REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

R1 Ob-987/2024-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Valentini Vedrina Parlov, u pravnoj stvari predlagatelja DT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Tatjana Lindić, odvjetnica u Samoboru, i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, Zagreb, A. Mihanovića 3, radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, 18. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je postojala izvanbračna zajednica između predlagatelja DT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i RT iz [adresa], koja je trajala od 25. svibnja 2004. pa sve do smrti RT, **.**.2017.

O b r a z l o ž e n j e

1. Predlagatelj je 13. listopada 2023. podnio Općinskom sudu u Novom Zagrebu prijedlog radi utvrđenja izvanbračne zajednice u smislu odredbe čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne Novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22, dalje ZMO), predlažući da sud po provedenom dokaznom postupku utvrdi postojanje izvanbračne zajednice između njega i pokojne RT u neprekinutom trajanju od 25. svibnja 2004. do smrti pokojne, 28. lipnja 2017. godine.

1.1. U prijedlogu je naveo da je sa sada pokojnom RT bio u braku od 07. lipnja 1969. do 18. studenoga 1987., u kojem je rođeno zajedničko dijete, kćer PT, a da je nakon razvoda braka s pokojnom živio u izvanbračnoj zajednici od 2004. pa sve do njene smrti. Najprije su živjeli zajedno u Zagrebu, na adresi [adresa], potom u [adresa] te u [adresa], kamo su se 2004. preselili.

1.2. Uz prijedlog je priložio rješenje o prekidu upravnog postupka pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje, elektronički zapis iz matice rođenih, smrtni list, elektronički zapis o prebivalištu i uvjerenje o prebivalištu.

2. Rješenjem R1 Ob-674/23 od 30. listopada 2023. se Općinski sud u Novom Zagrebu oglasio mjesno nenadležnim te je po pravomoćnosti istoga rješenja, spis predmeta 25. siječnja 2024. dostavljen ovome sudu kao stvarno i mjesno nadležnom.

3. Ovosudnim rješenjem R1 Ob-206/24 od 30. siječnja 2024. odbijen je prijedlog predlagatelja uz obrazloženje da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nije pasivno legitimiran u ovome postupku radi utvrđenja izvanbračne zajednice u smislu odredbe čl. 22. st. 3. ZMO, kakvo je pravno stajalište izraženo i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1639/18 od 02. veljače 2022., ali i u odlukama svih županijskih sudova u Republici Hrvatskoj, izuzev Županijskog suda u Zagrebu.

3.1. Odlučujući o žalbama obiju stranka, Županijski sud u Zagrebu je rješenjem Gž Ob-139/24 od 04. travnja 2024. uvažio žalbu predlagatelja i ukinuo rješenje R1 Ob-206/24 od 30. siječnja 2024. te je predmet vratio ovome sudu na ponovni postupak, sve uz obrazloženje da kraj činjenice da je utvrđenje statusa izvanbračne zajednice propisano posebnim zakonom, ovdje ZMO, to predlagatelj nije niti imao drugu mogućnost ostvarivanja utvrđenja navedenog statusa.

3.2. Ponovljeni postupak je nastavljen pod gornjim poslovnim brojem R1 Ob- 987/24 u kojem postupku sud nije dalje razmatrao pitanje pasivne legitimacije protustranke izvan rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj Gž Ob-139/24 od 04. travnja 2024.

2. Protustranka se u očitovanju na prijedlog istom opreza radi usprotivila. Predložila je da predlagatelj dostavi izvode iz matične knjige rođenih za sebe i pokojnu, rješenje o nasljeđivanju te da se saslušaju svjedoci koji su krvni srodnici pokojne.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u sadržaj isprava priloženih prijedlogu, izvode iz matice rođenih, rješenje o nasljeđivanju iza pokojne te su saslušani predlagatelj i svjedoci JT i MT.

4. Analizom i ocjenom provedenih dokaza sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku Zakona o parničnom postupku („Narodne Novine“ broj 53/91, 91/92, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23, dalje ZPP) te postupajući po uputi Županijskog suda u Zagrebu glede pasivne legitimacije javnopravnog tijela, ovdje protustranke, sud je ocijenio prijedlog predlagatelja u takvom pravnom tumačenju, osnovanim.

5. Odredbom čl. 22. ZMO propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji (st. 1.). Pod članom obitelji iz st. 1. t. 1. smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom postupku (st.3.).

5.1. Odredbom čl. 11. Obiteljskog zakona („Narodne Novine“ broj: 103/15, 98/19, 47/20 i 156/23, dalje ObZ) propisano je da se odredbe ovoga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete, ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

6. Uvidom u priložene izvatke iz matice rođenih za predlagatelja i RT, OIB: [osobni identifikacijski broj]. utvrđeno je da su međusobno bili u jednom braku koji je sklopljen 07. lipnja 1969. i razveden presudom Općinskog suda u Zagrebu broj P2- 934/87 od 18. studenoga 1987. Druge brakove nisu sklapali.

6.1. Prema sadržaju uvjerenja o prebivalištu su i predlagatelj i pokojna RT u vremenu od 1969. do 08. listopada 1980. imali prijavljeno prebivalište na adresi u [adresa], potom pokojna ŽT od 08. listopada 1980. do 25. ožujka 1999., a predlagatelj od 08. listopada 1980. do 23. prosinca 1998. na adresi [adresa], te je dalje pokojna od 26. ožujka 1999. do 28. lipnja 2017. imala prijavljeno prebivalište u [adresa] na adresi [adresa], na kojoj je adresi predlagatelj bio prijavljen od 25. svibnja 2004. pa nadalje, koje je vrijeme u suglasju sa stranačkim navodima da je od toga vremena s pokojnom ŽT živio u izvanbračnoj zajednici.

6.2. Uvidom u smrtni list dalje je utvrđeno da je RT, OIB: [osobni identifikacijski broj] umrla **.**.2017., koja je činjenica upisana u maticu umrlih matičnog područja [adresa] za 2017. pod rednim brojem 00078.

6.3. Spisu prileži preslika osmrtnice za pokojnu RT, rođ. D iz sadržaja koje slijedi da je kao ožalošćeni primarno naveden suprug DT.

7. Iz iskaza predlagatelja slijedi da je njegov brak s pokojnom RT razveden 1987. jer više nije mogao živjeti u zajedničkom kućanstvu s njezinim roditeljima, a ona se od njih nije željela odvojiti. Njezini roditelji su bili ljudi koji s nikime u zgradi nisu razgovarali i bili su jako teški. On joj je nudio da odu živjeti zajedno u stan koji je dobio od firme, no ona to nije željela. Po razvodu je ona tako ostala s roditeljima i zajedničkom kćeri PT u stanu u [adresa], na adresi AT (kasnije [adresa]), a on se odselio na Malešnicu, Milivoja Matošeca 11, no njihovi su odnosi i dalje bili dobri te su se viđali skoro svaki drugi dan. Iskazao je da je mogao dolaziti kod njih, no u tom stanu više nije mogao živjeti. Kada su njezini roditelji umrli i to majka 1993. ili 1994., a otac nešto ranije, on se doselio supruzi i kćeri. Tada su živjele u kući u [adresa] koju su kupili njezini roditelji, a oni su je tijekom trajanja braka polako uređivali. On se na adresi u [adresa] prijavio tek 2004. jer o tome ranije nije vodio računa. Ponovnim zajedničkim suživotom je njihov odnos bio normalan bračni odnos. On je nju uvijek volio, a vjerojatno i ona njega kad ga je primila natrag. Ona je vodila brigu o kuhanju i čišćenju, ponekad i on; davao joj je novac koji je ona stavljala na račun i dalje njime upravljala kako im je već što bilo potrebno. On je radio još neko vrijeme u hotelu Laguna, dok je RT otišla ranije u mirovinu jer je firma u kojoj je radila propala. Spavali su u istom krevetu. Kćer je još neko vrijeme živjela s njima i tako sve do udaje. Iskazao je da su ponovnim početkom zajedničkog života zapravo vodili život jednak onom ranijem. Posjećivala ih je rodbina, primjerice R i VT, neki njezini prijatelji s posla, a i oni su njima odlazili u posjetu. Druge imovine više nisu stjecali jer su sve stekli za vrijeme dok su bili u braku na način da su završili tu kuću u [adresa], kupili namještaj i slično. RT je preminula 2017. U iskazu se prisjetio da su stajali u dvorištu i da je rekla da teško diše. Susjeda ju je došla pitati bi li joj zalijevala cvijeće dok je na moru, na što joj je RT rekla da bude ako bude živa. Kroz nekih pola sata se požalila da joj nije dobro, zvali su zeta koji ju je vozio na hitnu, no tijekom vožnje je u autu preminula. Naveo je da su kćer i zet snosili troškove pogreba i organizirali isti, a on je na sprovodu stajao prvi do odra. Na osmrtnici je bio naznačen kao suprug. Nije sudjelovao u ostavinskom postupku, niti je to želio jer ga kuća nije zanimala. U ostavini je sudjelovala samo kćer koja je i vlasnica kuće u [adresa] u kojoj on sada stanuje.

7.1. Spisu prileži rješenje o nasljeđivanju iza pokojne RT, doneseno po javnim bilježnicima Gordani Frković i Ljubici Jožinec iz [adresa] pod brojem O- 1860/2017, UPP/OS-144/17 od 04. listopada 2017. iz kojeg, sukladno iskazu predlagatelja, slijedi da je nasljednicom pokojne temeljem zakona proglašena kćer PT, koja je ujedno vlasnica nekretnine na adresi [adresa] gdje predlagatelj ima prijavljeno prebivalište.

7.2. Sud je prihvatio iskaz predlagatelja jer je iskazivao neposredno uvjerljivo i emotivno, s mnogo karakterističnih detalja te životno logično.

8. Iz iskaza svjedoka MT, zeta predlagatelja slijedi da se s predlagateljevom kćeri PT vjenčao 23. svibnja 1998., kada se i doselio u kuću u [adresa] gdje su u to vrijeme stanovali predlagatelj, njegova pokojna supruga i kćer. On je sa suprugom stanovao u zasebnom domaćinstvu koje su si uredili na tavanu, a tast (predlagatelj) i punica u bili prizemlju kuće. Iskazao je da mu je poznato se tast doselio punici i kćeri kada je umrla baka, negdje oko Uskrsa 1994., kao i da su on i punica bili rastavljeni. Ne zna kada je došlo do razvoda, no zna iz pričanja da se tast nije slagao sa svojom punicom, a i imao je takav posao da je dosta bio odsutan, pio je i imao ljubavnicu. Naveo je kako je očito da mu je punica RT sve to oprostila kad su nastavili zajedno živjeti. Sva ta saznanja koja se odnose na događaje nastale kronološki prije njegova doseljenja u kuću u [adresa] ima od svoje supruge jer su oni zajedno od 1989. Upitan o naravi suživota predlagatelja i RT iskazao je da je njihov odnos njemu izgledao kao brak. Punica je kuhala za sve i oni su svaki dan bili kod njih, čuvali su unuke, a tast ih je vozio u vrtić. Posebno upitan je naveo da DT i RT po razvodu nisu sklapali drugi brak. Iskazao je da su on i njegova supruga snosili troškove pogreba punice jer je njegova supruga tako željela, a i tast je imao malu mirovinu. Tast je bio na pogrebu, držao je pod ruku njegovu suprugu. Na osmrtnici je bio naznačen kao suprug DT, a osmrtnicu je dala sastaviti njegova supruga PT.

8.1. Svjedokinja JT je iskazala da je prva susjeda predlagatelja i pokojne RT. Živjela je u Njemačkoj sve do 1987. kada se vratila u [adresa] i tada su već RT i njena kćer tamo živjele. DT je dolazio povremeno i tada su se viđali. Sredinom rata je češće dolazio, a doselio je se 1994. kada je umrla baka. Navela je da su bili u dobrim susjedskim odnosima. Djeca i unučad su im se zajedno igrali, redovito su se posjećivali, a njezina je kćer njihovoj kćeri bila vjenčana kuma. Iskazala je da su ona i RT bile obje domaćice i više su razgovarale, no nikada nije željela ulaziti u razloge njihova razvoda. Pitala ju je zašto se ne vjenčaju, a ona joj je rekla da su oni vjenčani crkveno. Njihov život je njoj izgledao kao bračni život. Svi zajedno su slavili dječje rođendane, Božić, Nove Godine, sve kod njih joj je izgledalo kao da su u braku. Posebno upitana je navela da je DT od doseljenja u [adresa] stalno živio s RT i nisu se razdvajali. Bila je na sprovodu pokojne RT. Bio je prisutan u DT. Poznato joj je da redovito ide na groblje i da pazi na godišnjice.

8.3. Sud poklonio vjeru iskazima saslušanih svjedoka jer su iskazivali neposredno uvjerljivo u onom opsegu kojim su imali uvida u suživot predlagatelja i pokojne.

9. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, iz prihvaćenih personalnih dokaza i dovođenjem istih u svezu s pisanim ispravama, sud je utvrdio da je između predlagatelja i pokojne RT već od 1994. pa sve do smrti pokojne, 28. lipnja 2017. postojala životna, ekonomska i emocionalna zajednica istih, tijekom koje niti predlagatelj niti pokojna RT nisu bili u drugom braku. Navedena se životna zajednica sastojala u zajedničkoj svakodnevnici u punom obimu te riječi u kojoj su brinuli o kućanstvu, unucima, ostvarivali socijalne veze, ali i brinuli o sebi međusobno. Predlagatelj je na osmrtnici iza pokojne naznačen u svojstvu supruga što dodatno podupire narav i značaj njihove zajednice. Isti nije sudjelovao u ostavinskom postupku. Nasljednicom pokojne je proglašena zajednička kćer, no predlagatelj je nastavio stanovati u nekretnini koju je naslijedila kćer, a na kojoj adresi je, jednako kao i pokojna, imao prijavljeno prebivalište, time da njegova prijava datira od 25. svibnja 2004. u kojem smislu i kraj ranijih utvrđenja sud prihvaća iskaz predlagatelja da se tek tada prijavio na tu adresu jer ranije o tome nije vodio računa.

9.1. Sud je prihvatio dispoziciju predlagatelja glede vremena početka izvanbračne zajednice sukladno podatku o prijavi prebivališta na adresi [adresa], (25. svibnja 2004.) u skladu s čime je utvrđen početak izvanbračne zajednice, premda je ista kronološki započela 1994., kako to slijedi iz iskaza predlagatelja i svjedoka.

10. Stoga je primjenom gore navedenih odredbi ZMO i ObZ-a odlučeno kao u izreci.

U Zagrebu, 18. veljače 2025. godine

Sudac

Valentina Vedrina Parlov

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može uložiti žalbu na Županijski sud. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri istovjetna primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka ovog rješenja.

DNA:

1. predlagatelju po pun. uz nalog za sudsku pristojbu na rješenje

2. protustranci