Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Prekršajni odjel

Poslovni broj: Pp-2945/2022-6

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Prekršajni odjel, po sutkinji Josipi Jambrešić-Mattel, na prijedlog i uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijaliste Moire Gulja kao zapisničara u prekršajnom postupku protiv okrivljenika DĆ zbog djela prekršaja iz članka 13. stavak 1. Zakona o prekršajnima protiv javnog reda i mira ("Narodne novine" broj 41/77., 55/89., 5/90., 30/90., 47/90., 55/91., 29/94. 114/22. i 47/23, dalje: Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira), odlučujući o pravovremenom prigovoru okrivljenika podnesenom protiv obaveznog prekršajnog naloga RH MUP PU PG Druge policijska postaja Rijeka, broj: 211-07/22-5/12914, izdanog dana 19. svibnja 2022. godine, na temelju članka 161. stavka 1. i stavka 6. Prekršajnog zakona, izvan rasprave, a po službenoj dužnosti dana 18. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

okrivljenik DĆ, sin D, rođen **.**.1982.godine u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nastanjen u Saršonima, ulica Skvažići 27, Viškovo,

oslobađa se od optužbe

I/ da bi 18. svibnja 2022. u 09,00 sati u Rijeci, na adresi [adresa] u prostorijama firme Adria Rail dostupnim drugim osobama narušavao javni red i mir glasnom vikom i galamom obračajući se EĆ riječima „Zovi E“ „ Zovi jebenog E“ unoseći joj se pri tom u lice povišenim tonom izgovarajući „Mrš jebem ti mater“, zbog pretrpljenog stresa EĆ zatražila je liječničku pomoć u KBC-u Rijeka,

čime da bi počinio prekršaj iz članka 13. stavka 1. Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, kažnjiv po članku 13. stavak 1. istog Zakona.

II/ Uslijed odluke pod točkom I/ prigovor okrivljenika postaje bespredmetan.

III/ Temeljem članka 140. Prekršajnog zakona troškovi padaju na teret proračunskih sredstava Suda.

Obrazloženje

1. Tužitelj RH MUP PU Primorsko-goranska Druga policijska postaja Rijeka podnio je dana 24. lipnja 2022. optužni prijedlog od dana 19. svibnja 2022. godine, pod brojem: 211-07/22-5/12914, protiv okrivljenika DĆ, a zbog djela prekršaja iz članka 13. stavka 1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, za koji je oglašen krivim, te mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 300,00 eura.

2. Ispitujući optužni prijedlog, a po službenoj dužnosti, sud je temeljem članka 161. stavak 6. Prekršajnog zakona ispitao da li je djelo koje je činjenično opisano u optužnom prijedlogu, djelo prekršaja, a u svezi kojeg se protiv okrivljenika vodi prekršajni postupak, te je utvrdio da djelo za koje se okrivljenik tereti nije djelo prekršaja iz članka 13. stavak1. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

3. Sud je zaključio da činjeničnim opisom djela, kako je on naznačen u optužbi, nije ispunjeno biće prekršaja iz čl. 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Naime, činjenični opis djela iz optužbe ne ispunjava ni biće nekog drugog, istovrsnog, prekršaja.

4. Okrivljeniku se optužbom stavlja na teret počinjenje prekršaja za koji javnost mjesta događaja čini jedan od konstitutivnih elemenata bića djela, a kao mjesto počinjenja prekršaja je u optužbi naznačeno prostorija firme Adria Rail dostupan drugim osobama. Prema kategorizaciji javnih mjesta „prostorija firme“ je tzv. fiktivno javno mjesto tj. ono mjesto koje po svojoj namjeni nije javno mjesto, ali pod određenim uvjetima (dostupnost vidiku odnosno čujnosti s javnog mjesta odnosno reflektiranje tj. nastupanje posljedica inkriminiranog ponašanja na javnom mjestu) može imati takav značaj. Prema zaključku Odjela za prekršaje iz područja javnog reda i mira i javne sigurnosti Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske od 12. listopada 2022., ako je prekršaj počinjen na fiktivnom javnom mjestu, u činjeničnom opisu mora biti navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom mjestu, bez koje okolnosti u činjeničnom opisu djelo nije prekršaj. Ovo iz razloga što je zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja pa sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja.

5. Za istaknuti je da je, nužno da činjenični opis optužbe sadrži naznaku odnosno opis da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničenom javnom jestu. U protivnom, dakle u nedostatku tog konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

6. Budući da tako opisano djelo, kako ga je postavio tužitelj u činjeničnom opisu, nije djelo prekršaja prema odredbi članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a u svezi kojeg je tužitelj podnio optužni prijedlog Sud je temeljem članka 161. stavak 6. Prekršajnog zakona oslobodio okrivljenika od optužbe.

7. Obzirom je okrivljenik oslobođen od optužbe ne snosi troškove postupka već isti padaju na teret proračunskih sredstava suda u skladu sa člankom 140. stavak 2. Prekršajnog zakona.

8. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Rijeci, 18. veljače 2025.

Viš sudska savjetnica-specijalist

Sutkinja

Moira Gulja, v.r.

NĆ Mattel, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv prvostupanjske presude stranke, branitelj i oštećenik mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u dovoljnom broju primjerka za ovaj i Viši sud. O žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud RH u Zagrebu.

Presuda se dostavlja:

1/ Okrivljeniku

2/ Izdavatelju obaveznog prekršajnog naloga

3/ Spis, ovdje