Poslovni broj: UsI-1497/2024-10

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Zrinke Pivac kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja ĐK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po opunomoćeniku Marinu Mlačiću, odvjetniku iz Zagreba, Lea Müllera 66, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, OIB: 84891127540, Zagreb, Gruška 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe AK, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po opunomoćeniku Josipu Pintariću, odvjetniku iz Čakovca, Gajeva 6, radi promjene katastarskog upisa, nakon javne i usmene rasprave zaključene 30. siječnja 2025. u prisutnosti zamjenika zamjenika opunomoćenika tužitelja i zamjenice zamjenika opunomoćenika zainteresirane osobe, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 18. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništenje rješenja tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II-932-07/23-07/529, Urbroj: 541-11/3-24-2 od 13. svibnja 2024. i rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar, Klasa: UP/I 932-07/23-02/922, Urbroj: 541-24-02/13-23-4, od 12. lipnja 2023. te da se predmet vrati prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, podredno da sud poništi citirano rješenje tuženika i vrati mu predmet na ponovno odlučivanje.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.

II. Nalaže se tužitelju da u roku od 15 dana od dana primitka pravomoćnog rješenja o troškovima spora na ime naknade troškova upravnog spora isplati zainteresiranoj osobi iznos od 2.500,00 (dvije tisuće petsto) eura.

Obrazloženje

1.U pravovremenoj tužbi tužitelja podnesenoj ovom sudu 17. lipnja 2024. protiv rješenja tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II-932-07/23-07/529, Urbroj: 541-11/3-24-2 od 13. svibnja 2024., tužitelj u bitnom najprije reproducira izreke osporenog rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela, nakon čega ističe kako je u upravnim aktima navedeno da je AK, podnositelj zahtjeva, podnio 14. travnja 2023. zahtjev za promjenom podataka na katastarskoj čestici uz priloženi, ovjereni i potvrđeni geodetski elaborat i prijavio promjenu u katastarskom operatu u skladu s odredbama članka 84. stavka 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Suprotno navedenom, tužitelj ističe kako je uz zahtjev za promjenom podataka na katastarskoj čestici priložen geodetski elaborat koji nije izrađen sukladno odredbama članka 70. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Naime, tužitelj je posjednik dijela nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] oznaka zemljišta Dočinke, oranica površine 1092 m2, no isti nije bio obaviješten o izradi predmetnog elaborata sukladno odredbama zakona, iako se radi o užoj rodbini LK iz [adresa], te UK, iz [adresa]. Isti su trebali i morali znati adresu tužitelja, poglavito stoga, što je tužitelj dulje od 10 godina iznajmljivao k. č. br. [katastarska čestica], za ispašu ovaca, a posebice zato što je supruga tužitelja policiji prijavila LK za smetanje posjeda. Dakle, podnositelj zahtjeva za izradu i provedbu elaborata je morao znati da podaci koji se nalaze u izrađenom geodetskom elaboratu nisu istiniti niti točni, te da predmetni geodetski elaborat nije izrađen sukladno odredbama članka 70. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Nadalje, priloženi, ovjereni i potvrđeni geodetski elaborat koji je priložen uz zahtjev podnositelja zahtjeva AK potvrđen je temeljem odredbe članka 71. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, iako isti svakako nije izrađen sukladno geodetskim propisima. Naime, za katastarsku općinu [katastarska općina] rađena je homogenizacija kojom se pokušalo uskladiti katastarsko stanje sa stvarnim stanjem na terenu. No predmetnom homogenizacijom je oštećen tužitelj, budući da je prilikom homogenizacije k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] neosnovano smanjena površinom za minimalno 330 m2 te joj je promijenjen oblik, što ne odgovara stvarnom stanju na terenu. To je poglavito vidljivo iz razloga jer ono što je bilo međa između dva posjednika k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tužitelja i ŠK, žičana ograda, a koja se spominje i kao međa u geodetskom elaboratu, homogenizacijom ista postala međa između posjednika k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što ne odgovara istini i stvarnom stanju. Nadalje, pri izradi elaborata, izvršena je izmjera samo dijela predmetne k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ne cijele, te je za među prema k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] preuzeta međa iz DKP-a, iako je stanje katastarskog operata takvo, (razlika između grafičkog i pisanog dijela za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], prelazi odstupanja iz članka 93. stavak 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, stvarne međe odstupaju od katastarskih u metrima) da se ne može preuzeti međa iz digitalnog plana, nego je potrebno utvrditi stvarne međe kako je propisano važećim pravilnicima. Znakovito je da pri izradi elaborata, tj. utvrđivanju međa nije sudjelovala niti jedna susjedna stranka, niti je pozvana na terensku izmjeru, iako se radi o malom mjestu gdje se svi poznaju. Stoga, iako podaci u katastarskom operatu o adresama nositelja prava na susjednim parcelama nisu ispravni, naručitelj i suvlasnici znaju, odnosno morali su biti u mogućnosti obavijestiti susjede o izmjeri, te ih pozvati na istu. Iz svega navedenog, tužitelj smatra kako je od strane podnositelja zahtjeva zloupotrijebljena greška u katastarskom planu, te je međa prema k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], utvrđena u suprotnosti s pravilima struke. Iz navedenog jasno proizlazi kako je prilikom donošenja prvostupanjskog, ali i drugostupanjskog rješenja pogrešno utvrđeno činjenično stanje na temelju dostavljenog elaborata, iza razloga što priloženi, ovjereni i potvrđeni geodetski elaborat nije izrađen u skladu s odredbama članka 71. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. U pobijanom drugostupanjskom rješenju navedeno je kako se temeljem članka 20. Pravilnika o geodetskim elaboratima geodetski elaborat izrađuje pod uvjetom da se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenima (ispunjenje površinskog kriterija) te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne. Tužitelj smatra kako se površinski kriterij može primjenjivati i smatrati ispunjenim ako se mjeri dio čestice koji iznosi primjerice 1000 m2 od 6756 m2, a ostatak se jednostavno računa dopunom do pune površine. No u ovom slučaju, prilikom izrade geodetskog elaborata su trebale biti izmjerene cijele čestice, kako ona tužitelja, tako i ona koja je bila predmetom elaborata. Podredno, u pobijanom drugostupanjskom rješenju, navodi se kako se međe katastarskih čestica koje su predmetom izrade elaborata, u pogledu istih, smatraju nespornima, u slučaju da nije u tijeku sudski postupak uređenja međa. Tužitelj ovime ističe, kako nije ni znao da je potrebno urediti među, nakon što je provedena homogenizacija, budući da je njegova međa na terenu ostala ista, problem je što se ona promijenila u katastarskom planu, ali ne i na terenu. Konačno, u pobijanom rješenju je navedeno, kako ovlašteni geodetski stručnjak izrađuje elaborat, pa stoga u slučaju kada stranka iskaže svoje neslaganje prilikom izrade elaborata ili se ne odazove pozivu na terenski uviđaj i predočavanje elaborata, tu stranku treba pozvati u postupku provedbe geodetskog elaborata koji se vodi pred nadležnim javnopravnim tijelom, te je nadležno javnopravno tijelo dužno ocijeniti osnovanost navoda te stranke i utjecaj tih navoda na provedbu geodetskog elaborata. Netočna je tvrdnja iz pobijanog rješenja kako je tužitelju bilo omogućeno da sudjeluje u postupku provedbe elaborata. Čak što više, tužitelj je, kada je saznao da je izvršena izmjera, ovlaštenom geodetskom stručnjaku osporavao izmjeru, no to ovlašteni geodetski stručnjak uopće nije uključio u svoje izvješće. Tužitelj tijekom cijelog postupka ističe kako od ovlaštenog geodetskog stručnjaka nije zaprimio poziv na predočenje elaborata pod izlikom da adresa tužitelja upisana u registru nije točna, kao da je mjesto [adresa] velegrad, a ne malo selo s par desetaka kuća, pri tom se napominje, kako su suvlasnici nekretnina rođaci tužitelja, tako da im adresa tužitelja nije nepoznata, niti bi im trebala biti nepoznata. Dakle, tužitelj ističe kako isti nikada nije zaprimio poziv na predočenje elaborata, poziv na terenski uviđaj, niti je istom omogućeno da kao stranka sudjeluje u postupku, bez obzira što je prigovarao izradi elaborata, što je razvidno iz dostavne naredbe prvostupanjskog rješenja, budući da mu isto nije niti dostavljeno. Slijedom izloženog, tužitelj je tužbenim zahtjevom predložio sudu donijeti presudu na način kako je to precizirano u izreci ove presude, a pored toga predložio je i da sud naloži tuženiku da mu naknadi trošak spora.

2.Tuženik je u odgovoru na tužbu, između ostalog naglasio kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, kao i da u cijelosti ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporenog rješenja, slijedom čega je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

3.Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu u bitnom navodi kako se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja. Tužitelj u svojoj tužbi osporava Elaborat izrađen 2. ožujka 2023. po zahtjevu zainteresirane osobe, a koji je potvrđen od strane Područnog ureda za katastar, Odjela za katastar nekretnina Zadar, potvrdom klasa: 932-06/2023-02/1008, urbroj: 541-24-01/7-23-7 od 13. travnja 2023., a temeljem kojega je Područni ured za katastar Zadar donio rješenje Klasa: UP/I 932-07/23- 02/922, urbroj: 541-24-02/13-23-4 od 12. lipnja 2023. i kojim su izmijenjeni dotadašnji katastarski podaci. Valja ukazati kako je tužitelj na predmetno rješenje uložio žalbu, a koja je odbijena osporenim rješenjem tuženika i kojim su osporeni svi prigovori tužitelja koje ističe i u ovome sporu. Zainteresirana osoba se u cijelosti priklanja navodima tuženika iz osporenih rješenja, a naročito iz rješenja tuženika u kojem su jasno odbijeni svi navodi tužitelja koje ističe i u tužbi, pozivom na pozitivno pravne propise, a koje navode tužitelj svojom tužbom nije ničim doveo u pitanje. Imajući u vidu sve izneseno, predlaže sudu odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

4.U sporu je održana rasprava 30. siječnja 2025. čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju su pristupili zamjenik zamjenika opunomoćenika tužitelja i zamjenica zamjenika opunomoćenika zainteresirane osobe, dok nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava održana u njegovoj odsutnosti.

5.U dokaznom postupku sud je pročitao tužbu zajedno sa svim prilozima, odgovor na tužbu tuženika, odgovor na tužbu zainteresirane osobe od 22. listopada 2024. zajedno s prilogom, popis troškova spora zainteresirane osobe priložen u spis na održanoj raspravi od strane zamjenice zamjenika opunomoćenika zainteresirane osobe te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na tužbu.

6.Sud je odbio dokazne prijedloge tužitelja i to da ga se u ovom sporu sasluša u svojstvu stranke te da se u svojstvu svjedoka sasluša BK, iz [adresa], to na okolnosti precizirane u tužbi i održanoj raspravi kao nepotrebne i suvišne, smatrajući da se pravilna i zakonita odluka može donijeti i bez izvođenja predloženih dokaza s obzirom na dokaze koji prileže spisu upravnog tijela dostavljenom uz odgovor na tužbu od strane tuženika i spisu upravnog spora, sve to imajući u vidu predmet ovog spora, a to je ocjena zakonitosti osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela.

7.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

8.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

9.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela.

10.Naime, rješenjem prvostupanjskog tijela Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zadar, Klasa: UP/I 932-07/23-02/922, Urbroj: 541-24- 02/13-23-4, od 12. lipnja 2023., u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina], u posjedovnom listu br. 152 mijenjaju podaci na način kako je to precizno iskazano pod A) dosadašnje stanje i B) novo stanje izreke tog rješenja, a predmetno rješenje doneseno je pozivom na odredbu čl. 160. st. 1. toč. 8. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 112/18 i 39/22).

11.Potom, osporenim rješenjem tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II- 932-07/23-07/529, Urbroj: 541-11/3-24-2 od 13. svibnja 2024. postupajući po žalbi tužitelja iz ovog spora, njegova žalba je odbijena, čime je potvrđeno naprijed citirano prvostupanjsko rješenje, to u bitnom iz identičnih razloga na koje se pozvalo tijelo prvog stupnja u svom rješenju, odnosno što je i tuženik smatrao da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za predmetnom promjenom katastarskog upisa, slijedom čega je tuženik isto ocijenio pravilnim i zakonitim.

12.Među strankama ovog spora ukazuje se prijepornim je li tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja podnesenu protiv prvostupanjskog rješenja, u svezi s čim je li činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno i na isto potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, kod kojeg stanja stvari je sporna zakonitost osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela u cijelosti.

13.Prema odredbi čl. 84. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 112/18 i 39/22) u postupku održavanja katastarskog operata katastra zemljišta osnivanje novih katastarskih čestica provodi se u katastarskom operatu katastra zemljišta na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata u kojem su iskazane koordinate lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica koje se mogu jednoznačno obnoviti na terenu i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku koje sadrži izvod iz katastarskog plana s popisom koordinata osnovanih katastarskih čestica.

Sukladno odredbi čl. 89. st. 1. istog Zakona nositelj prava na katastarskim česticama dužan je u roku od 90 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar odnosno uredu Grada Zagreba svaku promjenu na zemljištu koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra zemljišta. Prema stavku 2. istog članka, nositelj prava na katastarskoj čestici dužan je uz prijavu iz st. 1. ovog članka priložiti odgovarajući geodetski elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta. Sukladno odredbi čl. 91. st. 2. istog Zakona, da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar, odnosno ured Grada Zagreba, mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra zemljišta te prevođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina.

Temeljem odredbe članka 61. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine" broj 16/07, 152/08, 124/10, 56/13, 121/16 i 9/17) donesen je Pravilnik o geodetskim elaboratima („Narodne novine" broj 59/2018, dalje u tekstu Pravilnik), koji je u primjeni od 1. rujna 2018., a kojim je propisan sadržaj i oblik geodetskih elaborata, način njihove izrade, pregledavanje i potvrđivanje. Prema odredbi čl. 24. st. 1. Pravilnika geodetski elaborat iz članka 20. ovog Pravilnika izrađuje se pod uvjetom da se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenima (ispunjenje površinskog kriterija) te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne, a odredbom stavka 2. istog članka propisano je da međe katastarskih čestica koje su predmetnom izrade elaborata, u primjeni ovog Pravilnika, smatraju se nespornim ukoliko u trenutku izrade elaborata, u pogledu istih, nije u tijeku sudski postupak uređenja međa.

14.Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem postupajući po žalbi tužitelja iz ovog spora istu odbio, te potvrdio prvostupanjsko rješenje naprijed citirane izreke, a ovo stoga što i ovaj sud nalazi da su u konkretnoj upravnoj stvari bile ispunjene sve zakonske pretpostavke za predmetnom promjenom katastarskog upisa kakve u vidu imaju mjerodavne naprijed citirane zakonske i podzakonske odredbe, kod kojeg stanja stvari je prvostupanjsko tijelo svoje rješenje donijelo pravilnom primjenom citiranih odredbi, te je stoga i tuženik pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja izjavljenu protiv tog rješenja, pa ovaj sud cijeni kako osporeno rješenje tuženika, tako i rješenje prvostupanjskog tijela u cijelosti pravilnima i zakonitima, čijim pak donošenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

15.Sud nalazi potrebnim prije svega kazati kako iz podataka spisa dostavljenog uz odgovor na tužbu od strane tuženika, proizlazi da je zainteresirana osoba iz ovog spora 14. travnja 2023. podnijela zahtjev prvostupanjskom tijelu za provedbu geodetskog elaborata za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta izrađenog u svrhu diobe ili spajanja katastarskih čestica i evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], koji elaborat je izrađen 2. ožujka 2023. te potvrđen od strane Područnog ureda za katastar Zadar, Odjela za katastar nekretnina Zadar potvrdom KLASA: 932-06/2023-02/1008 URBROJ: 541-24-01/7-23-7 od 13. travnja 2023. da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, odgovara svrsi za koju je izrađen te se može koristiti za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta. Uz elaborat je, između ostalog priloženo uvjerenje o statusu čestice KLASA: 350-01/23-10/000645, URBROJ: 2198- 07-05-01/7-23-0002, izdano po Upravnom odjelu za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove, Zadarske županije, a kojim se potvrđuje da se dio katastarske čestice zemlje broj: [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (prikazan grafičkim prilogom i označen crvenom bojom, koji je sastavni dio uvjerenje) nalazi unutar granica građevinskog područja naselja Slivnica. Iz spisa predmeta, vidljivo je i da je prvostupanjsko tijelo zaključkom od 27. travnja 2023. pozvalo tužitelja na usmenu raspravu u svezi promjena predloženih geodetskim elaboratom, o čemu je sastavljen zapisnik od 22. svibnja 2023., koji prileže spisu. Nadalje, iz prijavnog lista geodetskog elaborata vidljivo je kako je predložena dioba k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 6756 m2 na novonastale k. č. [katastarska čestica], površine 5756 m2, k. č. [katastarska čestica] površine 500 m2 i k. č. [katastarska čestica], površine 500 m2. Prvostupanjsko tijelo je potom smatrajući da su ispunjene sve pretpostavke da se izvrši predmetna promjena katastarskog upisa donijelo svoje rješenje od 12. lipnja 2023. naprijed citirane izreke, protiv kojeg je tužitelj izjavio žalbu, koja je odbijena osporenim rješenjem tuženika, a u odnosu na koje je tužitelj pokrenuo predmetni upravni spor.

16.Sud nadalje primjećuje da su tužbeni prigovori koje tužitelj ističe u tužbi identični onima koje je već istaknuo u žalbi izjavljenoj protiv prvostupanjskog rješenja, a koje je pak tuženik pravilno otklonio u obrazloženju svog akta, koje obrazloženje je u cijelosti prihvatljivo i ovom sudu, kod kojeg stanja stvari tužbeni prigovori tužitelja koje ističe u ovom sporu nisu, niti mogu biti od utjecaja na donošenje drugačije odluke u konkretnoj upravnoj stvari.

17.Naime, iz spisa predmeta vidljivo je da je prvostupanjsko rješenje doneseno na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata, a promjena koju je podnositelj zahtjeva tražio i koja je predložena prvostupanjskim rješenjem odnosi se, između ostalog, na evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], te je evidentiranje stvarnog položaja izvršeno uz primjenu površinskog kriterija iz čl. 93. st. 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, što pak znači da je površina predmetnih čestica izračunata iz koordinata njihovih lomnih međnih točaka snimljenih na terenu i ista je u granicama dozvoljenih odstupanja (u mjerilu 1:2904 granica dozvoljenog odstupanja iznosi 20%), koja promjena se ne smatra promjenom sastava nekog zemljišnoknjižnoga tijela. Štoviše, navedeno pak znači da je ovim elaboratom upravo izmjereno stvarno stanje na terenu, odnosno utvrđen je stvarni oblik i površina k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], dok u odnosu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], iz dokumentacije spisa predmeta (skice izmjere, kopije katastarskog plana (stanje prije promjene i predloženo novo stanje)), je razvidno da k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije predmet promjene predmetnog geodetskog elaborata, te je površina navedene katastarske čestice ostala nepromijenjena, dok nije predložena bilo kakva promjena k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u knjižnom i grafičkom dijelu katastarskog operata, s tim da eventualne promjene nastale u postupku homogenizacije, koje je tužitelj istaknuo najprije u žalbi, a potom i u ovom sporu nisu predmet konkretnog upravnog postupka, uslijed čega ne mogu biti ni predmet ovog spora s obzirom da je predmet istog isključivo ocjena zakonitosti osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela, pa stoga iste nisu, niti mogu biti od utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari.

18.Također, navodi tužitelja da je međa prema k. č. [katastarska čestica] preuzeta međa iz DKP- a isto tako nisu od utjecaja na predmetnu upravnu stvar, to pak stoga što iz podataka spisa predmeta (Izvješća o utvrđivanju međa i drugih granica te o novom razgraničenju) je razvidno da je predmetni posjed u naravi definiran sa sjeverne strane, prema k. č. [katastarska čestica], suhozidom s pripadnosti predmetnoj čestici, s istočne strane, prema k. č. [katastarska čestica] linijama koje spajaju kraj suhozida i međne kolce u točkama 5, 6, 7, 8, s južne strane, prema k. č. [katastarska čestica], linijom koja spaja crvenu boju na suhozidu i međni kolac u točki 8 te sa zapadne strane, prema k. č. [katastarska čestica], suhozidom s pripadnosti predmetnim česticama.

19.Potom, tužbeni navodi tužitelja da je podnositelj zahtjeva morao znati kako podaci koji se nalaze u izrađenom geodetskom elaboratu nisu istiniti niti točni, također nisu od važnosti za predmetnu upravnu stvar iz razloga što ovlaštena osoba upućuje poziv na predočenje elaborata na osnovu podataka koji stoje u službenoj evidenciji katastarskog operata, dok je upravo tužitelj o promijeni adrese prebivališta ili boravišta, bio dužan sukladno čl. 91. Zakona o općem upravnom postupku i čl. 89. st.1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina obavijestiti katastar, na koji način on neprijeporno nije postupio. Ujedno, za kazati je kako je postupak izrade geodetskog elaborata zapravo postupak koji se ne vodi pred javnopravnim tijelom već se radi o postupku u kojem ovlašteni geodetski stručnjak izrađuje elaborat, pa stoga u slučaju kada stranka iskaže svoje neslaganje prilikom izrade elaborata ili se ne odazove pozivu na terenski uviđaj i predočavanje elaborata, sukladno dugogodišnjoj upravno sudskoj praksi tu stranku treba pozvati u postupku provedbe geodetskog elaborata koji se vodi pred nadležnim javnopravnim tijelom, te je nadležno javnopravno tijelo dužno ocijeniti osnovanost navoda te stranke i utjecaj tih navoda na provedbu geodetskog elaborata, a na koji način je u konkretnom slučaju i postupljeno budući je iz spisa predmeta razvidno da je prvostupanjsko tijelo pozvalo tužitelja na usmenu raspravu i omogućilo mu da sudjeluje u postupku provedbe elaborata.

20.Također, odredbom članka 24. stavka 1. Pravilnika o geodetskim elaboratima propisano je da se geodetski elaborat iz članka 20. ovog Pravilnika izrađuje pod uvjetom da se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenima (ispunjenje površinskog kriterija) te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne, a odredbom stavka 2. istog članka propisano je da međe katastarskih čestica koje su predmetnom izrade elaborata, u primjeni ovog Pravilnika, smatraju se nespornim ukoliko u trenutku izrade elaborata, u pogledu istih, nije u tijeku sudski postupak uređenja međa, pa s obzirom da u iz spisa predmeta ne proizlazi da bi sudski postupak uređenja međa bio pokrenut u trenutku izrade geodetskog elaborata, u smislu citirane odredbe čl. 24. Pravilnika, predmetni geodetski elaborat i po stajalištu ovoga suda predstavlja valjanu pravnu osnovu za provođenjem promjena u katastarskom operatu.

21.Slijedom iznijetog, s obzirom na odredbe mjerodavnih materijalnih i procesnih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje kako osporenim rješenjem tuženika, kao niti prvostupanjskim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa kako tužitelj u ovom sporu ne iznose pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari sud nije našao osnove za usvajanje njegove tužbe.

22.Uslijed izloženog, sud nalazi da je u provedenom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, na koje je potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo zbog čega je zakonito kako osporeno rješenje tuženika, tako i prvostupanjsko rješenje, uslijed čega tužbeni prigovori tužitelja nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.

23.Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanih rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 47. stavak 3. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.

24.Konačno, s obzirom da sukladno odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, pa kako je sud odbio tužbeni zahtjev tužitelja, trebalo je sukladno citiranoj odredbi odbiti njegov zahtjev za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan, slijedom čega je valjalo odlučiti kao pod točkom I. u izreci rješenja.

25.Naposljetku, s obzirom na uspjeh zainteresirane osobe u ovom sporu, trebalo joj je priznati zahtijevanu naknadu troškova u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23) i to za sastav odgovora na tužbu od 22. listopada 2024. i pristup na raspravu 30. siječnja 2025. u iznosu od po 500 bodova (Tbr. 27. st. 1. t. 2.), što uz vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr. 54.), daje iznos od 2.000,00 eura, i što uvećano za 25% PDV-a (Tbr. 46.) ukupno iznosi 2.500,00 eura, koji iznos je zainteresiranoj osobi i obistinjen, uslijed čega je odlučeno kao pod točkom II. u izreci rješenja.

U Splitu, 18. veljače 2025.

S U D A C

Ivan Dadić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- opunomoćeniku tužitelja Marinu Mlačiću, odvjetniku iz Zagreba, Lea Müllera 66, uz zapisnik o objavi,

- tuženiku Državnoj geodetskoj upravi Republike Hrvatske, Samostalnoj službi za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, uz zapisnik od 30. siječnja 2025., zapisnik o objavi i povrat spisa, po pravomoćnosti,

- opunomoćeniku zainteresirane osobe Josipu Pintariću, odvjetniku iz Čakovca, Gajeva 6, uz zapisnik o objavi,

- u spis.