužitelju u smislu pasivne legitimacije i odgovornosti tužitelj je svakako trebao predložiti druge dokaze kojim dokazuje osnovanost tužbenog zahtjeva jer iz cjelokupnog provedenog postupka proizlazi da objekt Kapela Šolman nije pokrivena ugovornim osiguranjem.

35. Predmet osiguranja je objekt na koji se osiguranje odnosi koji mora biti definiran na način da nema dvojbe o njegovim karakteristikama i identifikaciji pri ugovaranju osiguranja i kada nastane osigurani slučaj, a to ovdje nije slučaj.

36. Teret dokaza utvrđenja činjenice da je predmet osiguranja postojeći objekt Kapela Šolman leži na tužitelju koji je tu činjenicu iznio i kojem ista ide u prilog. Prema pravilima o teretu dokazivanja, svaka je stranka dužna dostaviti dokaze u prilog tvrdnji koje iznosi tijekom postupka i koje joj idu u prilog. Slijedom navedenog, a primjenom odredbe čl. 221. a. ZPP-a, sud je navedenu činjenicu da je Kapela Šolman pokrivena osiguranjem utvrdio ne-dokazanom i posljedično ne-postojećom.

37. Tužitelj navodi da je tuženik isplatom nespornog iznosa priznao da je sporna kapela predmet osiguranja i svoju obvezu da nadoknadi ostatak osigurnine.

38. Činjenica obrade štete u mirnom postupku i plaćanje određenog novčanog iznosa od strane osiguratelja prije pokretanja parničnog postupka prema mišljenju ovog suda ne može predstavljati presumirano priznanje pasivne legitimacije osiguratelja i njegove odgovornosti za štetu jer se, naime, može raditi primjerice recimo i o zabuni.

Znači, činjenica isplate nespornog dijela osigurnine temeljem prijave štete od strane tužitelja nema značaj priznanja duga ( čl. 240. ZOO-a), kako to smatra tužitelj, a osim toga, priznanje duga je relevantno samo u smislu instituta zastare i prekida zastare.

Je li netko nešto platio po bilo kojoj osnovi niti u kojem slučaju ne znači da bi bio dužan platiti i ostatak jer se može platiti i tuđi dug.

39. Prema odredbi 949. st.1. ZOO, osiguranjem imovine osigurava se naknada za štetu koja bi se dogodila na imovini osiguranika zbog nastupanja osiguranog slučaja, a prema odredbi st.2. istog članka iznos naknade ne može biti veći od štete koju je osiguranik pretrpio nastupanjem osiguranog slučaja.

Predmet osiguranja nije objekt ZO te tuženik nije obveznik plaćanja eventualno nastale štete tužitelju jer u odnosu na sporni objekt nije sklopljen ugovor o osiguranju.

40. Slijedom navedenog kako Kapela Šolman nije objekt koji je pokriven ugovornim osiguranjem prema polici osiguranja tužitelju ne pripada taj iznos eventualne štete ili osigurnine i ne postoji dužnost tuženika da tužitelju štetu nadoknadi pa je tužbeni zahtjev utvrđen neosnovanim te je odlučeno kao pod točkom I izreke presude.

41. S obzirom na zauzeta pravna shvaćanja dana u obrazloženju, sud je izvođenje daljnjih dokaza ocijenio nepotrebnim, te je odbio dokazne prijedloge tužitelja, a tuženika. Pri tome se posebno ukazuje i na to da je prijedlog za provođenjem građevinskog vještačenja ( tako i na ročištu dana 11.02.2025. gdje se tužitelj obvezuje dostaviti i dodatnu dokumentaciju i podatke o svjedocima radi provođenja građevinskog vještačenja) bio usmjeren na utvrđivanje visine tužbenog te je isti nepotrebno izvoditi s obzirom da sud smatra da ne postoji pravna osnova za isplatu osigurnine.

42. Obzirom na činjenicu da je tužbeni zahtjev je odbijen kao neosnovan, ostali izvedeni dokazi kao i prigovori tuženog nisu posebno cijenjeni.

U Zagrebu, 18. veljače 2025. godine

S u d a c:

Romina Markovinović

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od osam dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), odnosno u roku od 15 dana po primitku presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje), a podnosi se putem ovog suda u dva primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.

Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. st. 2. točke 1., 2., 4., 8., 9 . i 11. ZPP i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

DNA:

1. tužitelju po odvjetniku

2. tuženiku po odvjetniku

3. kal. 30 dana