Republika Hrvatska

Općinski sud u Velikoj Gorici

Stalna služba u Ivanić-Gradu

Ivanić Grad, Športska 2

Poslovni broj: Pn-65/2024-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu po sucu toga suda Jasni Grgurić, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ine Štukar Marković, u pravnoj stvari tužiteljice ID iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Antunu Šagovcu odvjetniku iz Velike Gorice, Zagrebačka 17, protiv tuženika Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, Širolina 4, OIB: 57500462912, radi naknade štete, nakon provedene javne glavne rasprave zaključene 23. siječnja 2025. u nazočnosti punomoćnika tužiteljice odvjetnice Irene Huzjak i punomoćnika po zaposlenju tuženika ZD, temeljem čl. 335. Zakona o parničnom postupku 19. veljače 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Hrvatske autoceste, Zagreb, Ulica Stjepana Širole 4, OIB: 57500462912, isplatiti tužiteljici ID, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 2.697,38 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 22.03.2022. pa do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. pa do 29.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 30.12.2023. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana., sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Hrvatske autoceste, Zagreb, Ulica Stjepana Širole 4, OIB: 57500462912, isplatiti tužiteljici ID, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka u iznosu od 1.959,35 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi podnesenoj 7. srpnja 2022. navodi kako se dana 14.02.2022. na autocesti A11 – dionica prometni čvor [adresa] jug-prometni čvor [adresa] sjever, grad [adresa] na 4 km + 600 m dogodila prometna nezgoda kojem je na vozilo tužiteljice naletila divlja životinja – čagalj. Vozilom u vlasništvu tužiteljice po njenoj dozvoli upravljao je AD iz [adresa]

– suprug tužiteljice, a tužiteljica je bila suvozač. I je na licu mjesta uginuo te su ga preuzeli djelatnici tuženika. Na lice mjesta pozvani su djelatnici II. PPP Zagreb koji su izvršili očevid. Vozač nije bio pod utjecajem alkohola te nije ustanovljeno počinjenje prekršaja. Na licu mjesta sačinjene su fotografije iz koji je vidljivo da su uz cestu bili radovi na ogradi te su postojali otvori u ogradi, a što je i razlog ulaska životinje na autocestu. Tužiteljica je izvršila popravak vozila kod Auto Zubak d.o.o. te je ukupni trošak popravka iznosio 20.323,43 kn. Tužiteljica je podnijela odštetni zahtjev tuženiku 15.02.2022. i 10.03.2022., ali je tuženik po HOK osiguranju otklonio svoju odgovornost za štetni događaj po dopisu od 28.02.2022. i po odgovoru na prigovor od 23.03.2022. Tužiteljici pripada pravo na naknadu cjelokupne uzorkovane imovinske štete u visini troškova popravka vozila u visini od 20.323,43 kn. Tuženik je dužan naknaditi štetu jer je šteta uzrokovana krivnjom tuženika koji nije onemogućio ulazak divljih životnija na cestu čime je ugrozio nesmetano i sigurno odvijanje prometa te je postupio protivno pravilima o odražavanju javnih cesta. U konkretnom slučaju postoji njegov propust u smislu održavanja zaštitne ograde. Upravo činjenicom da se čagalj našao na kolniku autoceste, a što potvrđuju fotografije, slijedi da je divljač kroz nezaštićeni dio ograde ušla na cestu. Stoga tuženik po načelu pretpostavljene krivnje odgovara za utuženu štetu.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti. Tuženik osporava odgovornost i uzročno posljedičnu vezu između postupanja tuženika i štetnog događaja, s obzirom na to da je ophodarska služba tuženika dana 14. veljače 2022. u cijelosti postupila u skladu s pravilima struke i propisima, odnosno u skladu sa Zakonom o cestama (Narodne novine broj 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19 i 114/21), Pravilnikom o održavanju cesta (Narodne novine broj 90/14 i 3/21) te Pravilnikom o ophodnji javnih cesta (Narodne novine broj 75/14 i 7/21). Ophodnje i popravci na dionicama autocesta kojima upravlja tuženik, organizirane su svakodnevno od 00,00 do 24,00 sata, na način da ophodarska služba redovito u određenim vremenskim razmacima obilazi autocestu i otklanja sve uočene nedostatke. Na navedeni način bila je organizirana ophodnja i dana 14. veljače 2022. Kako bi se spriječio ulazak životinja na kolnik autoceste, uz predmetnu dionicu autoceste, čitavom dužinom, postavljena je zaštitna žičana ograda u skladu s Općim tehničkim uvjetima i važećim hrvatskim normama (HRN U.S4.102; HRN U.S4.106; HRN U.S4.112). Ophodarska služba tuženika pregledava zaštitnu žičanu ogradu u sklopu svake ophodnje, a obavljaju se i redoviti detaljni pregledi. Nastavno na citiranu odredbu Zakona o cestama kao i odredbu čl. 1045. st.1. Zakona o obveznim odnosima za štetu nastalu na autocesti tuženik odgovara po načelu krivnje. Budući da su od strane ophodarske službe poduzete sve radnje potrebne za osiguranje nesmetanog i sigurnog odvijanja prometa, ne postoji odgovornost tuženika za predmetnu prometnu nesreću. Dakle, u predmetnom slučaju do štetnog događaja nije došlo zbog propusta tuženika u održavanju autoceste, već zbog nenadanog dolaska divljači na kolnik autoceste. Slijedom navedenog, ističe se prigovor promašene pasivne legitimacije. Predlaže se da naslovni sud sukladno čl. 211. Zakona o parničnom postupku, obavijesti o parnici osiguravajuće društvo Hrvatska osiguravajuća kuća d.d., Capraška ulica 6, 10 000 Zagreb, OIB 00432869176 budući je isto u vrijeme štetnog događaja osiguravalo tuženikovu djelatnost redovnog održavanja kao i društvo VG VODOOPSKRBA d.o.o., [adresa], OIB: 62462242629, koje je izvodilo radova na predmetnoj dionici autoceste u vrijeme štetnog događaja. Slijedom obrazloženog, tuženik osporava pasivnu legitimaciju, odgovornost, osnovu i visinu tužbenog zahtjeva te predlaže da Naslovni sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti te tužitelju naloži platiti tuženiku trošak parničnog postupka s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate.

3. Tuženik je tijekom postupka predlagao da se o otpočetoj parnici obavijeste osiguravajuće društvo Hrvatska osiguravajuća kuća d.d., Capraška ulica 6, 10 000 Zagreb, OIB 00432869176 budući je isto u vrijeme štetnog događaja osiguravalo tuženikovu djelatnost redovnog održavanja kao i društvo VG Vodoopskrba d.o.o., [adresa], OIB: 62462242629, koje je izvodilo radove na predmetnoj dionici autoceste u vrijeme štetnog događaja.

U smislu članka 211. Zakona o parničnom postupku (“Narodne novine" broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019 – dalje: ZPP) sud je 19. prosinca 2022. obavjestio Hrvatsku osiguravajuća kuća d.d. i VG Vodoopskrbu d.o.o., da se kod ovog suda vodi parnica između tužiteljice ID i tuženika Hrvatske autoceste d.o.o., naknade štete a kako je to predloženo od strane tuženika, te su pozvani, u smislu čl. 206. ZPP-a, da, ukoliko imaju pravni interes,svojom izjavom stupe kao umješači na strani tuženika.

Na zapisnik od 26. travnja 2023. tuženik je predložio da se se o otpočetoj parnici obavijesti Trgovačko društvo ROCO COMMERCE d.o.o., Zagreb, Kostanjevec 4 C.

U smislu članka 211. ZPP-a sud je 26. travnja 2023. obavjestio ROCO COMMERCE d.o.o., da se kod ovog suda vodi parnica između tužiteljice ID i tuženika Hrvatske autoceste d.o.o., naknade štete a kako je to predloženo od strane tuženika, te su pozvani, u smislu čl. 206. ZPP-a, da, ukoliko imaju pravni interes,svojom izjavom stupe kao umješači na strani tuženika.

Nitko od pozvanih umješača nije stupio u parnicu.

Podneskom od 22. siječnja 2025. tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev u skladu s Zakonom o uvođenju eura kao službene valure u Republici Hrvatskoj.

4. Tijekom postupka radi razjašnjenja spornih, a za ovaj postupak odlučnih činjenica, provedeni su dokazi koje su stranke predložile na način da je izvršen uvid u dokumentaciju koju su dostavile stranke te je saslužana tužiteljica i svjedoci ND, TD i FD.

5. Sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ( NN 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/200 8, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022 ZPP) temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

6. Predmet spora u ovom postupku je zahtjev tužiteljice za isplatu iznosa od 2.697,38 EUR kn na ime naknade cjelokupne uzorkovane imovinske štete u visini troškova popravka vozila, tvrdeći da je predmetni štetni događaj nastao14.02.2022. na autocesti A11 – dionica prometni čvor [adresa] jug-prometni čvor [adresa] sjever, grad [adresa] na 4 km + 600 m na kojem se dogodila prometna nezgoda na način da je na vozilo tužiteljice naletila divlja životinja – čagalj, pa je prema tvrdnjama tužitelja tuženik dužan naknaditi štetu jer je šteta uzrokovana krivnjom tuženika koji nije onemogućio ulazak divljih životnija na cestu čime je ugrozio nesmetano i sigurno odvijanje prometa te je postupio protivno pravilima o odražavanju javnih cesta te postoji njegov propust u smislu održavanja zaštitne ograde.

Između stranaka je sporna odgovornost tuženika odnosno pasivna legitimacija i uzročno posljedična veza između postupanja tuženika i štetnog događaja, osnova i visina tužbenog zahtjeva

7. Uvidom u Potvrdu Ministarstva unutarnjih poslova (list 3-4 spisa) utvrđeno je kako se dana 14. veljače 2022.u 07:55 sati, na autocesti A11- dionica prometni čvor [adresa] jug-prometni čvor [adresa] sjever, općina [adresa] na 4 km + 800 m dogodila prometna nesreća / događaj na cesti. Iz istog je razvidno da je na cesti pronađeno tijelo divlje životinje – čagalj koja je na mjestu događaja uginula, a istu su preuzeli djelatnici tuženika.

Iz ophodarskog dnevnika (list 25 spisa) razvidno je da je TD vršio nadzor nad stanjem i prohodnosti ophodarske dionice i to od 13. veljače 2022. od 19,00 sati do 14. veljače 2022. do 07,00 sati, a što potvrđuje i putni radni list (list 21 spisa) te je utvrđeno kako je ophodarska služba obišla dio dionice na kojem se dogodila prometna nesreća prije nastanka prometne nesreće kojom prilikom nije uočena životinja u ograđenom prostoru autoceste kao niti oštećenje zaštitne žičane ograde.

Iz ophodarskog dnevnika (list 25 spisa) i ophodarskog dnevnika (list 26 spisa) se utvrđuje kako u konkretnom slučaju prije prometne nesreće nije bilo dojave od strane korisnika autoceste tuženiku, niti djelatnicima policije, o pojavi divlje životinje na kolniku autoceste, što upućuje na činjenicu da je divlja životinja na kolnik autoceste dospjela neposredno prije naleta vozila tužiteljice, već se iz Dnevnika rada Operatera CNUP (list 28 -29) utvrđuje kako je ophodar FD telefonom 14. veljače 2022. u 08,17 sati prijavio dojavu o prometnoj nesreći naletom osobnog vozila na divljač. Iz iskaza svjedoka UD (list 82 spisa) proizlazi kako je isti bio u smjeni u vremenu od 13. veljače 2022. od 19,00 sati do 14. veljače 2022. do 07,00 sati na dionici A11 te kako isti na navedenoj dionici prilikom ophodnje nije uočio nikakve nedostatke, kako je cijela dionica bila zatvorena žičanom ogradom. Nadalje iskazuje kako kad dobije dojavu da je na cesti uočena divljač ili ako sam pronađe divljač, isti provjeri 5 km s jedne i druge strane ograde a manje popravke ograde saniraju sami djelatnici na licu mjesta.

Iz iskaza svjedoka ĐD (list 82 – 83 spisa) proizlazi kako isti za tuženika obavlja poslova ophodnje ceste te kako dionicu A11 obilaze vozilom te vrše popravke ograde, miču neke predmete ili obilježavaju vozilo koje se zaustavilo te kako je bio u smjeni 14. veljače 2022. od 07,00 sati. Dalje iskazuje kako ga je zvao kolega UD koji je išao kući iz noćne smjene, da se na cesti nalazi vozilo na zaustavnoj traci, pa je stigao na mjesto događaja. Kada je stigao na mjesto događaja obavjestio je policiju i osigurao mjesto. Na mjestu događaja zatekao je i divljač koja je ličila na lisicu. Dok je obilježavao i osiguravao mjesto događaja njegov kolega je odmah krenuo provjeriti i pregledati ogradu uz autocestu. Dalje iskazuje kako je nakon što je završio zapisnik s policijskim službenicima, ponovno je sa kolegom provjerio ogradu na od 3 do 5 km na lijevoj i desnoj strani te kako prilikom navedenog pregleda nije uočio nikakve nedostatke na ogradi te kako se radilo o običnoj žičanoj ogradi. Dalje iskazuje kako su se na jednom dijelu 300 m od nesreće odvijali radovi vanjskih izvođača te kako je sve od 3 do 5 km ograde bilo uredu uključujući i dio gdje su bili radovi, tj. na dijelu gdje se nalazila privremena žičana ograda. Uvidom u fotografiju (list 12 spisa) iskazuje kako ista ne odražava stvarno stanje sa stanjem koji su oni zatekli. Istaknuo je kako je navedena ograda bila postavljena u svojim postoljima na mjestu gdje su se odvijali radovi.

Sud je prihvatio iskaze svjedoka jer su dani na logičan, sažet, jasan, detaljan i uvjerljiv način i nisu u suprotnosti s dokumentacijom koja prileži spisu niti su međusobno suprotni.

Iz iskaza svjedoka MD (list 81-82 spisa) proizlazi kako se isti ne sjeća ni dana ni godine kada se zbio navedeni događaj ali zna da je upravljao vozilo te da je bilo jutro, te kako se na lijevoj strani ceste nalazila divljač koja je iskočila ispred auta te da nije stigao prikočiti. Dalje iskazuje kako je nakon udarca divljači zaustavio vozilo na desnoj traci, te kako su pozvali policiju a prvi su na mjesto događaja stigli djelatnici tuženika. Dalje navodi kako je 300 m dalje jedna firma obavljala radove, kako su bile postavljene ograde i kako je jedna ograda bila razmaknuta.

Saslušana kao stranka, tužiteljica ID u svojem iskazu (list 83-84 spisa) navodi kako je dana 14. veljače 2022. sa suprugom putovala na posao na autocesti A11, te kako nije vidjela životinju već je samo osjetila udarac. Dalje navodi kako su se zaustavili na zaustavnoj traci te kako su pozvali policiju a prije plicije su stigli djelatnici Hratskih autocesta. Još navodi kako su kasnije dok ih je vučna služba vozila vidjeli da su se u blizini odvijali radovi. Dalje iskazuje kako su fotografije (list 10- 15 spisa) snimljene dva dana kasnije te kako su tada primjetili da su te ograde gdje su se odvijali radovi bile postavljene labavo te kako se pored ograde nalazila velika rupa.

Sud je prihvatio iskaz tužiteljice kao istinit jer isti nije u suprotnosti s dokumentacijom koja prileži spisu dok nije prihvatio iskaz svjedoka MD u dijelu u kojem isti iskazuje kako je jedna ograda bila razmaknuta na dijelu gdje su se odvijali radovi, odnosno postavljene ograde, iz razloga što je njegov iskaz u tom dijelu u suprotnosti sa iskazom tužiteljice i ostalih svjedoka.

Naime, tužiteljica je u svom iskazu navela kako su ona i njen suprug, ovdje svjedok ND, tek kasnije dok ih je vučna služba vozila vidjeli da se u blizini odvijaju radovi, te kako su fotografije (list 10-15 spisa) snimljene dva dana kasnije i kako su tek tada primjetili da su te ograde gdje su se odvijali radovi bile postavljene labavo te kako se pored ograde nalazila velika rupa.

Autoceste su javne ceste koje su u stvarnopravnom smislu javno dobro u vlasništvu Republike Hrvatske u općoj uporabi (čl. 2. st. 1. t. 1. i čl. 3. st. 1. Zakona o cestama). Odredbom čl. 81. st. 1. Zakona o cestama (NN broj 84/2011) određeno je da tuženik upravlja autocestama, gradi ih, rekonstruira i održava, ali da za pružanje usluga naplate ali da za pružanje usluga naplate cestarine i za obavljanje poslova održavanja autocesta i cestovnih objekata s naplatom cestarine na državnim cestama može osnovati posebno trgovačko društvo s ograničenom dogovornošću (stavak 4. istog članka).

Odredbom čl. 12. Pravilnika o ophodnji javnih cesta (NN broj 84/2011, 22/2013, 54/2013 i 148/2013) propisano je da se ophodnja javne ceste smatra obavljenom ako je ophodarska dionica iz članka 9. toga Pravilnika, prijeđena u oba smjera najmanje jednom u osam sati, odnosno jednom u dvanaest sati kada se ophodnja obavlja subotom, nedjeljom i blagdanom od 6:00 do 18:00 sati, a sukladno članku 10. toga Pravilnika.

Ophodarski dnevnik sukladno Pravilniku sadrži sve informacije o stanja i prohodnosti javne ceste kao i sve događaje uočene na ophodarskoj dionici. Svaki list ophodarskog dnevnika treba sadržavati naziv nadležnog upravitelja ceste, broj ceste, opis ceste, nazive krajnjih točaka ophodarske dionice, ukupnu duljinu ophodarske dionice, ime i prezime ophodara, registarske oznake ophodarskog vozila, datum, sat početka i završetka ophodnje, opis utvrđenog stanja i prohodnosti ophodarske dionice, opis uočenih aktivnosti na ophodarskoj dionici, popis obavljenih radova redovitog održavanja, ime i prezime osobe i sat predaje obavijesti dežurnoj osobi u mjestu stalnog dežurstva te rubriku za upis ostalih zapažanja s prijedlogom mjera. U ophodarski dnevnik, ophodar treba unijeti i osnovne podatke o prometnim nesrećama koji su mu dostupni, a koje su se dogodile u vrijeme ophodnje. Detaljne podatke o svakoj prometnoj nesreći kao što su podaci o svim sudionicima prometne nesreće, vrijeme i eventualni uzrok te posljedice i nastalu štetu na javnoj cesti, ophodar treba unijeti u obrazac zapisnika o prometnoj nesreći koji čini sastavni dio ovoga Pravilnika.

U konkretnom slučaju ophodarski dnevnici prileže spisu te su ispunjavani sukladno Pravilniku, a saslušani ophodari su potvrdili sadržaj istih.

Uvidom u račun autokuće Auto Zubak d.o.o. broj 3887/11333/3 od 22. ožujka 2022. ( list 5 spisa) utvrđeno je kako je tužiteljica izvršila popravak vozila te kako je ukupni trošak popravka iznosio 20.323, 43 kn.

Tužiteljica svoje pravo prema tuženiku temelji na odredbi čl. 50. Zakona o cestama te tvrdi da je na tuženiku teret dokaza da nije bilo propusta oko održavanja navedene dionice autoceste.

Odredbom čl. 50. st. 1. Zakona o cestama određeno je da se za štetu trećim osobama koja je nastala na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara po osnovi krivnje, dok je stavkom 2. istog članka propisano kako pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu iz st. 1. tog članka nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.

Odredbom čl. 61. st. 1. ZC-a propisano je da se prometni znakovi, signalizacija i oprema te turistička i ostala signalizacija postavljaju na javnoj cesti na temelju prometnog elaborata, a čl. 17. st. 1. ZC-a - da se javne ceste planiraju, projektiraju, grade, rekonstruiraju i održavaju na način da omogućuju sigurno prometovanje svih sudionika u prometu.

Odredbom čl. 2. Pravilnika o održavanju cesta (NN 90/14, 3/21) propisano je da su upravitelji cesta u obvezi osigurati da se ceste održavaju na način da se prilikom održavanja omogući siguran promet na njima, da se očuvaju temeljna svojstva i poboljšaju njihove prometne, tehničke i sigurnosne značajke, zaštite od štetnog utjecaja cestovnog prometa, te da se očuva njihov okoliš i uredan izgled. Prema odredbi čl. 2. Pravilnika o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN 92/19), prometnu opremu ceste čini, između ostalog, zaštitna žičana ograda, a prema čl. 78. st. 1. istog Pravilnika, zaštitne žičane ograde su tehnička sigurnosna konstrukcija sa svrhom zaštite prometa od divljači i drugih životinja te sprečavanja prijelaza vozila i pješaka sa okolnih putova na trasu autoceste.

Odredbom čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05 i 41/08 dalje ZOO) tuženik odgovara za štetu po načelu pretpostavljene krivnje.

Tuženik je društvo koje upravlja autocestama, te je njegova zakonska obveza održavati autoceste, a redovito održavanje autoceste uključuje poduzimanje odgovarajućih mjera i radnji sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta, ali i sa svrhom održavanja i omogućavanja sigurnog i neometanog prometa na autocestama, pa je na autocesti potrebno u potpunosti isključiti mogućnost pojavljivanja divljih životinja, a što je zadatak tuženika.

Utvrđeno je da se na kolniku autoceste našla divlja životinja - čagalj, pa upravo ta činjenica da se divljač našla na kolniku autoceste ukazuje na to da je postojala rupa ili procjep u zaštitnoj ogradi ili da zaštitna ograda nije postavljena na način da spriječi ulaz divljači na autocestu, jer da je bila, tada se ne bi moglo dogoditi da se divljač nađe ne prostoru kolnika autoceste. Također i činjenica da se na autocesti postižu velike brzine, izbjegavanje divljači na autocesti može imati kobne posljedice, zbog čega je tuženik kao koncesionar dužan po potrebi poduzeti i mjere koje su veće od onih propisanih pravnim propisima. Stoga činjenica da je postojala ograda te da je tuženik obavljao redovite preglede zaštitne ograde, što proizlazi iz ophodarskog dnevnika, nisu dovoljne za zaključak da je do nesreće došlo bez tuženikove krivnje.

Pravnim stajalištem Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz rješenja broj Rev- 1272/2021-3 od 24. svibnja 2023., i to da imajući u vidu odredbe čl. 50. st. 1. i 2. ZC- a, kojima je propisana odgovornost pravne osobe za upravljanje i održavanje autoceste - po načelu krivnje, potrebno je utvrditi u svakom pojedinom slučaju jesu li doista poduzete sve potrebne mjere i koje su to mjere, imajući u vidu specifičnost svakog pojedinog područja, u svrhu odvijanja sigurnog i neometanog prometa na autocesti, jer činjenica da se divljač zatekla na autocesti ukazuje na postojanje propusta, pa tako i u pogledu postavljanja i održavanja zaštitne ograde.

Teret dokaza da su poduzete sve radnje radi odvijanja nesmetanog i sigurnog prometa su na strani tuženika, a ne tužiteljice. Činjenica da je tuženik po svojim radnicima izvršio ophodnju spornog dijela autoceste ne znači da ne postoji odgovornost tuženika, niti pak znači da propusta u održavanju zaštitne ograde nije bilo. Svrha zaštitne ograde je da spriječi dolazak divljači na kolnik autoceste, jer se divljač ne smije nalaziti u prostoru autoceste. Već je rečeno da činjenica da se divlja životinja

- čagalj nalazio na prostoru kolnika autoceste znači da je isti ili prošao kroz nekakvu rupu ili procjep koji postoji na tom dijelu autoceste, ili pak da sama zaštitna ograda (ili privremeno izmještena ograda zbog izvođenja radova) nije bila postavljena na pravilan način, a za što po načelu predmnijevane krivnje (čl. 50. st. 1. ZC-a i čl. 1045. st. 1. ZOO-a) odgovara tuženik, na kojem je teret dokazivanja činjenice da nije bilo njegovih propusta u održavanju zaštitne žičane ograde odnosno autoceste za sigurno korištenje svih onih kojima je namijenjena.

Pravnim shvaćanjem Odjela trgovačkih i ostalih sporova Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske od 20. prosinca 2022. određeno je da za naknadu štete nastale naletom divljači na vozilo na autocesti, pravna osoba koja upravlja autocestom odgovara po načelu predmnijevane krivnje. Kada je utvrđeno da se divljač nalazila na kolniku autoceste, samim time dokazan je propust u održavanju autoceste od strane pravne osobe koja upravlja autocestom. Na tuženiku je teret dokazivanja činjenice da nije bilo njegovih propusta u održavanju autoceste pri čemu tužitelj nije dužan konkretizirati svaki pojedini propust ili štetnu radnju zbog kojih se divljač zatekla na kolniku autoceste.

Tuženik je kao osoba koja upravlja autocestom bio dužan postaviti i održavati žičanu ogradu koja bi spriječila izlazak divljači na cestu. Do prometne nezgode došlo je upravo tako da je divljač naletjela na vozilo na autocesti zbog nepravilnog održavanja prometnice, jer u protivnom do izlijetanja divljači na cestu ne bi došlo. Slijedom navedenih utvrđenja, imajuću u vidu odredbu čl. 1045. ZOO-a i čl. 50. Zakona o cestama, valjalo je usvojiti tužbeni zahtjev i odlučiti kao u točki I izreke ove presude.

8. Uzimajući u obzir da je tužiteljica u sporu uspjela u cijelosti, sud je tužiteljici temeljem čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku dosudio i trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 1.959,35 EUR, koji trošak se odnosi na sastav tužbe u iznosu od 200,00 EUR, pristup ročištu dana 26.4.2023. u iznosu od 200,00 EUR, sastav podneska od 23.5.2023. u iznosu od 200,00 EUR, pristup ročištu dana 24.5.2023. u iznosu od 200,00 EUR, sastav žalbe u iznosu od 250,00 EUR, sastav podneska od 22.1.2025. u iznosu od 200,00 EUR, pristup ročištu dana 23.1.2025. u iznosu od 200,00 EUR, PDV 25% u iznosu od 362,50 EUR, sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 36,71 EUR, sudsku pristojbu na presudu u iznosu od 36,71 EUR i sudsku pristojbu na žalbu u iznosu od 73,43 EUR.

Trošak je odmjeren u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, imajući u vidu vrijednost boda i vrijednost predmeta spora, uvećano za porez na dodanu vrijednost.

S obzirom da je tuženik u cijelosti izgubio spor sud nije smatrao potrebnim odlučivati o njegovom zahtjevu za naknadom troškova parničnog postupka.

9. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci.

Ivanić-Grad, 19. veljače 2025.

Viša sudska savjetnica:

Sudac:

Ina Štukar Marković

Jasna Grgurić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može žalbenom sudu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi putem ovog suda pismeno u 3 istovjetna primjerka.

DNA:

- strankama po pun.

putem e-Oglasne ploče