Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-338/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Jadranke Matić, kao predsjednice vijeća, Ksenije Jakovčević, kao članice vijeća i suca izvjestitelja, te Lidije Bošnjaković, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja EA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivanu Boškoviću, odvjetniku iz Požege, protiv tuženika ČA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Domagoju Miličeviću, odvjetniku iz Požege, radi izdavanja tabularne isprave, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Požegi, poslovni broj P-107/2022-5 od 20. prosinca 2022., u sjednici vijeća održanoj dana 18. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Požegi, poslovni broj P-107/2022-5 od 20. prosinca 2022. u dosuđujućem dijelu pod stavkom I i II izreke.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

"I Nalaže se tuženiku ČA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] izdati tužitelju EA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] tabularnu ispravu podobnu za upis opravdanja predbilježbe tužiteljeva prava suvlasništva na nekretnini upisanoj na k. č. br. [katastarska čestica], „Kuća Dvorište I Oranica Gaj“, površine 2319 m2, upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pri Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Požegi, u ½ dijela, a na temelju Sporazuma o diobi ostavine i sporazuma o razvrgnuću suvlasništva ovjerenom po javnom bilježniku Mariju Včeliku 25. studenog 2020. pod brojem OV-5134/2020 i 28. studenog 2020. pod brojem OV-5205/2020., uz istodobno brisanje takvoga prava tuženika ČA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 8 dana.

II Nalaže se tuženiku ČA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknaditi tužitelju EA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 4.550,00 kuna/603,89eura1 s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče od 20. prosinca 2022. dana pa do isplate po stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, u roku od 15 dana.

III Odbija se tužitelj EA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], s ostalim tužbenim zahtjevima koji glase:

1. Utvrđuje se da je tužitelj EA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na temelju Sporazuma o diobi ostavine i sporazuma o razvrgnuću suvlasništva ovjerenom po javnom bilježniku Mariju Včeliku 25. studenog 2020. pod brojem OV-5134/2020 i 28. studenog 2020. pod brojem OV-5205/2020., stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava suvlasništva nekretnine upisane na k. č. br. [katastarska čestica], „Kuća Dvorište I Oranica Gaj“, površine 2319 m2, upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pri Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Požegi, u ½ dijela.

2. Tuženik ČA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] dužan je priznati i trpjeti opravdanje prebilježbe prava vlasništva tužitelja EA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] po pravomoćnosti ove presude kao suvalsnika nekretnina upisane na kč. br. [katastarska čestica] Kuća, dvorište, i Oranica Gaj površine 52319 m 2 upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u z.k. odjelu Općinskog suda u Požegi u ½ dijela, uz istodobno brisanje takvog prava tuženika ČA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]."

2. Protiv navedene presude u dosuđujućem dijelu pod stavkom I i II izreke, žalbu je podnio tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava iz čl. 353 st. 1 toč. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, i 80/22 - dalje: ZPP) te predlaže žalbu usvojiti.

3. Žalba je neosnovana.

4. U žalbenoj fazi postupka predmet spora je zahtjev za izdavanje tabularne isprave, sve temeljem odredbe čl. 67. Zakona o zemljišnima knjigama (Narodne novine, broj: 63/19 i 128/22 - dalje ZZK).

5. Između stranaka nije sporno:

- da su dana 28. studenog 2020. sklopili Sporazum o diobi ostavine i sporazum o razvrgnuću suvlasništva nekretnine: kč. br. [katastarska čestica], "Kuća Dvorište i Oranica Gaj", površine 2319 m2, upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kojim uređuju međusobne sporne nasljedničko-imovinske odnose iza smrti pok. oca ZA,

- da je tužitelj na temelju predmetnog Sporazuma u svoju korist izvršio upis predbilježbe prava vlasništva rješenjem zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Požegi, poslovni broj Z-2131/2021 od 28. travnja 2021. . nakon što je prethodno isplatio tuženiku prvi dio dužnog iznosa u visini od 60.000,00 HRK određen u čl. 3. st. 1. predmetnog Sporazuma,

- da se istim čl. citiranog Sporazuma tužitelj obvezao tuženiku isplatiti i 55.000,00

HRK do 31. prosinca 2021.,

- da je tužitelj dužni iznos platio tuženiku prije dospijeća dana 28. prosinca 2021., o čemu je dostavio sudu potvrdu o izvršenom plaćanju (list 25-1 spisa),

- da tuženik svoju obvezu iz članka 4. stavka 2. Sporazuma nije izvršio, odnosno nije tužitelju izdao ispravu podobnu za upis opravdanja predbilježbe prava vlasništva na predmetnoj nekretnini.

6.1. Tužitelj je u tužbi postavio glavni tužbeni zahtjev na utvrđenje da je na temelju Sporazuma o diobi ostavine i Sporazuma o razvrgnuću suvlasništva ovjerenom po javnom bilježniku Mariju Včeliku 25. studenog 2020. pod brojem OV-5134/2020 i 28. studenog 2020. pod brojem OV-5205/2020., stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava suvlasništva predmetne nekretnine u ½ dijela, a na pripremnom ročištu održanom 10. studenog 2022. je preinačio točku 2. tužbenog zahtjeva na način da je tuženik dužan priznati i trpjeti opravdanje predbilježbe prava vlasništva tužitelja na njegovom suvlasničkom dijelu u ½ uz istodobno brisanje takvog prava tuženika.

6.2. Tužitelj je uz navedeni zahtjev u tužbi postavio i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev, koji je preinačio na pripremnom ročištu održanom 10. studenog 2022. na način da traži da se tuženiku naloži da tužitelju izda tabularnu ispravu podobnu za upis opravdanja predbilježbe tužiteljevog prava suvlasništva na predmetnoj nekretnini u ½ dijela uz istodobno brisanje takvog prava tuženika, koju preinaku je prvostupanjski sud dopustio sukladno čl. 190. st. 3. ZPP.

7. Suprotno žalbenim navodima, pravilno je prvostupanjski sud temeljem citirane odredbe ZPP kojom je propisano da sud može i kad se tuženik protivi preinaci, dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama, dopustio preinaku tužbe u predmetnoj pravnoj stvari, a koju odluku u cijelosti prihvaća i ovaj sud jer je i po ocjeni ovog suda svrsishodna za konačno rješenje odnosa među strankama.

8.1. Dakle, predmet spora predstavlja primarni tužbeni zahtjev te supsidijarni, eventualno kumulirani tužbeni zahtjev u smislu odredbe čl. 188. st. 2. ZPP, kojim je u smislu navedene odredbe tužitelj definirao redoslijed odlučivanja o tužbenim zahtjevima, a koji zahtjev sud prvog stupnja u obrazloženju pobijane presude pogrešno naziva i alternativni tužbeni zahtjev.

8.2. Naime, ZPP ne poznaje "alternativni tužbeni zahtjev" već samo tzv. procesnu facultas alternativu sadržanu u čl. 327. ZPP, koja je građanskopravna ponuda, a ne tužbeni zahtjev, dok je čl. 188. ZPP propisana kumulaciju tužbenih zahtjeva, koja može biti obična (čl. 188. st. 1. ZPP), eventualna (čl. 188. st. 2. i 3. ZPP), odnosno sukcesivna (čl. 187. st. 3. i čl. 191. st. 1. ZPP).

8.3. Odredbom čl. 188. st. 1. ZPP propisano je da u jednoj tužbi tužitelj može istaknuti više zahtjeva protiv istog tuženika kad su svi zahtjevi povezani istom činjeničnom i pravnom osnovom. Ako zahtjevi nisu povezani istom činjeničnom i pravnom osnovom, oni se mogu istaknuti u jednoj tužbi protiv istog tuženika samo kad je isti sud stvarno nadležan za svaki od tih zahtjeva i kad je za sve zahtjeve određena ista vrsta postupka. Stavkom 2. istog članka je propisano da tužitelj može dva ili više tužbenih zahtjeva u međusobnoj vezi istaknuti u jednoj tužbi i tako da sud slijedeći od tih zahtjeva prihvati ako nađe da onaj koji je ispred njega istaknut nije osnovan, dok je stavkom 3. propisano da se zahtjevi mogu, prema stavku 2. ovog članka, istaknuti u jednoj tužbi samo ako je sud stvarno nadležan za svaki od istaknutih zahtjeva i ako je za sve zahtjeve određena ista vrsta postupka.

8.4. Dakle, kod eventualne kumulacije, postoji prvi ("glavni") zahtjev i drugi, podredni, (eventualno kumulirani) za kojeg je tužitelj tražio da ga sud prihvati tek ako ustanovi da onaj koji je prije njega istaknut nije osnovan.

9.1. Prvostupanjski je sud polazeći od utvrđenja da je predbilježba prava vlasništva tužitelja izvršena upravo temeljem Sporazuma o diobi ostavine i Sporazuma o diobi suvlasništva zaključio da je neosnovan zahtjev tužitelja na utvrđenje da je stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na suvlasničkom dijelu tuženika u 172 dijela i zahtjev tužitelja da je tuženik dužan priznati i trpjeti opravdanje predbilježbe prava vlasništva tužitelja na njegovom suvlasničkom dijelu predmetne nekretnine, uz istodobno brisanje takvog prava tuženika.

9.2. Kako je dakle, prvostupanjski sud odbio glavni tužbeni zahtjev, polazeći od sadržaja čl. 3. st. 1 predmetnog Sporazuma prema kojem nije određen način na koji je tužitelj trebao ispuniti svoju preostalu obvezu tuženiku, ocijenio da je tužitelj svoju obvezu mogao izvršiti i posredovanjem banke ili druge pravne osobe kod koje se vodi račun tuženika kao vjerovnika, te je zaključio da je tuženik izvršenim plaćanjem dugovanog iznosa posredovanjem banke u cijelosti ispunio svoju preostalu obvezu, a tuženik je, s obzirom da odbija izdati tužitelju tabularnu ispravu podobnu za opravdanje predbilježbe, dužan istu izdati tužitelju, zbog čega je prihvatio eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži da sud naloži tuženiku izdavanje tabularne isprave podobne za upis opravdanja predbilježbe tužiteljevog prava suvlasništva na suvlasničkom dijelu predmetne nekretnine uz istodobno brisanje takvoga prava tuženika.

10. Slijedom izloženog, a suprotno žalbenim navodima, u predmetnoj je pravnoj stvari prvostupanjski sud nakon što je utvrdio da prvi (glavni) tužbeni zahtjev nije osnovan, usvojio eventualno kumulirani tužbeni zahtjev.

11. Ispitujući prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu, kao i postupak koji joj je prethodio, nije uočeno da bi bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud, sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP, pazi po službenoj dužnosti.

12. Predbilježba (čl. 34. st. 3. ZZK) je vrsta upisa kojom se knjižna prava stječu, prenose, ograničavaju i ukidaju pod uvjetom naknadnog opravdanja. Taj upis nije definitivan, ali time postaje ako je naknadno opravdan.

13. Prema čl. 66. st. 1. toč. d ZZK predbilježba se opravdava javnom ili javno ovjerovljenom ispravom kojom se dokazuje da je ostvaren uvjet kojim je bio uvjetovan pristanak za uknjižbu.

14. U konkretnom se predmetu radi o tužbi radi opravdanja predbilježbe. Tužba radi opravdanja predbilježbe je tužba koja se podnosi kada knjižni prednik, u konkretnom slučaju tuženik, nije voljan dobrovoljno izdati ispravu prikladnu za uknjižbu, a kojom bi se opravdala predbilježba, odnosno, kada iz raznoraznih razloga nije moguće predbilježbu opravdati dostavljanjem isprave podobne za uknjižbu.

15. Temeljem odredbi članka 66.c i 69. stavak 1. ZZK te članka 121. st. 2. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/96, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 - dalje ZVDSP), tužitelj može ostvariti upis opravdanja predbilježbe upravo temeljem pravomoćne presude kojom je predbilježba opravdana, a opravdanje predbilježbe u zemljišnoj knjizi upisuje se zabilježbom da je predbilježba, u konkretnom slučaju prava vlasništva, opravdana te se opravdanjem upisana predbilježba prava vlasništva pretvara u uknjižbu prava vlasništva, s učinkom od časa kad je prijedlog za predbilježbu bio podnesen (čl. 65. ZZK i čl. 121. st. 4. ZVDSP).

16. Suprotno žalbenim navodima, imajući u vidu da čl. 3. st. 1. predmetnog Sporazuma sklopljenog između stranaka nije određen način na koji je tužitelj bio dužan ispuniti svoju preostalu novčanu obvezu tuženiku u iznosu od 55.000,00 HRK već je isključivo određeno dospijeće do 31.prosinca 2021., te da je prema potvrdi plaćanja na listu 25-1 spisa tužitelj ispunio svoju obvezu 28. prosinca 2021., tri dana prije dospijeća, i po ocjeni ovog suda, nedvojbenim je dokazao da je izvršenim plaćanjem dužnog iznosa posredovanjem banke ispunio svoju preostalu obvezu iz članka 3. stavka 1. predmetnog Sporazuma, a tuženik pri tom nije tvrdio niti dokazivao da plaćeni iznos nije primio ili da se eventualno ne bi radilo o njegovom računu, pa kako je tužitelj izvršenim plaćanjem u cijelosti ispunio svoju obvezu plaćanja ukupnog dužnog iznosa od 115.000,00 HRK prema citiranom sporazumu stranaka, to je prvostupanjski sud pravilno postupio kada je odlučio kao u izreci pobijane presude pod stavkom I, za što je dao valjano obrazložene razloge o svim odlučnim činjenicama i okolnostima te je valjano primijenio materijalno pravo iz gore navedenih odredbi ZZK.

17. Ostala žalbena razlaganja i tumačenje pravnih propisa u osnovi se svode na vlastitu ocjenu izvedenih dokaza i to na način koji samo žalitelju odgovara bez realne podloge u sadržaju prikupljene procesne i činjenične građe i materijalnim propisima. Stoga, kao takvi, nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane presude pod stavkom I. U tom smislu nisu uzeti u razmatranje niti žalbeni navodi u odnosu na odbijajući dio prvostupanjske presude.

18. I odluka o parničnom trošku pod stavkom II izreke pravilna je i zakonita, kako u osnovi tako i u visini (čl. 155. st. 1. i čl. 154. st. 1. ZPP-a).

19. Na žalbene navode valja odgovoriti da u ovom konkretnom slučaju tužitelj nije uspio sa glavnim zahtjevom, ali je uspio sa podrednim (eventualno kumuliranim) tužbenim zahtjevom, pa kako u odnosu na glavni (odbijeni) zahtjev nisu nastali posebni troškovi, tuženik je tužitelju dužan naknaditi parnični trošak u cijelosti. Jednako pravno shvaćanje je izraženo i u odlukama V rhovnog suda RH broj: Rev 451/2022-2, Revd-3680/2021-2, Rev172/08-2 i Rev- 1172/2021-2, a žalitelj određeno i ne prigovara broju i vrstama radnji za koje je tužitelju dosuđen trošak.

20. Slijedom izloženog, valjalo je temeljem odredbe čl. 368 st. 1. ZPP-a, odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske presude.

U Zagrebu, 18. veljače 2025.

Predsjednica vijeća:

Jadranka Matić