REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Osijek, Trg A. Starčevića 7/II

Poslovni broj: Us I-992/2023- 33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sutkinji Blanki Sajter, uz sudjelovanje zapisničarke Anice Žigmundić, u upravnom sporu tužitelja ĐH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Damir Hećimović, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Hećimović i partneri d.o.o. Slavonski Brod, Ante Starčevića 40, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, Margaretska 3, Zagreb, OIB: 02958272670, kojeg zastupa službena osoba ĐHP, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Hrvatske šume d.o.o. Zagreb, Uprava šuma, Podružnica Nova Gradiška, Strossmayerova 11, OIB: 69693144506, kojeg zastupa opunomoćenica LHP, radi priznanja profesionalne bolesti, 18. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, KLASA: UP/II-502-03/23-01/125, URBROJ: 338-01-06-05-23-06 od 7. travnja 2023.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika, KLASA: UP/II-502-03/23-01/125, URBROJ: 338-01-06-05-23-06 od 7. travnja 2023. pod točkom 1. izreke poništeno je rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Područne službe Slavonski Brod, KLASA: UP/I- 502-03/22-03/24, URBROJ: 338-12-02-23-19 od 20. siječnja 2023., te pod točkom 2. izreke tužitelju nije priznata kao profesionalna bolest dijagnoza šifre prema MKB-10: G54.0 i W43, pa mu nisu priznata niti prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s osnove profesionalne bolesti.

2. Tužitelj u tužbi osporava zakonitost predmetnog (kao i prvostupanjskog) rješenja prvenstveno osporavajući medicinska utvrđenja ovlaštenih vještaka donesena u nalazima i mišljenjima, koja smatra deficitarno provedenim s obzirom da nisu utemeljena na pravilnoj ocjeni cjelokupne materijalne (medicinske) dokumentacije tužitelja kao osiguranika. Poziva se na sadržaj dostavljenog mišljenja Specijalističke ordinacije medicine rada Željka Korči Lovaković, Slavonski Brod, od 26. siječnja 2022., iz kojeg proizlazi da je neurološkom obradom tužitelju postavljena dijagnoza vibratorne bolesti te da isti više nije sposoban za poslove sjekača motornom pilom, pa doktor medicine rada zaključuje da mu se može priznati profesionalna bolest pod točkom 37.1. Liste profesionalnih bolesti; kao i na sadržaj nalaza neurokirurga Opće bolnice „Dr. Josip Benčević " Slavonski Brod od 29. srpnja 2021. iz kojeg proizlazi da EMNG potvrđuje oštećenja spinalnih korijenova za obje ruke - kroničnog težeg stupnja. Smatra da navedena medicinska dokumentacija, kao i dokumentacija prethodno priložena spisu tuženika dokazuje da je tužitelj upravo zbog dugogodišnjeg rada kao sjekač s motornom pilom obolio od bolesti koje su karakteristične i učestale kod takve vrste rada i izloženosti vibracijama. Predlaže da sud izvede dokaze provođenjem medicinskog vještačenja po stalnom sudskom vještaku medicinske struke kao i saslušanjem tužitelja u svojstvu stranke. Također smatra da osporavano rješenje nije otklonilo propuste u utvrđenju prvostupanjskog tijela, te da isto nije dostatno obrazloženo u pogledu odlučnih činjenica. Također smatra da je tuženik mogao i sam, ukoliko je šifra profesionalne bolesti pogrešno naznačena, odrediti o kojoj je dg. riječ kako bi se ista mogla priznati tužitelju. Slijedom navedenog predlaže da sud poništi osporavano rješenje tuženika kao i prvostupanjsko rješenje te da tuženiku naredi naknadu troškova upravnog spora.

3.1. Tuženik u odgovoru na tužbu, u bitnome, navodi da je osporavano rješenje doneseno u skladu sa pravilno i potpuno utvrđenim činjeničnim stanjem u pravilno provedenom upravnom postupku. Tuženik ističe da je iz priložene medicinske dokumentacije, a na temelju stručno-medicinskih vještačenja Službe za medicinu rada Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Direkcije Zavoda pribavljenih u postupku, razvidno da se kod tužitelja ne može utvrditi profesionalna etiologija dijagnoza prema MKB-10: W43 i G54.0. Nadalje ističe da je u povodu izjavljene tužbe pribavljeno očitovanje Liječničkog povjerenstva Direkcije Zavoda iz kojeg proizlazi, da se vezano za tvrdnje tužitelja kako se dijagnoza šifre prema MKB 10:G54.0 Poremećaji brahijalnog pleksusa mogla svrstati pod drugu šifru koja se nalazi na Listi profesionalnih bolesti, da su šifre unutar Međunarodne klasifikacije bolesti (MKB 10) vezane uz određeni dio tijela i bolest, odnosno oštećenje na tom dijelu tijela i ne mogu se mijenjati samo zato jer ne odgovaraju Listi profesionalnih bolesti. Smatra da je bolest osiguranika jasno definirana i naznačena kao Poremećaji brahijalnog pleksusa kojoj odgovara šifra prema MKB 10:G54.0. Slijedom iznesenog tuženik predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.

3.2. Podneskom zaprimljenim u ovome sudu 4. listopada 2023. tužitelj je osporio navode iz odgovora na tužbu, te je ponovno iznio tužbene navode.

4. Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu navodi da je tužitelj poslove šumskog radnika sjekača u Hrvatskim šumama d.o.o. obavljao od 1. lipnja 2017. do 6. prosinca 2021., kada mu je po liječniku specijalistu medicine rada izdana Svjedodžba o zdravstvenoj sposobnosti kojom je ocijenjen zdravstveno nesposobnim za poslove šumskog radnika sjekača, kada je prestao raditi poslove šumskog radnika sjekača, tj. prestao je za poslodavca obavljati poslove motornom pilom. Šumski radnici sjekači u Hrvatskim šumama d.o.o. rade sukladno Pravilniku o zaštiti na radu u šumarstvu, dakle motornom pilom ne rade duže od dva sata neprekidno, odnosno duže od četiri sata s prekidima u toku jednog radnog dana. Preostali dio radnog vremena sjekača odnosi se na pripremu motorne pile, kretanje po terenu, odmore, pauze i sl. Opisanim načinom rada, šumski radnici sjekači obavljaju poslove za poslodavca tempom i normama koje ne dovode do narušavanja njihovog zdravlja, odnosno do nastanka profesionalne bolesti. Osim toga, za vrijeme dok je obavljao poslove svog radnog mjesta radeći motornom pilom, tužitelj je redovno išao na zdravstvene preglede na medicinu rada i ocjenjivan je sposobnim za poslove šumskog radnika sjekača. Također, kroz čitavo razdoblje obavljanja poslova motornom pilom, poslodavac je tužitelju uredno osiguravao svu propisanu zaštitnu opremu, uključujući i antivibracijske rukavice koje utjecaj štetnih vibracija svode na minimalan, te je vodio računa o korištenju iste posredovanjem svojih ovlaštenika iz zaštite na radu. Smatra kako tužiteljev rad motornom pilom kod poslodavca, odnosno obavljanje poslova radnog mjesta šumskog radnika sjekača, nije mogao dovesti do nastanka profesionalne bolesti. Ukoliko kod tužitelja postoje određena oštećenja zdravlja, smatra da ista potječu od uzroka koji nije u uzročno-posljedičnoj vezi s njegovim radom kod poslodavca. Zainteresirana osoba smatra kako su tijekom postupka pribavljena mišljenja ovlaštenih tijela vještačenja stručna te da su na temelju takvih mišljenja, odnosno vještačenja, donesena zakonita rješenja. Slijedom navedenoga predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

5. Sud je izvanraspravno, primjenom članka 8. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24 – dalje: ZUS), rješenjem poslovni broj Us I – 992/2023- 11 od 20. rujna 2024. odlučio provesti dokaz medicinskim vještačenjem po sudskom vještaku medicinske struke – specijalisti medicine rada, također primjenom odredbe članka 74. stavak 1. i stavak 2., te članka 75. stavak 1. ZUS-a. Rješenjem poslovni broj Us I – 992/2023-13 od 29. listopada 2024. za sudskog vještaka određena je prim. dr. Marija Zavalić, specijalist medicine rada. U toč. III. izreke navedenog rješenja bio je određen zadatak vještaka.

6.1. Stoga je sud 6. veljače 2025., nakon što je sudski vještak dostavio pisani nalaz i mišljenje (čiji sadržaj i kao i sadržaj očitovanja stranaka na isti će biti iznesen naknadno u obrazloženju), te je isti bio dostavljen strankama u postupku, ponovno održao raspravu, u formi ročišta na daljinu putem platforme Microsoft Teams, primjenom članka 89. stavak 2. ZUS-a, u nazočnosti opunomoćenice tužitelja Leopoldine Špicer, odvjetnice u uredu opunomoćenika tužitelja, službene osobe tuženika i opunomoćenice zainteresirane osobe, na kojoj je navedeni stalni sudski vještak izložio svoj nalaz i mišljenje i odgovorio na upite opunomoćenice stranaka.

6.2. Na navedenoj raspravi sud je, primjenom odredbe članka 93. stavak 2. ZUS-a odbio kao nepotreban za rješavanje dokazni prijedlog saslušanja tužitelja u svojstvu stranke, obzirom da se relevantne činjenice mogu utvrditi isključivo putem medicinskih vještaka.

6.3. Tužitelj je podneskom dostavljenim 6. veljače 2025. specificirao trošak upravnog spora u ukupnom iznosu od 5.819,45 eura.

7. Dakle, tijekom postupka sud je izvršio uvid u svu dokumentaciju priloženu spisu upravnog spora i spisu upravnog postupka koji je dostavljen uz odgovor na tužbu te je proveo medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku prim. dr. Mariji Zavalić, specijalisti medicine rada.

8. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, a sukladno odredbi članka 114. stavak 3. ZUS-a sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Odredba članka 68. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine" br. 80/13., 137/13., 98/19., 33/23.; dalje: Zakon) propisuje da su profesionalne bolesti prema ovome Zakonu bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajem procesa rada i uvjeta rada na određenim poslovima (stavak 1); Lista profesionalnih bolesti i poslova na kojima se te bolesti javljaju i uvjeti pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima utvrđuju se posebnim zakonom (stavak 2.).

10. Odredbom članka 130. stavak 1. točka 2. Zakona propisano je da se prijava o profesionalnoj bolesti podnosi: u roku od osam dana od dana kada je osigurana osoba primila ispravu zdravstvene ustanove, odnosno ordinacije doktora specijaliste medicine rada u privatnoj praksi uključenih u mrežu ugovornih subjekata medicine rada, kojom joj je dijagnosticirana profesionalna bolest.

11. Odredbom članka 38. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti ("Narodne novine" br. 75/14., 154/14., 79/15., 139/15., 105/16., 40/17., 66/17., 109/17., 132/17., 119/18., 41/19., 22/20., 39/20., 2/22., 33/23. – daje: Pravilnik) propisano je da se profesionalna bolest može se priznati osiguraniku iz članka 7. stavka 4. Zakona, osiguranoj osobi iz članka 16. Zakona te osiguraniku iz članka 69. stavka 1. Zakona kod kojih je došlo do bolesti u smislu članka 68. Zakona.

12. Iz spisa tuženika proizlazi da je zainteresirana osoba kao poslodavac 25. svibnja 2022. podnijela za tužitelja tiskanicu prijave o profesionalnoj bolesti, radi utvrđivanja i priznavanja bolesti po dijagnozi šifre prema MKB 10: G54.0 i W43, kao profesionalne etiologije bolesti.

U postupku je pribavljena potrebna radna i medicinska dokumentacija citirana u prvostupanjskom rješenju (kao i naknadnim anamnezama tijela vještačenja), te je pribavljeno i mišljenje Službe za medicinu rada, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Zagrebu, KLASA: UP/I 502- 03/22-09/756 , URBROJ: 381- 09-90-23-4 od 11. siječnja 2023., u kojemu je navedeno da se dg. W43 ne potvrđuje kao profesionalna bolest jer rezultati dijagnostičkih pretraga ne objektiviziraju patološke promjene na perifernom krvožilnom i živčanom sustavu, te uputna dg. dg. G54.0 označava senzomotorni poremećaj ekstremiteta tužitelja koji se ne nalazi na Listi profesionalnih bolesti kao sastavnog dijela Zakona o listi profesionalnih bolesti ("Narodne novine" br. 162/98., 107/07.).

13. Na temelju navedenog mišljenja doneseno je citirano prvostupanjsko rješenje u ovoj upravnoj stvari.

14. U povodu izjavljene žalbe, pribavljen je nalaz, mišljenja i ocjena drugostupanjskog tijela vještačenja, KLASA: UP/I 502-03/23-01/125 od 24. ožujka 2023., Liječničkog povjerenstva Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije Zavoda, u kojemu je, zaključno, navedeno da rezultati dijagnostičkih pretraga kod osiguranika (digitalna fotopletizmografija i EMNG gornjih ekstremiteta) ne objektiviziraju patološke promjene na perifernom krvožilnom i živčanom sustavu koje bi se mogle povezati s utjecajem vibracija na radnom mjestu, te se stoga uputna dijagnoza Izloženost vibracijama MKB-10 šifre W43 ne može potvrditi kao bolest profesionalne etiologije. Uputna dijagnoza Poremećaji brahijalnog pleksusa (MKB-10 G54.0) označava senzomotorni poremećaj odgovarajućeg ekstremiteta. Navedena dijagnoza kao takva ne nalazi se na Listi profesionalnih bolesti kao sastavnom dijelu Zakona o listi profesionalnih bolesti, te se stoga ne može potvrditi kao bolest profesionalne etiologije.

15. Na temelju navedenog nalaza, mišljenja i ocjene drugostupanjskog tijela vještačenja doneseno je osporavano rješenje, kojim je prvostupanjsko rješenje poništeno uslijed propusta odbijanja i dijela zahtjeva vezanog uz dg. W43, o čemu je Služba za medicinu rada donijela mišljenje.

16. Kao što je već navedeno, imajući u vidu navode tužbe iz kojih je razvidno da su u konkretnom slučaju između stranaka prvenstveno sporne činjenice medicinske naravi sud je, s ciljem potpunog i pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja, usvojio dokazni prijedlog tužitelja te je odredio izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem po navedenom stalnom sudskom vještaku.

17.1. U dostavljenom nalazu i mišljenju od 11. prosinca 2024. sudski vještak, između ostalog, citira učinjene pretrage kao i cjelokupnu anamnezu i dinamiku rada tužitelja, te u nalazu, između ostaloga, navodi da iz dokumentacije zainteresirane osobe proizlazi da je tužitelj radio na poslovima na kojima je bio izložen vibracijama koje se prenose preko ruku od svibnja 2014. do 14. listopada 2021., što bi bez korištenja bolovanja iznosilo oko 6,5 godina. Uz izloženost vibracijama koje se prenose preko ruku potrebno je da se razviju simptomi vibratorne bolesti kod rada s motornom pilom na sječi 4/h na dan cijelu godinu minimalno 6 godina uz ubrzanje od 5 m/s2 , a kod pile u uzgoju uz ubrzanje od 2,5 m/s2 oko 12 godina. Dakle, od dana zapošljavanja kod zainteresirane osobe, prema evidenciji u spisu, tužitelj je na godišnjem odmoru u vrijeme stvarnog rada sa motornom pilom bio oko 150 dana; imao je 19 dana plaćenog dopusta te 201 dan bolovanja. Bio je ukupno izložen vibracijama koje se prenose preko ruku 2720 radnih sati kod zainteresirane osobe, dok podataka o razini izloženosti na poslovima u vlastitom obrtu (razdoblje od tri godine) vibracijama nema dostavljenih. Sudski vještak na stranici 11 nalaza i mišljenja specificira moguće profesionalne bolesti, prema Listi profesionalnih bolesti po MKB-10 klasifikaciji HAVS- sindroma vibracija koje se prenose preko ruku, dakle bolesti koje su na temelju utvrđenih medicinskih pretraga nesporno dokazane i koje se kod profesionalno izloženih vibracijama uz dokazanu duljinu izloženosti priznaju profesionalnim bolestima, na kojem popisu se ne nalaze dg. G54.0 i W43 (kao ni dg. M70.1 ili dg. M70.8).

17.2. Zaključno, u mišljenju sudski vještak navodi, "da iz uvida u postojeću medicinsku dokumentaciju (uključujući zdravstveni karton pacijenta), kao i spis ovoga spora i na temelju brižljive analize dostavljene dokumentacije u spisu te podataka od tužitelja da je i u vlastitom obrtu radio 3 godine kao sjekač motornom pilom, da je navod o postojanju dg. W43 točan, odnosno da je tužitelj bio izložen vibracijama. Nije navedeno pobliže Z57.7 -Izloženost vibracijama na radnom mjestu, ali postoji podatak o izloženosti vibracijama i taj podatak ni po čemu nije sporan. Dijagnoza G54.0 - Poremećaji brahijalnoga pleksusa govori široko da postoji poremećaj u inervacionom dijelu ovoga pleksusa koji polazi iz područja iz leđne moždine i iz kojeg potječu svi živci koji inerviraju i motorički i osjetno ruke. Iz njega potječu i niti za ulnarni i medijalni živac. Oštećenja ova dva živca kako je navedeno u Nalazu kod vibratorne bolesti koja se prenosi preko ruku nastaju zbog pritiska u kanalima kroz koje prolaze na korijenu šake (medijanus), odnosno dlanu (ulnaris). Detaljna EMNG analiza perifernog živčevlja iz ovoga pleksusa, odakle potječu i niti za medijalni i ulnarni živac ne pokazuje odstupanja u njihovom perifernom inervacionom području, tj. u području korijena šake i dlana te nema EMNG potvrde oštećenje niti navedenih živaca u karpalnim i Gyonovim kanalima. Dakle ni jedna dg. označena slovom G ne može se tužitelju priznati kao profesionalna bolest. U spisu nema ni jednog medicinskog nalaza niti klinička slika govori u prilog dijagnoza M70.1 - Burzitis šake i/ili dijagnoze M70.8 -Ostali poremećaji mekog tkiva nastali kao posljedica uporabe, prekomjerne uporabe i pritiska. Kod tužitelja medicinskom obradom nije dokazana ni jedna bolest čija klinička slika bolesti odgovara kliničkoj slici bilo koje bolesti izazvane profesionalnom ekspozicijom vibracijama koje se prenose preko ruku."

18. Navedeni nalaz i mišljenje dostavljen je strankama na očitovanje, te je 23. siječnja 2025. tuženik dostavio podnesak u kojemu je naveo da nalaz i mišljenje sudskog vještaka smatra u cijelosti pravilnim.

19. Tužitelj je 3. veljače 2025. dostavio podnesak u kojemu je iznio primjedbe na nalaz i mišljenje navodeći da iz nalaza i mišljenja nije razvidno da li sudski vještak na temelju dokumentacije koja je dostavljena u sudski spis ne može zaključiti da postoji dijagnoza označena slovom G ili smatra da je potrebno obaviti neki određeni pregled, na temelju kojeg bi se moglo zaključiti da li je kod tužitelja došlo do nastanka profesionalne bolesti. Slijedom navedenoga predlaže da se sudskog vještaka pozove na raspravu, radi otklanjanja iznesenih primjedbi.

20.1. Na navedenoj raspravi održanoj u ovome sporu 6. veljače 2025., stranke su ostale u cijelosti kod prethodno citiranih podnesaka, a zainteresirana osoba u cijelosti se pridružila navodima tuženika u pogledu nalaza i mišljenja sudskog vještaka. Stalni sudski vještak prim. dr. Marija Zavalić, specijalist medicine rada, izložio je svoj nalaz i mišljenje, navodeći da u cijelosti ostaje kod dostavljenog pisanog nalaza i mišljenja (list 68-81 spisa) od 11. prosinca 2024., te je odgovorio na pitanja i primjedbe tužitelja iznesene u podnesku od 23. siječnja 2025. Sudski vještak specificirao je da "je nalaz EMNG kojim se ispituje odgovor mišića i živaca na stimulus pokazao da u područjima u kojima nastaju oštećenja živaca zbog pritiska odnosno edema u području kanala kroz koje živci prolaze na dlan a do kojeg zadebljanja ovojnica živaca i posljedičnog pritiska dolazi kod djelovanja lokalnih vibracija koje se prenose preko šaka kod tužitelja nije došlo jer je jasno navedeno da je odgovor na stimulus oba živca uredan. Nema nikakve druge specifične metode koja bi bolje od navedene dokazala eventualno oštećenje živčanih niti u perifernom dijelu navedenih živaca dakle u području u kojem može doći djelovanjem vibracija. Nema ni jedne druge metode koja bi objektivizirala i druge promjene (….) nije priložen nalaz makrografije šaka odnosno rendgenska slika uvećana koja pokazuje je li u bilo kojem području na bilo kojoj kosti šaka došlo do eventualnih cista. Tužitelj se inače nije tužio na bilo kakve promjene u tom području a to su inače najrjeđe promjene nastale djelovanjem vibracija i ne registriraju se u pravilu ispod izloženosti vibracija od 7.500 sati kumulativno. Nema ni jedne druge dijagnoze osim oštećenja niti ulnarisa ili medijanusa a koja je posljedica djelovanja lokalnih vibracija." Na upit opunomoćenice tužitelja je li sudska vještakinja uzela u obzir sadržaj nalaza neurokirurga iz srpnja 2021., Opća bolnica „dr. Josip Benčević“ Slavonski Brod, sudski vještak navodi da je "predmetni nalaz razmotren i da isti upućuje na postojanje oštećenja iz područja leđne moždine (brahijalni pleksuks), ali kada se živac ispituje neuroelektrografijom i segmentira dolazi se do zaključka da nema oštećenja u području šaka odnosno karpalnog i Gyonovog kanala". Na upit opunomoćenice tužitelja je li bilo potrebno izvršiti i neposredni pregled tužitelja radi potpunog i pravilnog utvrđenja činjeničnog odnosno zdravstvenog stanja tužitelja, sudski vještak navodi da se "pregledom ne bi mogli utvrditi nikakvi drugi osim anamnestički podaci odnosno eventualno postojanje bola pri čemu i Zakon o listi profesionalnih bolesti zahtjeva utvrđenje na temelju funkcionalnih pretraga odnosno ovdje relevantne EMNG pretrage".

20.2. Na upit opunomoćenice zainteresirane osobe o značenju tvrdnje iz nalaza i mišljenja o postojanju dijagnoze W43 kod tužitelja, sudska vještakinja navodi da je "značenje iste postojanje vanjskog uzroka kojemu je tužitelj izložen što proizlazi iz anamnestičkih podataka samog tužitelja, a u smislu etiološkog faktora eventualna bolest bila bi moguća posljedica tek kada bi se funkcionalnim pretragama dokazale promjene nastale uslijed opisanih vibracija, a što u ovoj upravnoj stvari nije utvrđeno".

21. Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka koji je proveo sudsko vještačenje tužitelja, a u kojem je ocijenjena sva priložena medicinska dokumentacija kao i vještačenja nadležnih tijela iz upravnog postupka, ovaj sud smatra valjanim, stručnim i potpuno obrazloženim u pogledu odlučnih medicinskih činjenica iz članka 68. Zakona kao i Pravilnika, potrebnih za donošenje odluke u predmetnom upravnom sporu. Pri tome je vještak tijekom rasprave na jasan, argumentiran i nedvosmislen način otklonio iznesene prigovore tužitelja na prethodno dostavljeni pisani nalaz i mišljenje.

22. Sud u cijelosti prihvaća provedeno vještačenje po stalnom sudskom vještaku, kao zakonito i načinjeno u skladu s pravilima struke, budući je isto jasno kako u pogledu medicinske dokumentacije koja je bila predmet vještačenja, tako i po pitanju utvrđenja da se dg. G54.0 i W43 (kao ni dg. M70.1 i M708.) ne mogu priznati kao profesionalna bolest.

23. Sud ne nalazi da je izlaganje tužitelja, u ovom upravnom sporu dovelo u sumnju cjelovito, detaljno i uvjerljivo iznesen nalaz i mišljenje sudskog vještaka. Vještak je u cijelosti odgovorio na postavljenu zadaću vještačenja, a dao je jasne, uvjerljive te argumentirane razloge o razlozima donesene ocjene, kao i o razlozima zbog kojih neposredni pregled tužitelja nije bio potreban.

24. S obzirom da je sudsko vještačenje tužitelja u potpunosti suglasno s provedenim vještačenjima iz upravnog postupka, a koja su, između ostaloga, poslužila kao činjenična podloga za donošenje osporavanog akta, to ovaj sud nema osnove zaključiti da je osporavano rješenje nezakonito kako to tvrdi tužitelj.

25. Dakle, vještačenjima u upravnom postupku i ovom sporu nije dokazano da bi dijagnoza šifre prema MKB: dg. G54.0 i W43 (kao ni dg. M70.1 i M708.) predstavljala nastalu profesionalnu bolest tužitelja, te stoga nisu ispunjeni niti preduvjeti za priznavanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s navedene osnove.

26. Također sud ne nalazi da su u provedenom upravnom postupku (kao ni sadržaju osporavanog rješenja) počinjene povrede upravnog postupka, sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09 i 110/21).

27. Slijedom navedenoga, osporavano rješenje tuženika ocjenjuje se zakonitim, te je valjalo odlučiti kao u toč. I. izreke presude, primjenom odredbe članka 116. stavak 1. ZUS-a.

28. U odnosu na troškove spora odlučeno je primjenom odredbe članka 147. stavak 1. ZUS-a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drugačije propisano. Budući da je tužitelj u ovom upravnom sporu zatražio troškove upravnog spora te cijeneći da je isti u cijelosti izgubio spor, to je odlučeno kao u toč. II. izreke presude.

U Osijeku 18. veljače 2025.

Sutkinja

Blanka Sajter

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi ovome sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

1. Tužitelju po opunomoćeniku

2. Tuženiku

3. Zainteresiranoj osobi