Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
Gundulićeva 27
21 000 Split
P-3989/2022
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sutkinji toga suda Maji Anušić, u pravnoj stvari tužitelja UŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćniku Srđan Kalebota, odvjetnik u Splitu, protiv tuženika OTP BANKA HRVATSKA d.d. Zadar, Domovinskog rata 3, OIB: 52508873833, zastupana po punomoćniku Anić & Anić, Odvjetničko društvo iz Splita, radi isplate, nakon održane i zaključene javne i glavne rasprave dana 16.siječnja 2025. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 18.veljače 2025.
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku da tužitelju, u roku 15 dana, isplati iznos od 10.841,10 Eura, sve sa pripadajućom zateznom kamatom, obračunatoj od 1. siječnja 2008. do 31.srpnja 2015. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB-a, koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, a koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećano za pet postotnih poena, od 1.kolovoza 2015. do 31. prosinca 2022. obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, koje zatezne kamate teku od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate, kako slijedi:
– na iznos 28,65 EUR od 06.02.08.
– na iznos 36,00 EUR od 06.03.08.
– na iznos 36,00 EUR od 05.04.08.
– na iznos 35,98 EUR od 05.05.08.
– na iznos 35,89 EUR od 06.06.08.
– na iznos 62,46 EUR od 05.07.08.
– na iznos 88,94 EUR od 07.08.08.
– na iznos 87,84 EUR od 10.09.08.
– na iznos 87,84 EUR od 10.09.08.
– na iznos 87,63 EUR od 09.10.08.
– na iznos 102,87 EUR od 15.01.09.
– na iznos 108,23 EUR od 15.01.09.
– na iznos 109,03 EUR od 03.02.09.
– na iznos 110,04 EUR od 27.03.09.
– na iznos 108,59 EUR od 09.05.09.
– na iznos 108,48 EUR od 18.05.09.
– na iznos 108,39 EUR od 03.08.09.
– na iznos 107,93 EUR od 27.08.09.
– na iznos 107,93 EUR od 27.08.09.
– na iznos 107,93 EUR od 27.08.09.
– na iznos 107,93 EUR od 27.08.09.
– na iznos 108,11 EUR od 08.09.09.
– na iznos 106,58 EUR od 02.11.09.
– na iznos 107,67 EUR od 05.01.10.
– na iznos 107,66 EUR od 05.01.10.
– na iznos 107,64 EUR od 05.01.10.
– na iznos 107,62 EUR od 05.01.10.
– na iznos 107,78 EUR od 04.02.10.
– na iznos 107,12 EUR od 08.03.10.
– na iznos 107,06 EUR od 12.04.10.
– na iznos 106,87 EUR od 04.06.10.
– na iznos 106,52 EUR od 06.08.10.
– na iznos 106,49 EUR od 06.08.10.
– na iznos 109,24 EUR od 30.11.10.
– na iznos 108,55 EUR od 08.12.10.
– na iznos 109,05 EUR od 28.01.11.
– na iznos 109,00 EUR od 08.02.11.
– na iznos 108,92 EUR od 21.02.11.
– na iznos 108,82 EUR od 09.03.11.
– na iznos 108,77 EUR od 09.03.11.
– na iznos 108,73 EUR od 09.03.11.
– na iznos 108,70 EUR od 09.03.11.
– na iznos 108,64 EUR od 09.03.11.
– na iznos 108,60 EUR od 09.03.11.
– na iznos 107,97 EUR od 04.07.11.
– na iznos 107,93 EUR od 04.07.11.
– na iznos 109,09 EUR od 12.08.11.
– na iznos 109,46 EUR od 24.08.11.
– na iznos 109,40 EUR od 06.09.11.
– na iznos 109,58 EUR od 03.11.11.
– na iznos 109,48 EUR od 14.12.11.
– na iznos 110,67 EUR od 20.02.12.
– na iznos 110,61 EUR od 20.02.12.
– na iznos 109,42 EUR od 11.05.12.
– na iznos 110,21 EUR od 31.05.12.
– na iznos 109,11 EUR od 10.07.12.
– na iznos 109,04 EUR od 10.07.12.
– na iznos 108,94 EUR od 10.07.12.
– na iznos 108,33 EUR od 21.08.12.
– na iznos 107,65 EUR od 18.09.12.
– na iznos 109,38 EUR od 30.10.12.
– na iznos 109,51 EUR od 28.11.12.
– na iznos 109,12 EUR od 22.12.12
– na iznos 109,54 EUR od 16.1.13.
– na iznos 109,58 EUR od 18.02.13.
– na iznos 109,61 EUR od 11.03.13.
– na iznos 108,79 EUR od 30.3.13.
– na iznos 108,25 EUR od 30.04.13.
– na iznos 107,67 EUR od 28.05.13.
– na iznos 107,36 EUR od 02.09.13.
– na iznos 108,12 EUR od 19.10.13.
– na iznos 108,12 EUR od 19.11.13.
– na iznos 104,56 EUR od 19.12.13.
– na iznos 101,81 EUR od 20.02.14.
– na iznos 101,74 EUR od 27.02.14.
– na iznos 101,61 EUR od 27.02.14.
– na iznos 101,47 EUR od 27.02.14.
– na iznos 101,32 EUR od 27.02.14.
– na iznos 99,79 EUR od 27.02.14.
– na iznos 92,68 EUR od 27.02.14.
– na iznos 92,52 EUR od 27.02.14.
– na iznos 92,38 EUR od 27.02.14.
– na iznos 92,22 EUR od 27.02.14.
– na iznos 92,07 EUR od 27.02.14.
– na iznos 90,62 EUR od 06.03.14.
– na iznos 84,60 EUR od 25.04.14.
– na iznos 84,29 EUR od 05.05.14.
– na iznos 83,97 EUR od 02.06.14.
– na iznos 83,64 EUR od 03.07.14.
– na iznos 84,10 EUR od 04.08.14.
– na iznos 82,94 EUR od 06.10.14.
– na iznos 77,90 EUR od 10.11.14.
– na iznos 77,87 EUR od 08.12.14.
– na iznos 77,67 EUR od 12.01.15.
– na iznos 77,98 EUR od 17.02.15.
– na iznos 77,05 EUR od 31.03.15.
– na iznos 75,08 EUR od 08.05.15.
– na iznos 69,47 EUR od 29.06.15.
– na iznos 69,38 EUR od 04.08.15.
– na iznos 68,81 EUR od 31.08.15.
– na iznos 69,19 EUR od 25.09.15.
– na iznos 68,61 EUR od 09.11.15.
– na iznos 67,49 EUR od 07.12.15.
– na iznos 59,89 EUR od 28.12.15.
– na iznos 59,83 EUR od 8.02.16.
– na iznos 59,20 EUR od 5.03.16.
– na iznos 58,05 EUR od 29.04.16.
– na iznos 57,86 EUR od 27.05.16.
– na iznos 56,49 EUR od 14.06.16.
– na iznos 48,04 EUR od 29.07.16.
– na iznos 47,91 EUR od 30.08.16.
– na iznos 47,81 EUR od 27.09.16.
– na iznos 47,68 EUR od 27.10.16.
– na iznos 47,57 EUR od 21.11.16.
– na iznos 45,86 EUR od 23.12.16.
– na iznos 37,58 EUR od 31.01.17.
– na iznos 37,18 EUR od 27.02.17.
– na iznos 37,00 EUR od 29.03.17.
– na iznos 36,94 EUR od 27.04.17.
– na iznos 36,74 EUR od 23.05.17.
– na iznos 35,17 EUR od 12.06.17.
– na iznos 28,72 EUR od 10.07.17.
II. Nalaže se tuženiku, u roku od 15 dana, naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 3.810,02 eura, zajedno sa zateznim kamatama koje teku od presuđenja, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena.
Obrazloženje
1.Tužiteljica je dana 30.ožujka 2018. ovom sudu podnijela tužbu protiv tuženika radi utvrđenja ništetnosti dijela ugovora i isplate.
2. U tužbi se navodi da je tužiteljica dana 20.ožujka 2007. s tuženikom kao kreditorom zaključila ugovor o kreditu ( dalje Ugovor) broj 070321004590 – HG temeljem kojeg joj je tuženik stavio na raspolaganje kredit u iznosu od 45.000,00 Eur-a, protuvrijednosti u kunama.
3. Nadalje, da je tuženik u unaprijed formuliranom standardiziranom ugovoru i to u čl. 3 Ugovora naveo visinu kamatne stope u iznosu od 7,69 % godišnje iskazavši da je ista promjenjiva i to na način da ovisi jedino i isključivo i jednostranoj odluci same banke bez navođenja ikakvih provjerljivih parametara na koji način će se ista mijenjati. Nadalje, da je na taj način tuženik ugradio nepoštenu odredbu o jednostranoj promjeni kamatnih stopa, a da i prije i u vrijeme zaključenja ugovora tuženik nije s tužiteljem pojedinačno pregovarao, čime je prouzročio neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana te povrijedio odredbe Zakona o zaštiti potrošača, Zakona o obveznim odnosima i dr.
4. Nadalje, navodi da je citirano stajalište izraženo u odluci Visokog Trgovačkog suda u predmetu Pž-7129/13 odnosno P-1401/12 odnosno da ugovorena redovna kamatna stopa podložna promjenama tijekom trajanja ugovorne obveze u skladu s jednostranom odlukom banke, o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo, čini takvu odredbu ništetnom.
5. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je ugovor sklopljen u skladu s Općim uvjetima odobravanja kredita i u skladu s Odlukama o kamatama, sa kojima je tužiteljica bila upoznata i suglasna, nadalje, da tijekom trajanja ugovorne obveze stopa ugovornih kamata nije bila veća od zakonom najviše dopuštene kamatne stope, nadalje, da je obavještavao tužiteljicu o promjenama kamatnih stopa, nadalje, da se presuda radi zaštite kolektivnih interesa potrošača vezano uz ugovore o kreditu odnosila samo na ugovore o kreditu čija je glavnica valutnom klauzulom vezana uz valutu švicarskog franka, a ne i neke druge valute. Nadalje, tuženik osporava ništetnost ugovorne odredbe o kamatama navodeći da niti je ništetno ugovaranje promjenjive kamatne stope niti je ništetna odredba o promjeni kamatne stope jednostranom odlukom banke, nadalje, da u vrijeme sklapanja ugovora o kreditu ugovaranje promjenjive kamatne stope nije bilo zabranjeno, nadalje, da donošenjem presude VTS Pž-7129/13 nije za tužiteljicu ustanovljeno nikakvo subjektivno pravo već je pružena apstraktna zaštita. Nadalje, tuženik ističe prigovor zastare.
6. Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem ugovora o kreditu sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine upisom hipoteke na nekretninama u zk. ul. [broj ZK uloška], [broj poduloška], K. O [katastarska općina], broj 070321004590 – HG solemniziranog kod Javnog bilježnika Zrinka Milić Štrkalj iz Splita, dana 27.ožujka 2007. pod brojem OV- 5041/07, promete po računu, Obavijest o dospijeću obroka i redovne kamate, amortizacijski plan, Opće uvjete tuženika ( list 62-65), obavijest o prigovoru, izvadak iz zemljišne knjige, Opće uvjete o odobravanja čistih hipotekarnih kredita, lista plasiranja kredita, Politike mijenjanja nominalnih kamatnih stopa i naknada u poslovanju sa stanovništvom, obavijest o izmjeni kamatne stope, ( list 87-96) te financijsko knjigovodstvenim vještačenjem po vještaku Matija Trogrlić, te dopunskim financijsko knjigovodstvenim vještačenjem pa je temeljem tako provedenog dokaznog postupka sukladno odredbi čl. 8 Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,123/08, 57/11,148/11,25/13,89/14; dalje ZPP) sud utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.
7. Predmet postupka je zahtjev tužitelja za isplatu razlike preplaćenih mjesečnih anuiteta po Ugovoru o kreditu broj: broj 070321004590 – HG u razdoblju od 1.veljače 2008. do 10.srpnja 2017. te zahtjev za utvrđenje ništetnosti ugovorne obveze.
8. Među strankama nije sporno da su tužitelj kao korisnik kredita i tuženik kao kreditor dana sklopili Ugovor o kreditu sa Sporazumom o osiguranju novčane tražbine upisom hipoteke na nekretninama u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 45.500,00 Eur uz rok otplate od 20 godina, u 240 mjesečna anuiteta čiju visinu utvrđuje banka planom otplate, s početnom redovnom kamatnom stopom od 7,69 % godišnje. Nije sporno da je u čl.3.1 predmetnog ugovora ugovoreno da je redovna kamata promjenjiva, a što se utvrđuje odlukom kreditora ( čl. 3.3.), odnosno tuženika.
9. Nadalje, nesporno se vodio postupak radi zaštite kolektivnih prava i interesa predmet kojeg postupka je bila zaštita potrošača od korištenja dvije ugovorne odredbe o kojima o kojima se nije pojedinačno pregovaralo: odredbe o valutnoj klauzuli prema kojoj je glavnica vezana za švicarski franak i odredbe kojom je ugovorena redovna kamatna stopa koja je tijekom postojanja obveze promjenjiva u skladu s jednostranom odlukom banke.
10. Spornim je tuženik učinio sljedeće: je li se o predmetnoj ugovornoj odredbi koja se odnosi na promjenjivu kamatnu stopu pojedinačno pregovaralo; je li odredba i/ili nejasna, i /ili teško razumljiva i/ili teško uočljiva te na posljetku je li ista suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača (ovdje tužitelja). Sporna je i visina tužbenog zahtjeva, a istaknut je i prigovor zastare.
11. U ponovljenom postupku obzirom na nepravilnosti iz prvobitnog nalaza i mišljenja vještaka na koje je ukazao drugostupanjski sud u svojoj odluci poslovni broj Gž- 2669/2020 (" prvostupanjska odluka sadrži nedostatke zbog kojih se ne može ispitati u dijelu kojim se tuženiku nalaže da tužiteljici isplati iznos od 10.938,54 EUR-a u protuvrijednosti u kunama, obračunato prema prodajnom tečaju HNB za euro na dan isplate sa pripadajućim zateznim kamatama koje su obračunate na svaki mjesečni iznos anuiteta od 1. siječnja 2008. do 1. ožujka 2018. godine s tim da su svi pojedinačni pretplaćeni mjesečni iznosi izraženi u valuti EUR-o…a ugovoreno je da se iznosi isplata kredita i otplata obveze kredita u kunama obračunavaju primjenom strane valute tako da se povrat izvršen u kunama preračunava u EUR-o po srednjem tečaju HNB na dan uplate anuiteta ") proveden je dokaz dopunom nalaza i mišljenja sačinjen 7.listopada 2024. a koje sud u svrhu dokaza prihvaća kao stručno i argumentirano, utvrđena je razlika između visine anuiteta određenog u trenutku sklapanja predmetnog ugovora o kreditu korištenjem tada ugovorene kamatne stope od 7,69 % godišnje i iznosa koji je tužiteljici naplaćen u utuženom razdoblju s obzirom na jednostranu promjenu kamatne stope od strane tuženika.
12. Iz predmetnog nalaza i mišljenja proizlazi da razlika u visini kamata prema stopi određenoj u trenutku sklapanja ugovora i iznosa kamata obračunatih u skladu s tuženikovim promjenama kamatnih stopa, za razdoblje od 1. veljače 2008. do 10.srpnja 2017. iznosi 81.682,02 odnosno 10.841,10 eura.
13. Obzirom na razdoblje obuhvaćeno u ovoj parnici, a glede ugovorene promjenjive kamatne stope (Ugovor je zaključen 20.ožujka 2007.) za ocjenu valjanosti ovdje spornih ugovornih odredbi mjerodavan Zakon o zaštiti potrošača ("Narodne novine" br. 96/03 dalje: ZZPT/03) za razdoblje do 6. kolovoza 2007., a zatim odredbe ZZPT/07. Sukladno odredbi članka 81. stavka 1. ZZPT/03 ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra se nepoštenom ako, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača.
14. Prema odredbi članka 84. ZZPT/03 nije dopušteno ocjenjivati jesu li poštene ugovorne odredbe o predmetu ugovora i cijeni ako su te odredbe jasne, lako razumljive i lako uočljive, s tim da je ta odredba identična i odredbi iz čl. 99. ZZPT/07, što bi posljedično značilo da su nepoštene one odredbe ugovora koje su nejasne, koje nisu lako razumljive i koje nisu uočljive.
15. Nadalje, odredbom članka 87. stavka 1. ZZPT/03 proizlazi da je nepoštena ugovorna odredba ništava.
16. Nadalje, propise o nepoštenim odredbama u potrošačkim ugovorima sadržavaju odredbe članka 96 – 106 ZZPT, pa tako odredba čl. 96 stavka 1. ZZPT/07 propisuje da ugovorna odredba o kojoj se nije pojedinačno pregovaralo smatra se nepoštenom ako suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuje znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih stranaka na štetu potrošača, dok je odredbom stavak 2. istog članka propisano kako se smatra da se o pojedinoj odredbi ugovora nije pojedinačno pregovaralo ako je tu odredbu unaprijed formulirao trgovac zbog čega potrošač nije imao utjecaja na njezin sadržaj, poglavito ako je riječ o unaprijed formuliranom standardnom ugovoru trgovca. Nadalje, sukladno stavku 4) istog članka ako trgovac tvrdi da se o pojedinoj ugovornoj odredbi u unaprijed formuliranom standardnom ugovoru pojedinačno pregovaralo, dužan je to dokazati.
17. U konkretnom slučaju, tužitelj nije dokazao da se o pobijanoj ugovornoj odredbi pojedinačno pregovaralo. Naime, isti tvrdi da je tužiteljica bila upoznata sa OUP te Odlukom banke o kamatama, međutim iz navedenih OUP nije razvidno koji su razlozi za promjenu kamatne stope niti je razvidno sukladno kojim kriterijima će se ista mijenjati. Stoga, je zavisnost promjene kamatne stope o jednostranoj odluci banke dovelo do znatne neravnoteže u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu tužitelja jer isti kao prosječni potrošač nije mogao kako će se kreirati kamatna stopa odnosno visina mjesečnih anuiteta.
18. Navedeno postupanje tuženika suprotno je načelu savjesnosti i poštenja u smislu naprijed citiranih odredbi ZZPT-a, a protivno je odredbi iz čl.4 Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08 dalje ZOO) koja propisuje da su u zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanju prava i obveza iz tih odnosa sudionici dužni pridržavati se načela savjesnosti i poštenja. Načelo savjesnosti i poštenja općenito znači da su sudionici obveznih odnosa dužni međusobno postupati obzirno i uvažavati interese obje ugovorne strane, vodeći pri tome računa o smislu i svrsi obveznog odnosa. Nadalje, kao mjerilo ponašanja procjenjuje se kako bi se ponašao prosječan čovjek ili prosječan potrošač s jedne strane, odnosno uredan i savjestan gospodarstvenik ili dobar domaćin s druge strane.
19. Nadalje, prema odredbi čl. 322. st. 1. ZOO proizlazi da je Ugovor koji je suprotan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo.
20. Prema odredbi čl. 323. st. 1. ZOO proizlazi da je u slučaju ništetnosti ugovora svaka ugovorna strana dužna vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takva ugovora, a ako to nije moguće, ili ako se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, ako zakon što drugo ne određuje.
21. Prema odredbi čl. 324. st. 1. ZOO proizlazi da ništetnost neke odredbe ugovora ne povlači ništetnost ugovora ako on može opstati bez ništetne odredbe, i ako ona nije bila ni uvjet ugovora ni odlučujuća pobuda zbog koje je ugovor sklopljen.
22. Nadalje, prema provedenom financijskom vještačenju razlika između visine anuiteta izračunatih u trenutku sklapanja ugovora po početnoj kamatnoj stopi u utuženom razdoblju i anuiteta plaćenih u istom razdoblju, koji su izračunati po jednostrano promjenjivoj kamatnoj stopi, predstavlja iznos više plaćenih ugovornih kamata usred jednostranog povećanja kamatne stope, slijedom čega je valjalo sukladno odredbi čl. 323. st. 1. ZOO, a u svezi sa čl. 1111. ZOO-a obvezati tuženika na isplatu navedenog iznosa tužitelju sa pripadajućim zateznim kamatama sukladno odredbi čl. 1115. ZOO-a.
23. Odredba čl. 1111. st. 1. ZOO-a propisuje da kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi, a st. 3. istog članka da obveza vraćanja, odnosno nadoknade vrijednosti nastaje i kad se nešto primi s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila ili koja je kasnije otpala. Kako je presudom Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske utvrđeno da je predmetna ugovorna odredba ništetna, a po mišljenju ovog suda neovisno o tome u kojoj je valuti ugovor zaključen ista se ima primijeniti, ima se uzeti da se osnova nikada nije ostvarila budući za ono što je ništetno uzima se da nije ni nastalo. Ništetnost nastaje ex tunc, od samog zaključenja posla. Nadalje, čl. 1115. ZOO-a propisuje da kad se vraća ono što je stečeno bez osnove, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne kamate, i to, ako je stjecatelj nepošten od dana stjecanja, a inače od dana podnošenja zahtjeva.
24. U odnosu na prigovor zastare tuženika sud je stava da odredba čl. 214. st. 1 do 3. ZOO-a propisuje da zastarom prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveze, zastara nastupa kad protekne zakonom određeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze te da se sud neće obazirati na zastaru ako se dužnik nije na nju pozvao. Kako je tuženik istakao prigovor zastare sud je dužan očitovati se na istaknuti materijalnopravni prigovor. Odredba čl. 215. st. 1. ZOO-a propisuje da zastara počinje teći prvog dana poslije dana kad je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze, ako zakonom za pojedine slučajeve nije što drugo propisano dok odredba čl. 241. ZOO-a propisuje da se zastara prekida podnošenjem tužbe i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine. Odredba čl. 245. st. 1. ZOO- a propisuje da nakon prekida zastara počinje teći iznova, a vrijeme koje je proteklo prije prekida ne računa se u zakonom određeni rok za zastaru, a st. 3. istoga članka da kad je prekid zastare nastao podnošenjem tužbe ili pozivanjem u zaštitu, ili isticanjem prijeboja tražbine u sporu, odnosno prijavljivanjem tražbine u nekom drugom postupku, zastara počinje teći iznova od dana kad je spor okončan ili završen na neki drugi način.
25. Pozivajući se na gore navedene odredbe ZOO-a o zastari sud smatra da je podnošenjem kolektivne tužbe Trgovačkom sudu u Zagrebu u gore navedenom sporu za zaštitu kolektivnih prava prekinut tijek zastare, dok je pravomoćnim okončanjem spora pred Visokim trgovačkim sudom Republike Hrvatske donošenjem presude Pž- 7129/13 dana 13. lipnja 2014. godine zastara počela teći ispočetka, a vrijeme prije prekida neće se uračunati u tijek zastare.
26. Naime, navedenom drugostupanjskom presudom pravomoćno je utvrđena ništetnost ugovorne odredbe kojom je ugovorena redovita kamatna stopa tijekom postojanja ugovorne obveze promjenjiva u skladu s jednostranom odlukom banke.
27. Utvrđenje ništetnosti ne podliježe zastari niti se samim protekom vremena ugovor može osnažiti, pa odluka suda ima samo deklaratoran značaj. Utvrđenje ništetnim ugovora poduzima se, bez obzira na to predlaže li to stranka ili to čini sud po službenoj dužnosti, radi zaštite općeg interesa i stoga bi ograničavanje njegovih učinaka zastarnim rokovima za restituciju njegovih učinaka obezvrijedilo taj institut. Ništetnost je, osim toga, sredstvo pomoću kojeg se sprječava pravno djelovanje učinaka ugovora koji je u suprotnosti prinudnim propisima. Pravna posljedica ništetnosti u ovom slučaju je jednostrana restitucija u dvostranoobveznom ugovoru vraćanjem u prijašnje stanje i ona se ne može vezati uz institut zastare. Kako je ugovorna odredba ništetna, ne može se zahtijevati ispunjenje ugovorenih prestacija jer se smatra da ugovor u tom dijelu nije niti nastao, pa je onda takva posljedica posve razumljiva. U obzir dolazi samo jednostrana restitucija jer ugovor od samog početka ne proizvodi nikakav učinak i po njemu ne može doći do nikakvih davanja. Svaka ugovorna strana mora vratiti svojem suugovorniku ono što je od njega primila. Dakle, vrijedi pravilo o povratu u prijašnje stanje, koje se obzirom na prirodu restitucije kod ništetnosti razlikuje od restitucije kod drugih obveznopravnih instituta koji su ograničeni prekluzivnim i zastarnim rokovima. Ograničenje zastarom obezvrijedilo bi institut ništetnosti koji je bezvremenski (na što upućuje i retroaktivno djelovanje kao jedno od bitnih obilježja).
28. Ugovorne strane su znale (ili trebale znati) da su ugovorile nešto nedopušteno i da (vrijednost) prestacija ne može biti zadržana u njihovoj imovini, niti zbog digniteta druge ugovorne strane, niti zbog općeg interesa, koji je sastavnica ništavosti. Prihvaćanjem zastare za restituciju, s početkom tijeka od dana primitka stvari (novca), izostala bi faktična posljedica tog instituta koji upravo zbog sprječavanja nedopuštenih pojava sklapanja ništavih ugovora djeluje retroaktivno i bez vremenskog je ograničenja.
29. Dakle, kako je predmetna tužba podnesena 30.ožujka 2018. a kod instituta stjecanja bez osnove ne predviđa se posebni zastarni rok, uslijed čega se ima primijeniti čl. 225. ZOO-a koji propisuje da tražbine zastarijevaju za pet godina ako zakonom nije određen neki drugi rok zastare, dok je presuda pred Visokim trgovačkim sudom Republike Hrvatske donesena 13. lipnja 2014. godine, to je razvidno da je predmetna tužba podnesena u zastarnom roku uslijed čega se istaknuti prigovor ima smatrati u cijelosti neosnovanim.
30. Odluka o parničnom trošku tužitelja temelji se na odredbi čl. 155. st. 1. ZPP-a u svezi sa odredbom čl. 156 ZPP-a, a odnosi se na trošak zastupanja tužitelja po punomoćniku odvjetniku, odmjeren prema odredbama Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika („Narodne novine broj 142/12, dalje: Tarifa) koja je bila na snazi u vrijeme poduzimanja pojedine parnične radnje, prema vrijednosti tužbenog zahtjeva. Slijedom navedenog, tužitelju pripada trošak sastava tužbe u iznosu od 100 bodova, te sastava podneska 10.listopada 2018., podneska od 7.listopada 2019, te pristupa na ročište od 15.listopada 2018., 10.prosinca 2018., 21.listopada 2019., sastav podneska od 31.siječnja 2020., zastupanje na ročištu od 12.rujna 2023., sastav podneska od 11.lipnja 2024., zastupanje na ročištu od 19.lipnja 2024., sastav podneska od 8.siječnja 2025., te zastupanje na ročištu od 16.siječnja 2025. po 100 bodova, odnosno sveukupno 1200 bodova, uvećano za trošapk pristupa na ročište za objavu 50 bodova iznosi 1250 bodova, pomnoženo sa vrijednosti boda jednako 2,00 eura ( Tbr. 54) iznosi 2.500,00 eura, te uvećano za trošak PDV-a od 25% u iznosu od 625,00 eura sveukupno iznosi 3.125,00 eura, uvećano za trošak vještačenja od 529,87 eura te trošak sudskih pristojbi na tužbu 155,15 eura sveukupno iznosi 3.810,02 eura. Odluka o kamatama na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 29.st.2 ZOO u vezi s čl. 30 Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12,25/13 i 93/14). Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.
Split, 18. veljače 2025.
Sutkinja
Maja Anušić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od primitka. Žalba se podnosi ovom sudu u 3 primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.
(Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.)
Dostaviti:
-punomoćniku tužitelja
-punomoćniku tuženika
- spis
