Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-4630/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Darije Horvat kao predsjednice vijeća, Sabine Dugonjić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Josipa Grubišića kao člana vijeća u pravnoj stvari tužitelja PLINACRO d.o.o. iz [adresa], [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Frani Gavraniću, odvjetniku iz [adresa], protiv I-tuženika VĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] te II-tuženika AĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], a oboje zastupani po punomoćniku Antunu Šagovcu, odvjetniku iz [adresa], radi pobijanja pravne radnje, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj P-122/2023-10 od 5. listopada 2023., na sjednici vijeća dana 18. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici, poslovni broj P- 122/2023-10 od 5. listopada 2023. te se predmet vraća istome sudu na ponovno suđenje pred drugog suca pojedinca.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom u točki I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev da Ugovor o darovanju nekretnine zaključen između I. tuženika i ll. tuženika dana 28.rujna 2022. ovjeren po javnom bilježniku Marku Jurlini iz [adresa] pod posl. br. OV- 1044612022, gubi pravni učinak prema tužitelju u dijelu u kojem je potrebno radi namirenja tražbine tužitelja prema I. tuženiku u iznosu od 8.346,24 € s pripadajućim zateznim kamatama na taj iznos koje teku od 9. siječnja 2023. do isplate (st. I.), da su I-tuženik i II-tuženik dužni dopustiti tužitelju da svoje potraživanje prema I-tuženiku u iznosu od 8.346,24 € s pripadajućim zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 9. siječnja 2023. pa do isplate namiri ovrhom na nekretninama k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br [katastarska čestica] u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br [katastarska čestica] u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (st. II. izreke) kao i da se naloži tuženicima da naknade tužitelju prouzročeni trošak parničnog postupka sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude pa do isplate (st. III. izreke). Nadalje, pod točkom II. izreke naloženo je tužitelju naknaditi tuženicima troškove postupka u iznosu od 497,70 €[1] /3.749,92 kuna na ravne dijelove.

2. Protiv navedene presude žali se tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. toč. 1. -3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 - Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP), te predlaže pobijanu presudu preinačiti sukladno žalbenim navodima odnosno podredno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovo suđenje uz naknadu troškova žalbenog postupka.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za pobijanje pravnih radnji I-tuženika koje su poduzete na štetu tužitelja odnosno zahtjev tužitelja da Ugovor o darovanju nekretnina od 28. rujna 2022. zaključen između I-tuženika i II-tuženika gubi pravni učinak prema tužitelju u dijelu u kojem je potrebno radi namirenja tražbine tužitelja prema I. tuženiku u iznosu od 8.346,24 € s pripadajućim zateznim kamatama na taj iznos koje teku od 9. siječnja 2023. do isplate te da su tuženici dužni trpjeti da tužitelj isto namiri ovrhom na nekretninama iz navedenog ugovora o darovanju.

5. Tijekom prvostupanjskog postupka je utvrđeno:

- da je pravomoćnom presudom Županijskog suda u Sisku, posl. broj GŽ- 387/2017 od 18. siječnja 2018. preinačena presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici posl. br. P-871/2010 na način da je I-tuženiku naloženo platiti tužitelju parnični trošak u iznosu od 8.346,24 €/62.884,75 kn

- da je tužitelj radi naplate tražbine u iznosu od 8.346,24 € podnio Financijskoj agenciji dana 20. prosinca 2022. zahtjev za izravnu naplatu te je prema specifikaciji izvršenja osnove za plaćanje Financijske agencije od 27. veljače 2023. vidljivo da je s računa I-tuženika ukupno naplaćen iznos od 132,72 € po osnovi predujma Fina-e dok je ostao nepodmiren dug u iznosu od 8.346,24 €;

- da je I-tuženik Ugovorom o darovanju nekretnina dana 28. rujna 2022. darovao svoje nekretnine trećoj osobi, II tuženiku kao i svu poljoprivrednu mehanizaciju posebno traktor marke Z 5211, proizvodnje 1991. kao i sve priključke za navedeni traktor, a prijenos vlasništva je proveden u zemljišnim knjigama pod posl. brojem Z-7964/22.

6. Temeljem takvih utvrđenja prvostupanjski sud je zaključio ocjenjujući provedene dokaze pojedinačno i skupno, da je tužbeni zahtjev neosnovan je da je vidna i jasna činjenica da mnogobrojne nekretnine na kojima bi trebalo pro futuro provesti ovrhu temeljem odluke suda u parničnom postupanju, radi svoje vrijednosti ne mogu biti prihvatljiv predmet prisilnog namirenja kako to predviđa čl. 80b st. 2. Ovršnog zakona, koju činjenicu radi predmeta spora treba raspraviti već u ovom trenutku i u ovoj parnici, te kako bi predmetno glavno potraživanje tužitelja iznosilo traženih 8.346,24 € da bi se narušila pravična ravnoteža interesa stranaka, to tim više što izostaje ikakvo očitovanje o drugim mogućim predmetima ovrhe, te dodatno nije prihvatljivo da predloženom odlukom suda u ovom postupanju, tužitelj određuje predmet ovrhe u ovršnom postupanju.

7. Međutim, takva utvrđenja i zaključci prvostupanjskog suda ne mogu se prihvatiti te je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP budući prvostupanjska odluka ima nedostataka zbog kojih se ista ne može ispitati, a koju povredu sadržajno ističe tužitelj navodeći da je nejasno koje bi to još postupke tužitelj, kao vjerovnik, mogao i morao pokrenuti da bi namirio svoju tražbinu.

8. Prvostupanjski sud je pobijanu odluku donio temeljem dokumentacije u spisu, bez preispitivanja jesu li kumulativno ispunjene opće pretpostavke iz čl. 66. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22 i 156/22 - u daljnjem tekstu ZOO) i posebne pretpostavke iz čl. 67. st. 1. ZOO za pobijanje dužnikovih pravnih radnji, polazeći od utvrđenja da mnogobrojne nekretnine na kojima bi trebalo pro futuro provesti ovrhu temeljem odluke suda u parničnom postupanju, radi svoje vrijednosti ne mogu biti prihvatljiv predmet prisilnog namirenja kako to predviđa čl.80b Ovršnog zakona.

9. Naime, primjena odredbe čl. 80.b st.1. OZ u konkretnom slučaju derogirala bi institut pravomoćnosti presude koja u ovom slučaju predstavlja valjanu ovršnu ispravu i kao takva egzistira a kojom je ovršni sud vezan već po načelu formalnog legaliteta (čl. 22. OZ). Također bi na ovaj način bio derogiran institut zaštite od dužnikovih raspolaganja imovinom kojima nanosi štetu vjerovniku (čl. 66. Zakona o obveznim odnosima - Narodne novine, broj: 35/2005., 78/2015.) i pristup sudu radi ostvarenja dispozitivnog prava utvrđenog pravomoćnom sudskom presudom, što je protivno temeljnim principima pravnog poretka u Republici Hrvatskoj, među kojima je i djelotvorna sudska zaštita, u za to predviđenim postupcima.

10. Također, u ovoj fazi postupka u parničnom postupku prvostupanjski sud ne ocjenjuje niti da li je narušena pravična ravnoteža interesa stranaka temeljem odredbe čl. 80b st. 2. Ovršnog zakona jer se u ovom postupku ne provodi ovrha već bi se o tome moglo raspravljati u ovrsi koju bi eventualno pokrenuo tužitelj, ali tek nakon okončanja parničnog postupka. Stoga je u ovom parničnom postupku, prvostupanjski sud bio dužan utvrđivati da li su ispunjene pretpostavke za pobijanje dužnikovih pravnih radnji.

11. Kako sud prvog stupnja, zbog pogrešnog pravnog shvaćanja nije ispitivao ispunjenje općih i posebnih pretpostavki za pobijanje dužnikovih pravnih radnji, to je i činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno.

12. Slijedom svega navedenog, valjalo je uvažiti žalbu tužitelja kao osnovanu i na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP pobijanu presudu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje time da će se nova glavna rasprava održati pred drugim sucem pojedincem (čl. 371. ZPP).

13. Kako o konačnom uspjehu stranaka u sporu ovisi i odluka o troškovima parničnog postupka, valjalo je ukinuti i odluku o naknadi troškova postupka sadržanu u odluci suda prvog stupnja pod točkom II. izreke.

14. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavljena je za konačnu odluku, sukladno odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

15. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će postupiti u skladu sa shvaćanjima izraženima u ovom rješenju te će sukladno dokaznim prijedlozima stranaka, upotpuniti činjenično stanje i novom odlukom, koju će obrazložiti sukladno odredbi čl.

8. ZPP jasnim i valjanim razlozima, ponovno odlučiti o tužbenom zahtjevu, a ujedno i raspraviti i ostale žalbene navode koje tužitelj ističe u žalbi, a nakon toga donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku, dajući za istu jasne i valjano obrazložene razloge.

U Zagrebu 18. veljače 2025.

Predsjednica vijeća:

Darija Horvat