REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

62. R1-40/2025

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ivi Buljan, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja ART-GRADITELJSTVO d.o.o. Zagreb, Vučak 28, OIB: 58842814429, kojeg zastupa punomoćnik Saša Čačić, odvjetnik u Vinkovcima, J. Dalmatinca 20, protiv protivnika osiguranja IVICOM CONSULTING d.o.o. Zagreb, Damira Tomljanovića Gavrana 11, OIB: 20778515767, radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere, 18. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja Art- Graditeljstva d.o.o. iz Zagreba, OIB: 58842814429 prema protivniku osiguranja Ivicom Consulting d.o.o. , Zagreb, Damira Tomljanovića Gavrana 11, OIB:20778515767 usmjerene na zabranu naplate po sredstvima osiguranja koja je predlagatelj osiguranja predao protivniku osiguranja na ime osiguranja kvalitetno izvedenih građevinskih radova, i to: Garancije br. 5402329029 od 22.02.2023. izdana od Erste banke na iznos od 650.706,65 EUR- a, Bjanko Zadužnice na iznos od 500.000,00 kuna koja je ovjerena kod javnog bilježnika pod brojem OV-17139/2019, Zadužnice na iznos od 145.606,02 EUR-a koja je ovjerena kod javnog bilježnika Dubravke Rakitničan, Zagreb, Samoborska cesta 344 pod brojem OV-1707/2024, određuje se

privremena mjera

I./ Nalaže se Erste&Steiermarkische Bank d.d. da uskrati, obustavi naplatu Garancije br. 5402329029 od 22.02.2023. izdanu od Erste&Steiermarkische Bank d.d. na iznos od 650.706,65 EUR-a, u korist protivnika osiguranja Ivicom Consultingu d.o.o. iz Zagreba, OIB: 20778515767 .

II./ Zabranjuje se protivniku osiguranja Ivicom Consultingu d.o.o. iz Zagreba, OIB: 20778515767 podnijeti na naplatu Financijskoj agenciji sljedeće zadužnice: bjanko Zadužnicu na iznos od 500.000,00 kuna koja je ovjerena kod javnog bilježnika pod brojem OV-17139/2019, te Zadužnicu na iznos od 145.606,02 EUR-a koja je ovjerena kod javnog bilježnika Dubravke Rakitničan, Zagreb, Samoborska cesta 344 pod brojem OV-1707/2024.

III./ Određuje se rok od 30 dana protivniku osiguranja za pokretanje parničnog postupka radi opravdanja privremene mjere.

IV./ Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka pokrenutog radi opravdavanja privremene mjere.

V./ Žalba izjavljena protiv ovoga rješenja ne odgađa njegovo izvršenje.

VI./ Troškove izdavanja ove privremene mjere dužan je protivnik osiguranja nadoknaditi predlagateljima osiguranja u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe .

Obrazloženje

1. Uvodno označeni predlagatelj osiguranja podnio je ovom sudu 13. veljače 2025. prijedlog radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere-zabrane naplate po sredstvima osiguranja koja je predlagatelj osiguranja predao protivniku osiguranja na ime osiguranja kvalitetno izvedenih građevinskih radova, i to: Garancije br. 5402329029 od 22.02.2023. izdana od Erste banke na iznos od 650.706,65 EUR- a, Bjanko Zadužnice na iznos od 500.000,00 kuna koja je ovjerena kod javnog bilježnika pod brojem OV-17139/2019, Zadužnice na iznos od 145.606,02 EUR-a koja je ovjerena kod javnog bilježnika Dubravke Rakitničan, Zagreb, Samoborska cesta 344 pod brojem OV-1707/2024.

2. U prijedlogu, u bitnome, navodi da je s protivnikom osiguranja u višegodišnjem poslovnom odnosu zasnovanom na Ugovorima i dopunama Ugovora zaključenim od 27.5.2020. kada je zaključen prvi Ugovor, a vezanom na izvođenje građevinskih radova na lokaciji Rafinerija Rijeka vlasništvo INE u Rijeci. Nakon tog Ugovora stranke su zaključile Dodatak br.1. Ugovora dana 19.8.2020., te Ugovor o izvođenju građevinskih radova na području CHS i OSBL 5. listopada 2021.. i devet njegovih dodataka od kojih je prvi zaključen 20.10.2021., a posljednji deveti Dodatak 17.3. 2024.

3. Kako je to razvidno iz samog prvog Ugovora investitor u projektu rekonstrukcije i modernizacije Rafinerije Rijeka je INA d.d. – Industrija nafte dioničko društvo, glavni izvoditelj radova tvrtka KT- Kinetic Technology SPA , Viale Castelo Della Magliana iz Rima, Italija, Naručitelj usluga od predlagatelja protivnik, te predlagatelj kao izvođač koji je imao zaključen Ugovor s protivnikom. Naznačenim Ugovorima i njihovim Dodatcima ugovoreno je da će predlagatelj kao kooperant protivnika izvoditi određene građevinske radove na rekonstrukciji Rafinerije Rijeka. Na projektu je sudjelovalo nekoliko desetaka podizvođača koji nisu od iste strane podugovoreni, a radovi su se ispreplitali i poklapali. Budući da nisu svi izvođači zaposleni na projektu bili ugovoreni od istog Naručitelja, dolazilo je do sukoba prioriteta i zastoja.

4. Predlagatelj u bitnome obrazlaže da je RNR je gradilište na velikoj površini, a lokacije na kojima je predlagatelj osiguranja radio bile su udaljene kilometrima međusobno, a kilometrima i od baze koja je bila smještana odmah na kooperantskom ulazu. Tako su u nekom trenutku svim izvođačima bile ukinute dozvole za ulazak s vozilima što je odmah rezultiralo nemogućnošću za rad jer nije postojao način kretanja do mjesta rada, da bi nakon proteka određenog vremena i spoznaje da to onemogućava obavljanje radova u predviđenim rokovima ipak bio dozvoljen ulazak za neka vozila. Dakle, predlagatelj je s građevinskim radovima na gradilištu RNR započeo 2020., i do danas je izvršio radove vrijednosti puno veće nego je to ugovoreno, pa čak i poslove koji nisu ugovoreni niti Ugovorima niti dodatcima tih ugovora.

5. Protivnik je predlagatelju neosnovano podnio zahtjev za naknadu štete i uz taj zahtjev Račun za naknadu štete u iznosu od 1.433.456, 74 EUR-a, s obrazloženjem da je Izvođač prekršio ugovorene rokove izvođenja radova koje su predmet Osnovnog ugovora i njegovih dodataka. Glavni razlog svih problema je Ugovor koji je glavni izvođač zaključio s INOM na način da su ugovorene fiksne cijene kako rada, a tako i materijala, a nakon korone i izbijanja rata u Ukrajini je došlo do enormnog povećanja kako cijena materijala, a tako i cijena rada, a i do strašnog poremećaja samog tržišta. Loše ugovorene uvjete i gubitke koje ima glavni izvođač sada želi prebaciti na sve svoje podizvođače, koji nisu ničim pridonijeli probijanju rokova, a na način da namjeravaju pustiti na naplatu ovršne isprave koje su im od strane svih podizvođača predane kao sredstva osiguranja što bi dovelo do situacije da bi u konačnici ti podizvođači, pa tako i predlagatelj otišao u stečaj, te bi svi zaposleni ostali na ulici bez egzistencije, a da za ta zakašnjenja nisu krivi, niti su na procese koji su uzrok kašnjenja mogli utjecati.

6. Predlagatelj je svojim Dopisom opovrgnuo i odbio sve navode te je vratio račun protivniku, opovrgavši da bi njegovom krivnjom kao Izvođača bili prekršeni ugovoreni rokovi izvođenja radova koji su predmet Osnovnog ugovora i njegovih dodataka uz napomenu da rokovi koji su ugovoreni nisu obuhvaćali opseg ukupno izvedenih radova. Ukupno ugovoreni iznos radova za izvođenje unutar RNR iznosi 10.397.056,52 €, dok je izvedeno 13.287.171,11 € što je značajno prekoračenje od ugovorenog iznosa u vrijednosti od čak 28%. Predlagatelj je u svim svojim dopisima upozoravao protivnika kao naručitelja da zbog njegovih propusta u organizaciji i koordinaciji neće biti u mogućnosti završiti projekt u željenim i planiranim rokovima. Kod potpisivanja Ugovora o izvođenju građevinskih radova na području CHS i OSBL Predlagatelj predao je Protivniku na ime osiguranja kvalitetno izvedenih građevinskih radova i izvršenja u rokovima utvrđenih u terminskom planu, sljedeća sredstva osiguranja Garanciju br. 5402329029 od 22.02.2023.. izdanu od Erste banke na iznos od 650.706,65 EUR-a, Bjanko Zadužnicu na iznos od 500.000,00 kuna koja je ovjerena kod javnog bilježnika Pod brojem OV-17139/2019, Zadužnicu na iznos od 145.606,02 EUR-a koja je ovjerena kod javnog bilježnika pod brojem OV-1707/2024, 7 Dana 13. veljače 2025. u popodnevnim satima protivnik je poslao mailom dopis predlagatelju naslovljen kao Finalno upozorenje o neizvršavanju ugovornih obveza i dostava obračuna ugovorne kazne -IV-ART-L-010 u kojemu je protivnik izvijestio predlagatelja da je 13. veljače 2025. aktivirao Garanciju br. 5402329029. Navedeno za posljedicu ima da bi predlagatelj, tvrtka koja zapošljava 126 ljudi otišla u stečaj jer taj iznos ne bi mogao nadomjestiti, niti dočekati dovršetak parničnog postupka, jer u slučaju da Erste Banka d.d. plati novčani iznos sadržan u Garanciji ista će odmah odmah aktivirati sredstva osiguranja koja je dobila od predlagatelja da bi izdala Garanciju, a što bi rezultiralo uz blokadu računa od strane FINE da bi odmah i ostali vjerovnici predlagatelja krenuli u naplatu svojih nedospjelih potraživanja što bi izazvalo da bi predlagatelj u konačnici prestao postojati i bio brisan iz registra. Nadalje potrebno je za istaći da predlagatelj ima sada novougovorenih poslova na raznim projektima u vrijednosti od 25 miliona EUR-a, da bi odlaskom u stečaj bili pogođeni i drugi poslovni subjekti i njihovi zaposlenici koji su s predlagateljem zaključili Ugovore o građenju i kojima bi promjena Izvođača prouzročila ogromnu štetu i zastoje u izgradnji, te obvezu plaćanja ugovornih kazni radi kašnjenja koje bi bilo posljedica propasti predlagatelja, a navedeno dokazuje da za protivnika nema opasnosti da u slučaju da dokaže osnovanost svog zahtjeva da ne bi imao iz čega naplatiti svoju tražbinu.

8. Odredbom čl. 341. st. 2. Ovršnog zakona („Narodne Novine“ br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., i 06/24; dalje u tekstu OZ) određeno je da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila tog zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju, a predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

9. Odredbom čl. 346. OZ određene su pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine te je određeno da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim:

1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili

2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

10. Odredbe članka 344. stavaka 2. i 3. OZ primjenjuju se i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina, odnosno u tom zakonom predviđenom slučaju predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

11. Prema navedenom, za određivanje osiguranja privremenom mjerom potrebno je kumulativno ispuniti navedene uvjete, odnosno primarno istaknuti zahtjev u kojem će se točno naznačiti tražbina čije se osiguranje traži, odnosno predlagatelj osiguranja mora točno naznačiti koje to pravo na davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje predlaže osigurati, te je učiniti vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili učiniti vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

9. Dakle, da bi sud prihvatio prijedlog za određivanje privremene mjere moraju biti ispunjeni uvjeti iz čl. 341. st. 2. , te uvjeti iz čl. 346 st. 1 i 2 za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, što znači da mora biti učinjeno vjerojatnim i postojanje tražbine i postojanje opasnosti.

10. Da bi se odredila privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine usmjerene na zabranu naplate sredstava osiguranja (bankarske garancije i zadužnice), u ovom slučaju predlagatelj je dužan učiniti vjerojatnim da tražbina za koju su sredstva osiguranja izdana nije nastala odnosno da nije osnovana te da bi mu naplatom predmetnih sredstava osiguranja nastala nenadoknadiva šteta.

11. Prvo, što ovaj sud mora istaknuti jest da prihvaća na razini potrebne vjerojatnosti činjenične tvrdnje predlagatelja budući da su potkrijepljene ispravama koje su dostavljene u spis predmeta. Iz dopisa protivnika osiguranja (list 132 spisa) proizlazi da je aktivirao dobivena sredstva osiguranja te uz to ističe da će naplatiti i ugovorenu kaznu kao i nastalu štetu.

12. Ovaj sud naglašava da je takva kumulacija neosnovana i nedopuštena, u smislu Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. dalje: ZOO). Odredbom čl. 350. ZOO propisano je da vjerovnik i dužnik mogu ugovoriti da će dužnik platiti vjerovniku određeni novčani iznos ili pribaviti neku drugu materijalnu korist ako ne ispuni svoju obvezu ili ako zakasni s njezinim ispunjenjem ili ako je neuredno ispuni. Ako što drugo ne proizlazi iz ugovora, smatra se da je kazna ugovorena za slučaj da dužnik kasni s ispunjenjem. Ugovorna kazna ne može biti ugovorena za novčane obveze. Ističe se da je ugovorna kazna unaprijed određeni iznos naknade štete za neispunjenje ili zakašnjenje preuzete obveze.

13. Odredbom čl. 353. st. 5. ZOO-a propisano je da vjerovnik ne može zahtijevati ugovornu kaznu zbog zakašnjenja, odnosno neurednog ispunjenja ako je primio ispunjenje obveze, a nije bez odgađanja priopćio dužniku da zadržava svoje pravo na ugovornu kaznu. U predmetnom slučaju protivnik je primio dio ispunjenja obveze i uz to još kumulira ugovornu kaznu, navodnu štetu čiji iznos i osnovu tek mora dokazati kao i sredstva osiguranja tražbine.

14. Pri to se naglašava da se na osnovi eventualno pretrpljene štete ne može izdati račun, jer se račun izdaje na ime isporučene robe i usluge. Iz navedenog je razvidno da protivnik ima namjeru nedopušteno i protivno odredbama mjerodavnog prava višestruko naplatiti štetu od predlagatelja, koja još nije niti dokazana u sudskom postupku.

15. Kako se ovdje radi o vrlo velikom iznosu koji bi zasigurno prouzročio predlagatelju nenadoknadivu štetu, te postoji realna opasnost da bi predlagatelj uslijed navedenog mogao završiti u stečaju, a predlagatelj je učinio vjerojatnim postojanje opasnosti, to je valjalo riješiti kao u izreci.

16. Pri tom se ističe da za protivnika nema opasnosti da se, u slučaju da dokaže osnovanost svog zahtjeva, ne bi imao iz čega naplatiti, obzirom na mogućnosti naplate koji mu stoje na raspolaganju po osnovi sklopljenog ugovora. Zaključno, sud posebno pri donošenju ove privremene mjere uzima u obzir i to što predlagatelj ima novougovorene poslove na drugim projektima u vrijednosti od 25 miliona EUR-a, pa bi odlaskom u stečaj bili pogođeni i drugi poslovni subjekti koji su s predlagateljem zaključili ugovore o građenju i kojima bi promjena izvođača prouzročila zastoje u izgradnji.

17. Općepoznata činjenica jest to da je kod opsežnih projekata u koje su uključeni brojni sudionici, odnosno izvođači i njihovi podizvođači, veliki rizik za dovršetak radova dolazak u financijske probleme nekog od njih jer se to lančano prelijeva na sve sudionike ugovorenog posla, a što u konačnici nije nikome u interesu.

18. Slijedom navedenog, valjalo je riješiti kao u izreci.

U Zagrebu 18. veljače 2025 .

SUDAC:

Iva Buljan

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja može se podnijeti žalba Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi u roku od 15 dana, po primitku rješenja, a ulaže se putem ovog suda u tri primjerka.

DNA:

1. Erste&Steiermarkische Bank d.d.

2. Fina

3. Predlagatelj

4. Protivnik

5. kal 30 dana