Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ob-189/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Nike Grospić Ivasović, predsjednice, VV, izvjestiteljice i članice, UV, članice, u pravnoj stvari tužiteljice AV /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], V [adresa], koju zastupa Ivana Restović, odvjetnica iz Splita, protiv tuženika EV /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], kojeg zastupa Dragan Mijoč. odvjetnik u Odvjetničkom društvu Mijoč & Bakić d.o.o. iz Splita, radi utvrđenja bračne stečevine, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P Ob-73/2020-24 od 12. siječnja 2024., u sjednici održanoj 18. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P Ob-73/2020-24 od 12. siječnja 2024. u dijelu:

- stavka I. izreke koji je utvrđeno da bračnu stečevinu stranaka čini dograđeni apartman u prizemlju kuće u [adresa], upisane u katastru Područnog ureda za katastar nekretnina [adresa], koje se vode za k. o. [katastarska općina], označena kao k. č. [katastarska čestica], u površini 16 m2 i veliki apartman na prvom katu kuće u [adresa], upisane u katastru Područnog ureda nekretnina Šibenik, koja se vodi za k. o. [katastarska općina], označena kao k. č. [katastarska čestica], kao izvan knjižno vlasništvo stranaka;

- djelu stavka II. izreke kojim je utvrđeno da su stranke suvlasnici za ½ dijela dograđenog apartmana u prizemlju kuće u [adresa], upisane u katastru Područnog ureda za katastar nekretnina [adresa], koje se vode za k. o. [katastarska općina], označena kao k. č. [katastarska čestica], u površini 16 m2 i veliki apartman na prvom katu kuće u [adresa], upisane u katastru Područnog ureda nekretnina Šibenik, koja se vodi za k. o. [katastarska općina], označena kao k. č. [katastarska čestica], da je tuženik dužan trpjeti, a tužiteljica na temelju presude ovlaštena ishoditi uknjižbu prava suvlasništva na toj nekretnini i da je tužiteljica ovlaštena na temelju presude provesti odgovarajuće postupke u svrhu usklađenja zemljišnoknjižnog stanja te zatražiti i ishoditi u zemljišnim knjigama i katastru upis uknjižbe prava suvlasništva nekretnine iz stavka II. presude, nakon što se za to ispune pretpostavke na svoje ime za ½ suvlasničkog djela uz istovremeni upis brisanja vlasništva nekretnine sa imena tuženika za ½ dijela,

- i dijelu stavka VI. izreke u kojem je određeno da tuženik sam snosi svoj trošak parnice,

i u tom dijelu predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

II. Ostavljeno je prvostupanjskom sudu odlučiti i o zahtjevu tuženika za naknadu troška predmetne žalbe.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom je presudom pod stavkom I. izreke utvrđeno da bračnu stečevinu stranaka čini: stan u [adresa], položen u zgradi označenoj kao kat. čest. zem. [katastarska čestica], anagafske oznake Ive [adresa], upisan u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, koje se vode za k. o. [katastarska općina], u zk. ul. [broj ZK uloška], Etažno vlasništvo s neodređenim omjerima, Suvlasnički udio redni broj: 17, a koji u naravi predstavlja 17. Suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-17) - stan na I. (prvom) katu, označen br. 9, u površini od 70,65 m2, koji se sastoji od hodnika, spreme, kupaonice, kuhinje, dnevnog boravka, spavaće sobe, dječje sobe, degažmana, lođe i drvarnice u površini od 2,15 m2 zajedno s pripadajućim zajedničkim dijelovima zgrade te pripadajućim suvlasničkim dijelom zemljišta koje služi redovitoj uporabi zgrade i dograđeni apartman u prizemlju kuće u [adresa], upisane u katastru Područnog ureda za katastar nekretnine [adresa], koje se vode za k. o. [katastarska općina], označena kao kat. čest. [katastarska čestica], u površini od 16 m2, i veliki apartman na prvom katu kuće u [adresa], upisane u katastru Područnog ureda za katastar nekretnine [adresa], koje se vode za k. o. [katastarska općina], označena kao kat. čest. [katastarska čestica], kao izvan knjižno vlasništvo stranaka.

Pod stavkom II. izreke je utvrđeno da je tužiteljica suvlasnica u ½ dijela nekretnina opisanih pod stavkom I. izreke, da je tuženik dužan trpjeti, a tužiteljica ovlaštena na temelju presude ishoditi uknjižbu prava suvlasništva u zemljišnoj knjizi i provesti odgovarajuće postupke radi usklađenja zemljišnoknjižnog stanja, te zatražiti i ishoditi u zemljišnim knjigama i katastru upis uknjižbe prava suvlasništava nekretnina iz stavaka II. izreke presude, nakon što se zato ispune pretpostavke na svoje ime za 1/2 suvlasničkog dijela uz istovremeni upis brisanja vlasništva nekretnina s imena tuženika za 1/2 dijela.

Pod stavkom III. izreke je odbijen tužbeni zahtjev na utvrđenje da bračnu stečevinu stranaka čini obiteljska grobnica sa šest polica, na novom groblju u Solinu, grobno polje XIV, broj grobnice 58, drugi kat kuće u [adresa], anagrafske oznake [adresa], upisane u katastru Područnog ureda za katastar Split, koje se vode za k. o. [katastarska općina], označena kao kat. čest. [katastarska čestica], kao izvan knjižno vlasništvo stranaka, a pod stavkom IV. izreke zahtjev na utvrđenje da je tužiteljica suvlasnica za ½ dijela nekretnina (entiteta) navedenih pod stavkom III. izreke.

Pod stavkom V. izreke je odbijen tužbeni zahtjev tužiteljice usmjeren na ovlaštenje da na temelju presude zatražiti i ishoditi u zemljišnim knjigama i katastru upis uknjižbe prava suvlasništva nekretnine iz stavka IV. izreke presude, na svoje ime za 1/2 suvlasničkog dijela, uz istovremeni upis brisanja vlasništva navedenih nekretnina sa imena tuženika i u odgovarajućem upisniku - evidenciji "Vlastitog pogona za obavljanje komunalne djelatnosti Solin" upis uknjižbe prava sukorištenja Obiteljske grobnice sa šest polica, na novom groblju u Solinu, grobno polje XIV, broj grobnice 58, na svoje ime za 1/2 suvlasničkog dijela, uz istovremeni upis brisanja vlasništva sa imena tuženika.

Pod stavkom VI. izreke je određeno da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

2. Protiv presude pod stavkom I. alineji 2. izreke i stavkom II. alineji 2. 3. i 4. izreke i dijelu stavka VI. izreke kojim je odbijen zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška, žali se tuženik iz razloga određenih člankom 353. stavkom 1. ZPP-a[1]

2.1. Tuženik predlaže preinaku ili ukidanje pobijanog dijela prvostupanjske presude slijedom žalbenih navoda i zahtijeva trošak žalbe u iznosu 5.345,25 eura.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet spora u žalbenom stadiju postupka je zahtjev na utvrđenje da bračnu stečevinu stranaka čini dograđeni apartman u prizemlju kuće u [adresa], koje se vode za k. o. [katastarska općina], označena kao kat. čest. [katastarska čestica], u površini od 16 m2, i veliki apartman na prvom katu kuće u [adresa] (izvan knjižno vlasništvo stranaka /stavak I. alineja 2. izreke/), da su stranke suvlasnici tih dograđenih dijelova nekretnine svaki u ½ dijela (stavak II. alineja 2.), uz pravo na upis stečenih prava u zemljišnu knjigu (stavak II. alineja 3. izreke), provođenje odgovarajućeg postupka radi usklađenja zemljišnoknjižnog i katastarskog sanja (stavak 2. alineja 4. izreke) i zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška.

6. Nije sporno da su stranke bivši bračni supružnici, da je bračna zajednica stranaka trajala od prosinca 1994. do studenog 2013. (brak razveden presudom poslovni broj P Ob-692/2013 od 2. srpnja 2015.), da je u braku rođeno troje zajedničke djece (U 1995., A 1998. i E 2006.), da je tuženik nasljeđivanjem i diobom od 13. siječnja 2006. iz pokojnog oca stekao dio kuće (vikendice) u [adresa], sagrađena na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je u kuću u [adresa] ulagano, i da nakon prestanka bračne zajednice (2013.) stranke svoje imovinske odnose nisu uredile sporazumno.

1 Zakon o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. - ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., u daljnjem tekstu: ZPP-a).

7. Sporno je, je li ulaganje / dogradnja kuće (vikendice) u [adresa] čini bračnu stečevinu stranaka ili posebnu imovinu tuženika, te nastavno i zavisno i ostali zahtjevi vezano za tu nekretninu.

8. Pravilima o imovinskim odnosima bračnih drugova u kontinuitetu je propisano da bračni drugovi mogu imati bračnu stečevinu i vlastitu imovinu (članak 35. ObZ-a[2] ), da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine (članak 36. stavak 1. ObZ-a), da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drukčije ugovorili (članak 36. stavak 3. ObZ-a), da se na bračnu stečevinu primjenjuju odredbe propisa kojima se uređuju stvarnopravni i obveznopravni odnosi, ako ObZ-a nije drukčije određeno (članak 38. ObZ-a), da je vlastita imovina i imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od temelja iz članka 36. ObZ-a (članak 39. stavak 2. ObZ-a), da se na uređenje imovinskih odnosa bračnih drugova nakon prestanka braka ili bračne zajednice primjenjuju odredbe ObZ-a, a ako nisu uređeni ObZ-a odredbe propisa kojima se uređuju obveznopravni, stvarnopravni i drugi imovinskopravni odnosi, ako bračni drugovi imovinske odnose nisu uredili sporazumom (članak 45. stavak 2. ObZ-a).

9. Iz navedenih pravila proizlazi da sklapanjem braka bračni drugovi ne gube ekonomsku samostalnost i da se njihov ekonomski život može odvijati u dva pravca – stjecanju prava i preuzimanje obveza nezavisno jedan od drugoga u pogledu imovine koji su imali u vrijeme sklapanja braka ili koju su za vrijeme braka stekli na drugi način, a ne radom ili stjecanju zajedničke imovine radom u tijeku braka i preuzimanje obveza u pogledu te imovine ili radi podmirenja kućnih potreba zajednice.

10. Prema mjerodavnim pravilima o imovinskim odnosima bračnih drugova (članak 247. - 257. ObZ-a/2003[3] , u vezi s člankom 551. stavkom 2. ObZ-a, koja u bitnome ne odstupaju od naprijed navedenih pravila, a pod pretpostavkom da je kuća u [adresa] dograđivana u razdoblju 2008. - 2011. godine i da nije vlastita imovina tuženika, dva su uvjeta za stjecanje bračne stečevine - da je pravna osnova stjecanja rad ili da proizlazi iz imovine stečenom radom (samostalan ili zajednički, izravan ili neizravan - sve dok se stvara nova vrijednost, neizravan rad iako ne stvara novu vrijednost priznaje se kao doprinos u stjecanju bračne stečevine) i da je imovina stečena za trajanja bračne zajednice, što znači da za uspostavu suvlasništva u smislu odredbe članka 249. ObZ-a/2003 mora postojati i pravna osnova stjecanja iz članka 248. ObZ-a/2003 - da je predmetna nekretnina stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili da potječe iz te imovine.

11. Pravilima stvarnog prava sadržanim u ZVDSP-a[4] je između ostalog propisano da pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje; ali kad je i više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak, da su one pravno sjedinjene u jedno tijelo, koje ja kao takvo jedna nekretnina (članak 9. stavak 1.), da

2 Obiteljski zakon (Narodne novine, broj: 103/2015., 98/2019., 47/2020., 49/2023., 156/2023.) 3 Obiteljski zakona (Narodne novine, broj: 116/2003., 17/2004. 136/2004., 107/2007., 57/2011., 61/2011., 25/2013., u daljnjem tekstu: ObZ-a/2003)

4 Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 81/2015., 94/2017., u daljnjem tekstu: ZVDSP-a)

vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine (etažno vlasništvo) proizlazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealni dio) nekretnine na kojem je uspostavljeno (članak 66. stavak 1.) i da od stupanja na snagu ZVDSP-a (1. siječnja 1997.), u Republici Hrvatskoj vrijedi načelo pravne jedinstvenosti određeno člankom 9. ZVDSP-a, ako zakonom nije što drugo određeno (članak 366. stavak 1.).

12. Iz navedenih pravila stvarnog prava bi proizlazilo da se tužbenim zahtjevom ne može s uspjehom tražiti utvrđenje stjecanja prava vlasništva dijela građevinskog objekta i posebnog dijela bez zemljišne čestice na kojoj je objekt izgrađena i ako taj posebni dio ne čini samostalnu uporabnu cjelinu prikladnu za samostalno izvršavanje suvlasnikovih vlasti, kao što je primjerice stan ili druga samostalna prostorija jer je takav zahtjev protivan načelu pravnog jedinstva nekretnine.

13. U pravu je tuženik kada tvrdi da su odluke o zahtjevu na utvrđenje da dograđeni apartman u prizemlju kuće u [adresa], površine 16 m2 i veliki apartman na prvom katu iste kuće čine bračnu stečevinu stranaka u jednakim dijelovima i vezanim zahtjevima, u formalnom i materijalno-pravnom smislu neodržive.

13.1. To iz razloga, što je osim formalne pravilnosti tužbenog zahtjeva kao procesne pretpostavke za vođenje parnice i donošenje meritorne odluke (koja nije otklonjena po prvostupanjskom sudu), za ocjenu suvlasničkih omjera na konkretnoj nekretnini (kući u [adresa]) nužno bilo prvenstveno utvrditi vrijednost zemljišta i vrijednost ostale vlastite imovine supružnika, kojom su sudjelovali u vrijednosti te kuće, a potom ovisno o odnosu prema vrijednosti koja bi eventualno predstavlja bračnu stečevinu, utvrditi suvlasničke omjere na tako stečenoj imovini.

14. Iz dosadašnjeg tijeka postupka bi kao nesporno proizlazilo da je tuženik 2006. (tijekom trajanja bračne zajednica), nasljeđivanjem iza oca stekao dio kuće u [adresa] koja je sagrađena na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

15. Međutim, zbog pogrešnog pravnog pristupa u rješavanju spornih zahtjeva, nije utvrđeno, niti je jasno koji dio nekretnine (zemljišta sa kućom) je tuženik stekao nasljeđivanjem i kojim okolnostima se prvostupanjski sud rukovodio kad je zaključio da je doprinos tužiteljice u povećanju vlastite imovine tuženika stečene tijekom trajanja bračne zajednice nasljeđivanjem iza oca (ako ga je bilo i u čemu se sastoji), prema zajedničkoj volji i namjeri stranaka kod dogradnje / uređenja kuće u [adresa], proizveo stvarnopravne, a ne obveznopravne učinke, s obzirom da su iskazi tužiteljice i svjedoka (C, K, Đ), na kojima se u biti temelji pobijani dio prvostupanjske presude u vrijednosnom i smislenom obavještavanju suda o bitnim činjenicama nejasni, nedorečeni, nelogični, u većem dijelu kontradiktorni (16 m2 u prizemlju dograđen i uređen 2008./2009., a štednja tužiteljice za koju ista tvrdi da je uložila u taj apartman podignuta 2010., za što su dizani krediti i na što su potrošeni, tko ih je otplatio, kojim radom i sredstvima je tužiteljica sudjelovala u dogradnji i u čemu se sastoji dogradnja većeg apartmana na prvom katu, sama tužiteljica navodi da su se apartmane gradili od "sredstava nelegalne trgovine", da je od čišćenja brodova zarađivala 500,00 kuna mjesečno, za posao iznajmljivanja apartmana ne navodi koliko je zarađivala, a potom da joj je otac dao 50.000,00 eura), a na što opravdano u žalbi ukazuje tuženik.

16. Naime, ukoliko zajednička volja i namjera stranaka prilikom nadogradnje apartmana od 16 m2 u prizemlju i uređenja apartmana na prvom katu kuće u [adresa] nije drugačije izražena, odnosno kada okolnosti, karakter i opseg uloženih vrijednosti i izvedenih radova ne opravdavaju stvarnopravni zahtjev, tužiteljica pod uvjetom da je ulagala u vlastitu imovinu tuženika ne bi imala pravo na stvarnopravni zahtjev u odnosu na tu imovinu, ali može zahtijevati da joj se naknadi vrijednost uloženog prema cijenama u vrijeme donošenja prvostupanjske presude.

17. U okolnostima u kojima bi pak doprinos tužiteljice proizveo stvarnoprane učinke, i kada je imovina zajednički stečena radom bračnih drugova (tužiteljice i tuženika) i ostalih članova domaćinstva, suvlasnički udjeli bračnih drugova glede suvlasničkih udjela ostalih članova domaćinstva treba utvrditi prema kriterijima koji vrijede za stjecanje suvlasništva, a zatim tako utvrđene suvlasničke udjele podijeliti između bračnih drugova prema kriterijima koji vrijede za diobu zajedničke imovine.

18. Budući da je zbog pogrešnog pravnog pristupa u primjeni mjerodavnih pravila za razrješenje imovinskopravnog odnosa tužiteljice i tuženika kao bivših bračnih supružnika vezano za kuću u [adresa], činjenično stane nepotpuno utvrđeno u smislu naprijed iskazanih shvaćanja i nema uvjet za preinaku pobijane odluke, da radi pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja treba održati novu glavnu raspravu pred prvostupanjskim sudom i da dužnost naknade parničnih troškova po zahtjevu tuženika ovisi od konačne odluke o glavnim tužbenim zahtjevima za koje je ponovljeno suđenje, to je ukinuta prvostupanjska presuda u pobijenom dijelu i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje (članak 370. ZPP-a) s tim da je ostavljeno prvostupanjskom sudu odlučiti i o zahtjevu tuženika za naknadu troška predmetne žalbe (članak 166. stavak 3. ZPP-a).

19. U ponovljenom suđenju prvostupanjski će sud otkloniti nedostatke u postupanju na koje mu je ukazano, utvrditi odlučne činjenice, imajući u vidu naprijed navedeno i donijeti na zakonu utemeljenu odluku, koju će obrazložiti na način određen člankom 338. stavkom 4. ZPP-a.

U Zagrebu 18. veljače 2025.

Predsjednica vijeća:

Nika Grospić Ivasović