REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj 130 R1 Ob-20/2025-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Tei Golub kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari I-predlagatelja EĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II-predlagateljice LĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje zastupanih po punomoćniku Davorinu Cmrečki, odvjetniku u Zagrebu, protiv I-protustranke CĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II-protustranke VĆ (ranije ŠĆ) iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] radi ostvarivanja osobnih odnosa djece sa srodnicima, izvan ročišta za glavnu raspravu, dana 18. veljače 2025. godine,

r i j e š i o  j e

I Postupak se obustavlja u odnosu na I-protustranku DĆ.

II Općinski građanski sud u Zagrebu proglašava se nenadležnim za suđenje u ovoj pravnoj stvari u odnosu na II-protustranku VĆ (ranije ŠĆ), te se prijedlog odbacuje.

Obrazloženje

1. Predlagatelji su 01.07.2022. godine podnijeli prijedlog u kojem navode da su roditelji I-protustranke DĆ te punac i punica II-protustranke VĆ (ranije ŠĆ). Protustranke su bračni drugovi te roditelji mlt. ŽĆ rođenog **.**.2016. godine i mlt. IĆ rođenog **.**.2019. godine. Predlagatelji navode kako su imali skladan obiteljski odnos s kćerkom DĆ sve do njezine udaje za II-protustranku VĆ, u rujnu 2015. godine. Dva dana nakon udaje za II-protustranku, I- protustranka je predlagateljima naprasno priopćila kako ih ona i njezin suprug više neće posjećivati u njihovoj obiteljskoj kući. Od navedenog događaja, pa nadalje, skladan roditeljski odnos predlagatelja i I-protustranke počeo se rapidno pogoršavati, prije svega zbog izrazito negativnog utjecaja II- protustranke na I-protustranku te njegovog konstantnog nastojanja da diskreditira predlagatelje, a što je sve naposljetku kulminiralo potpunim gubitkom kontakata predlagatelja s I-protustrankom, u veljači 2017. godine. Osim gubitka bilo kakvog kontakta predlagatelja i protustranaka, protustranke su predlagateljima uskratile i bilo kakvo kontaktiranje s unucima, mlt. HĆ i mlt. IĆ. Kako bi sa svojim, tada jednim unukom, ostvarili osobne odnose, predlagatelji su po prvi put pokrenuli postupak obveznog savjetovanja tijekom 2017. godine te je nastavno na isto Centar za socijalnu skrb Zagreb, Podružnica Dubrava donio Izvješće o provedenom obveznom savjetovanju prije pokretanja sudskih postupaka u svezi s djetetom – ostvarivanje osobnih odnosa, kl. 552-05/17-09/69, ur.br. 534-116-10-07-17-9, od 08.11.2017. godine. Ipak, predlagatelji su se nadali da će se obiteljski problemi uspjeti riješiti mirnim putem stoga su tada odlučili pričekati s daljnjim poduzimanjem pravnih koraka odnosno s pokretanjem izvanparničnog postupka radi ostvarivanja osobnih odnosa s unukom. Kako do poboljšanja teško i trajno poremećenih obiteljskih odnosa predlagatelja i protustranaka nije došlo, to su predlagatelji 2020. pred Centrom za socijalnu skrb Zagreb, Podružnicom Maksimir ponovno pokrenuli postupak obveznog savjetovanja prije pokretanja sudskih postupaka u vezi s djetetom - ostvarivanje osobnih odnosa s unucima, a sve kako bi napokon ostvarili svoje zakonom propisano pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s mlt. unucima. Slijedom navedenog, nakon što su predlagatelji 02.11.2020. pristupili obveznom savjetovanju, Centar za socijalnu skrb Zagreb, Podružnica Maksimir, dana 13. srpnja 2021. je donio Izvješće o provedenom obveznom savjetovanju prije pokretanja sudskih postupaka u svezi s djetetom - ostvarivanje osobnih odnosa, kl. 552-05/20- 09/36, ur.br. 534-117-13/16-21-8. Iz predmetnog izvješća razvidno je kako su u navedenom postupku predlagatelji bezrezervno iskazali spremnost za sporazumno rješavanje spora kao i spremnost za sudjelovanje u obiteljskoj medijaciji u slučaju izostanka takvog sporazuma. S druge strane, protustranke su svojim negativnim držanjem, u vidu odbijanja sudjelovanja na sastanku zakazanom u okviru obveznog savjetovanja, u postupku izravno dovele u pitanje najbolji interes njihove mlt. djece, predlagateljevih unuka. Ipak, predlagatelji su provedeno obvezno savjetovanje smatrali korisnim jer su u okviru njega, a budući da su se nadležnom tijelu pred kojim se ono provodilo protustranke ipak povratno javile, saznali da se protustranke nalaze u [adresa]. Predlagatelji su takvo postupanje protustranaka, o kojima do tog trenutka, a počevši od 2017. nisu imali nikakvih saznanja, smatrali prvim korakom usmjerenim k poboljšanju njihovih međusobnih odnosa odnosno uspostavi kontakata. U tom su smislu predlagatelji ponovno odustali od provođenja sudskog postupka protiv njihove kćeri, nadajući se opet kako će se svi njihovi problemi riješiti mirnim putem. Kako do toga ipak nije došlo, predlagatelji su bili prisiljeni ponovno pokrenuti obvezno savjetovanje, a u svrhu ispunjenja pretpostavki za podnošenje predmetnog prijedloga slijedom čega su se Centru za socijalnu skrb Zagreb - Podružnica Maksimir ponovno obratili s istom svrhom. Dopisom od 05.05.2022., kl. 552-05/22-09/7 , ur.br. 534-117- 13/16-22-2, Centar za socijalnu skrb Zagreb - Podružnica Maksimir obavijestio je predlagatelje o tome kako protustranke više nemaju prebivalište na području [adresa] te ih uputio na Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike koje obavlja funkciju središnjeg tijela iz Konvencije Vijeća Europe o kontaktima s djecom, radi daljnjeg postupanja. Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike dopisom od 20. lipnja 2022., kl. 550-01/22-02/34, ur.br. 524-08-03-01/8-22-3, a nastavno na podnesak predlagatelja, iste poziva da se u svrhu ostvarivanja svojih prava na osobne odnose s djetetom obrate nadležnom inozemnom tijelu, a budući da protustranke više nemaju prijavljeno prebivalište u [adresa], pozivajući se pritom na Konvenciju o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju, ovrsi i suradnji u odnosu na roditeljsku odgovornost i o mjerama zaštite djece. U prijedlogu se dalje protustranke pozivaju na odredbu čl. 329. st. 4. t. 3. Obiteljskog zakona (Narodne novine, 103/15, 98/19, dalje u tekstu: ObZ), kojom je propisano da se obvezno savjetovanje prije pokretanja predmetnog postupka ne provodi u odnosu na osobe čije je prebivalište nepoznato. Čl. 1. st. 2. Konvencije o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju, ovrsi i suradnji u odnosu na roditeljsku odgovornost i o mjerama zaštite djece (Narodne novine – Međunarodni ugovori, br. 5/09, dalje u tekstu: Konvencija o nadležnosti) propisano je kako se pod izrazom „roditeljska odgovornost“ na koju se ista primjenjuje obuhvaća roditeljsko pravo ili svaki sličan odnos glede ovlasti kojim se utvrđuju prava, ovlasti i odgovornosti roditelja, skrbnika ili drugih zakonskih zastupnika povezanih s osobom ili imovinom djeteta. Odredbom čl. 58. Zakona o međunarodnom privatnom pravu (Narodne novine, NN 101/17, dalje u tekstu: ZMPP) propisano je kako je sud RH nadležan za postupanje ako se primjenom odredbi tog zakona, drugih zakona RH ili međunarodnih ugovora ne može odrediti nadležnost, a predmet postupka je dovoljno povezan s RH da bi bilo svrsishodno voditi ga u RH. Budući da su protustranke predmetnog postupka, kao i unuci predlagatelja hrvatski državljani, koji u RH više nemaju prijavljeno prebivalište, da je njihovo prebivalište sada nepoznato, a da pritom ne postoji neki međunarodni izvor prava koji bi za donošenje odluke o kontaktima bake i djedova s unucima isključivao nadležnost suda države njihova državljanstva, i to stoga što se Konvencija o nadležnosti ne primjenjuje na odnose osoba koje nisu djetetovi zakonski zastupnici, kao što je ovdje slučaj, razvidno je da u konkretnom slučaju ne postoji obveza podnošenja pisanog izvješća o prethodno provedenom obveznom savjetovanju kao pretpostavci za vođenje i pokretanje ovog postupka. Unatoč tome, predlagatelji još jednom podsjećaju na dobru volju koju su, u pokušajima ostvarivanja osobnih odnosa sa svojim unucima do sada pokazali te ističu kako će tako biti i u budućnosti. Međutim, kako je ispunjenje obveze provođenja obveznog savjetovanja pred Centrom za socijalnu skrb, u uvjetima odjavljenog prebivališta protustranaka iz [adresa], ostalo objektivno nemoguće, predlagatelji nisu imali drugog izbora nego pokrenuti ovaj postupak i putem njega ostvariti zaštitu svojih prava iz čl. 120. St. 1. ObZ. Kako protustranke, suprotno najboljem interesu njihove mlt. djece, do dana današnjeg onemogućavaju predlagateljima viđanje i ostvarivanje osobnih odnosa s njihovim mlt. unucima, predlagatelji predlažu da sud donese odluku kojom će odrediti da se osobni odnosi protustranaka s unucima odvijaju svaki drugi vikend, subotom i nedjeljom od 10,00 do 20,00 sati.

2. Rješenjem ovog suda od 11.10.2024. godine mlt. djeci stranaka imenovana je posebna skrbnica EĆH, djelatnica Centra za posebno skrbništvo Zagreb i to obzirom da je ranije imenovanoj posebnoj skrbnici UĆ u međuvremenu prestao radni odnos u Centru za posebno skrbništvo Zagreb.

3. Ispitujući po službenoj dužnosti prebivalište i boravište protustranaka i mlt. djece, sud je u ranijem tijeku trajanja ovog višegodišnjeg postupka utvrdio da su protustranke i njihova maloljetna djeca, unuci predlagatelja, imali poznato prebivalište u [adresa], na adresi [adresa] od 13. studenog 2020. godine.

4. Rješenjem ovog suda poslovni broj R1 Ob-1265/2022 od 11. srpnja 2022. godine ovaj se sud oglasio nenadležnim za suđenje u ovoj pravnoj stvari te odbacio prijedlog, smatrajući kako unatoč činjenici da bi protustranke i njihova djeca bili državljani Republike Hrvatske, iz činjeničnih navoda prijedloga kao i priloženoj dokumentaciji proizlazi da protustranke i djeca već gotovo dvije godine nemaju prijavljeno prebivalište niti borave na teritoriju Republike Hrvatske, a da je njihovo prebivalište u inozemstvu uredno prijavljeno i poznato sudu. Stoga po prijedlogu protustranaka u primjeni Obiteljskog zakona na teritoriju Republike Hrvatske nadležnost ne postoji, obzirom da bi za odluku u primjeni materijalnog prava Republike Hrvatske bilo nužno provesti obvezno savjetovanje, pribaviti mišljenje djece, pribaviti prijedlog i mišljenje Centra za socijalnu skrb, kao i utvrditi sve činjenice relevantne za donošenje odluke. Predlagatelji su i ranije od strane Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike o navedenom upućeni, te su upućeni da se temeljem Konvencije o nadležnosti, mjerodavnom pravu, priznanju, ovrsi i suradnji u odnosu na roditeljsku odgovornost i o mjerama za zaštitu djece, obrate zahtjevom za postupanje nadležnom tijelu u državi prebivališta protustranaka i njihove zajedničke djece, unuka predlagatelja, radi pokretanja odgovarajućeg postupka. Protustranke navedeno nisu učinile već su postupak pokrenule pred ovim sudom, iako je dostupna točna adresa prebivališta i boravišta protustranaka i djece u inozemstvu.

4.1. Isto rješenje ovog suda ukinuto je rješenjem Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž Ob-16/2022 od 17. kolovoza 2022. godine. Iz obrazloženja rješenja Županijskog suda proizlazi kako je prema čl. 58 Zakona o međunarodnom privatnom pravu (NN br. 101/17) regulirana nužna nadležnost tako da je određeno ako se primjenom odredbi tog Zakona ili drugih zakona Republike Hrvatske ili međunarodnih ugovora na snazi u Republici Hrvatskoj ne može odrediti nadležnost u odnosu na tuženika koji ima prebivalište u državi koja nije članica Europske unije, a postupak se ne može voditi u inozemstvu ili je to nerazumno očekivati, sud Republike Hrvatske je nadležan, ako je predmet postupka dovoljno povezan s Republikom Hrvatskom da bi bilo svrsishodno postupak voditi u Republici Hrvatskoj. Stav drugostupanjskog suda je da je zakonsko pravo predlagatelja da ostvaruju kontakt sa svojim unucima i da je nerazumno očekivati da isti radi ostvarenja svog prava postupak vode u [adresa], a da je predmet očigledno dovoljno povezan sa Republikom Hrvatskom jer su predlagatelji državljani Republike Hrvatske sa prebivalištem i boravištem u [adresa], da su i protustranke po stanju spisa državljani Republike Hrvatske koji su donedavno imali prebivalište i boravište u [adresa], pa je stoga svrsishodno voditi postupak u Republici Hrvatskoj.

5. Sud je nakon zaprimanja ukidnog rješenja pokušao diplomatskim putem izvršiti dostavu prijedloga predlagatelja na adresu prijavljenog prebivališta i boravišta u [adresa] no prema dopisu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Londonu proizlazi da su isti odselili s te adrese dok nova adresa sadašnjeg prebivališta i boravišta protustranaka niti njihove djece, unuka predlagatelja, nije poznata.

6. Tijekom daljnjeg trajanja postupka, utvrđeno je da je I-protustranka DĆ, kćer predlagatelja, preminula dana **.**.2024., pa kako je u odnosu na istu postupak obustavljen obzirom se radi o zahtjevu koji ne prelazi na njene nasljednike odnosno pravne slijednike.

7. Dalje je tijekom trajanja postupka utvrđeno da je II-protustranka VĆ (ranije ŠĆ) prijavio svoje prebivalište u [adresa] na adresi [adresa], na kojoj su adresi prebivališta prijavljena i maloljetna djeca E i IĆ, unuci predlagatelja.

8. Ponavlja se da je sud tijekom postupka pokušao pribaviti prijedlog i mišljenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad o prijedlogu predlagatelja, a kako je prema odredbama Obiteljskog zakona i Zakona o socijalnoj skrbi propisana nadležnost Područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad prema mjestu prebivališta/boravišta maloljetne djece (a isto je u trenutku traženja bilo na području [adresa] a sada je na području Srbije), sud je pokušao od raznih Područnih ureda zatražiti postupanje po materijalnom pravu Republike Hrvatske. Međutim, Područni ured Hrvatskog zavoda za socijalnu skrb Krapina naveo je kako nije nadležan za postupanje po predmetu te uputio na Hrvatski zavod za socijalnu skrb Zagreb, Područni ured Maksimir i na Hrvatski zavod za socijalnu skrb Zagreb, Područni ured Dubrava, jer su prema aplikaciji socskrb u Podružnici Dubrava evidentirani predlagatelji EĆ i LĆ a u Podružnici Maksimir sada pokojna stranka DĆ. Oba Područna ureda obavijestila su sud kako zbog nesporne činjenice da protustranke i maloljetna djeca nemaju prebivalište u [adresa] nisu nadležne za postupanje po predmetu.

9. U ukidnom rješenju Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž Ob-46/2024 od 11.12.2024. godine ovom je sudu dana uputa da službenim putem provjeri točnost boravišta protustranaka kako bi nakon toga mogao donijeti novu odluku, u skladu sa zakonskim propisima, te imajući u vidu da Republika Srbija nije članica Europske unije.

9.1. Obzirom je provjera prebivališta II-protustranke i mlt. djece izvršena, a I-protustranka je preminula, ovaj sud i dalje smatra da u svakom postupku u kojem se odlučuje o pravima i interesima djeteta, dijete je stranka u postupku koje ima pravo izraziti svoje mišljenje oko odluke o njegovim osobnim pravima. Kako unuci predlagatelja i njihov otac imaju prebivalište u [adresa], ovaj sud i dalje smatra da nije nadležan za postupanje u ovoj pravnoj stvari i to jer otac mlt. djece kao i mlt. djeca borave u drugoj državi i to od početka trajanja ovog postupka.

5.2. Slijedom navedenog, ovaj sud smatra da vođenje ovog postupka u Republici Hrvatskoj nije svrsishodno budući nema uvjeta za primjenu materijalnog prava Republike Hrvatske niti odredaba Obiteljskog zakona, te je riješeno kao u izreci. Ovdje još valja reći da je protustranka VĆ upoznat s postojanjem ovog postupka jer mu je dostava prijedloga izvršena po punomoćniku, koji je potom otkazao punomoć za njegovo zastupanje prije no što se očitovao o prijedlogu. Međutim, ovaj sud smatra da daljnje vođenje postupka na način da se diplomatskim putem vrši dostava protustranci na adresu njegovog prijavljenog prebivališta u [adresa] nije pravno svrsishodno budući navedeno nema nikakvog utjecaja na odluku o nadležnosti suda. Stav ovog suda je da nije nadležan za postupanje u predmetu u kojem roditelj i dijete nemaju prebivalište niti boravište na teritoriju [adresa] bez obzira u kojoj drugoj državi imaju ili će imati prijavljeno prebivalište i boravište.

Stoga je riješeno kao u izreci.

U Zagrebu, 18. veljače 2025. godine

S u d a c:

Tea Golub

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda pismenim putem u 4 istovjetna primjerka u roku 15 dana po primitku pismenog otpravka ovog rješenja.

DNA:

- Pun. predlagatelja

- Posebnoj skrbnici

- Na znanje odvj. Vlado Rebić