Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-2887/2023-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Milene Frankić, kao predsjednice vijeća, te Gordane Bošković Majerović kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Vlaste Mrzljak, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja 1) SM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i pod 2) VM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupani po punomoćniku Zoranu Antunoviću, odvjetniku u Makarskoj, protiv tuženika Općina Podgora, OIB: 87761142122, Andrije Kačića Miošića 2, Podgora, kao pravni sljednik Opće Narodne Imovine pod upravom Mjesnog N. O. Živogošće, zastupana po općinskom načelniku Anti Miličiću, te zastupana po punomoćniku Srđanu Vrdoljaku, odvjetniku u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj P- 2506/2019-35 od 21. travnja 2023., u sjednici vijeća održanoj dana 18. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se žalba tuženika kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj P-2506/2019-35 od 21. travnja 2023.
II Odbijaju se zahtjevi stranaka za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom odlučeno je:
I/ Prihvaća se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:
"Utvrđuje se da su tužitelji pod 1) FM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i pod 2) VM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], suvlasnici dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica], pašnjak u površini od 288 m2, upisane u ZU 88 k. o. [katastarska općina], pobliže prikazanog i označenog brojevima 1-2-3-4-5-1, na Geodetskom snimku – Skici s uklopljenim katastarskim planom izrađenom od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ante Radmana od 19. veljače 2021. godine, kao sastavnog dijela ove presude, pa su ovlašteni temeljem ove presude i prijavnog lista kojim će se od tog dijela te čestice formirati zasebna katastarska čestica navedenog oblika i površine, upisati pravo suvlasništva na toj novoformiranoj katastarskoj čestici na svoja imena, svatko u ½ idealnog dijela, uz istovremeno brisanje tog prava s imena Općenarodne imovine."
II/ Nalaže se tuženoj Općina Podgora, OIB: 87761142122, naknaditi tužiteljima pod 1) SM, OIB: [osobni identifikacijski broj], pod 2) VM, OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku 15 dana troškove predmetnog postupka u iznosu od 2.400,59 eura / 18.087,25 kn, uvećano za zakonske zatezne kamate koje teku od dana presuđenja pa sve do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena.“
2. Protiv navedene presude i odluke o troškovima postupka tuženica Općina Podgora je podnijela žalbu zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22, 11/22, 155/23 – dalje: ZPP). Žalitelj predlaže da se presuda preinači u smislu žalbenih navoda, odnosno ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.
3. Tužitelj u odgovoru na žalbu predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu, traži trošak odgovora na žalbu.
4. Žalba tuženika nije osnovana.
5. U predmetnom postupku tužitelji traže da sud utvrdi da su stekli vlasništvo spornih nekretnina na temelju dosjelosti, posjedovanjem osobno i po pravnim prednicima kroz zakonom predviđeno vrijeme.
6. U postupku pred prvostupanjskim sudom utvrđeno je:
- da se predmetno zemljište nalazi u [adresa], predio [adresa], sjeverno od trafostanice koja se nalazi na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U naravi je ledina, čiji južni dio granice čine na terenu vidljivi ostatci betonskog zida koji zid prema kazivanju tužitelja pod 2) pripada susjednoj južnoj nekretnini. Zapadnu granicu čini dijelom kameni suhozid, a dijelom pokazane točke na terenu koje se nalaze na kamenjaru a pokazane točke čine i sjevernu granicu nekretnine koje su također na prirodnom kamenjaru. Pun. tužitelja je na ročištu istaknuo da je istočna granica zemljani put kojeg je Općina Podgora u međuvremenu probila, a koji ide dalje prema sjeveru, s tim da istočna granica ide rubom tog zemljanog puta i na terenu je obilježena crnom oznakom X koju vještak mjernik ponovno označava. Na samoj nekretnini na zemljanom dijelu zasađena su 2 mlada stabla mandarine, limuna, 1 stablo smokve, te u sjevernom dijelu bademi,
- da je vještak mjernik Ante Radman dipl. ing. geod. u svom nalazu i mišljenju zaprimljenom dana 9. ožujka 2021. god. utvrdio da je na očevidu od strane tužitelja pokazan predmetni obuhvat koji u naravi većinom predstavlja livadu i jedan dio kamenjar sa sjeverne strane. Isti je na terenu obilježen sprejom po kazivanju tužitelja, dok je na geodetskom snimku – skici s uklopljenim katastarskim planom, obilježen žutom bojom i brojevima od 1 do 5 te ima površinu 288 m2. Nakon obavljene geodetske izmjere, te uklopa službenog katastarskog plana na dovoljan broj identičnih točaka, vještak navodi da je ustanovio da se predmetni obuhvat u cijelosti nalazi na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],
- da iz ugovor o zamjeni nekretnina od 5. veljače 2002. godine (list 9 spisa) proizlazi, da je ugovor zaključen između ugovornih stranaka MM, [adresa] i dopisane rukopisom SMG, [adresa], s jedne strane, te SM, [adresa] te VM, [adresa] s druge strane. U čl. 1. Ugovora, stranke su suglasno utvrdile da je MM vlasnica dijela k. č. [katastarska čestica] u površini 322 m2 k. o. [katastarska općina] u naravi zemljište zapušteno u [adresa], predio [adresa], iznad trafostanice, koje zbog svog strmog položaja nije bez većih ulaganja (zemljanih iskopa i sl.) prikladno za bilo kakvo iskorištavanje, a sa juga graniči sa zemljištem u vlasništvu CM, sa istoka pješačkom stazom, sa zapada sa zemljištem u vlasništvo ŠM i drugih, te sa sjevera zemljištem u vlasništvu Općine Podgora. Nadalje je utvrđeno da su SM i VM suvlasnici u jednakim dijelovima dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] površine 31 m2 k. o. [katastarska općina] u naravi vrt u [adresa], predio [adresa], položen uz kuću MM. U čl. 2. Ugovora, stranke su utvrdile da polazeći od prednjih utvrđenja, ovim Ugovorom strane vrše zamjenu nekretnina iz čl. 1. Ugovora te se istovremeno obvezuju jedna drugoj predati u posjed predmetne nekretnine i to na način da ugovarateljica MM svoj dio k. č. [katastarska čestica] u površini od 322 m2 k. o. [katastarska općina], a koje zemljište u naravi zemljište zapušteno u [adresa], predio [adresa], iznad trafostanice, koje zbog svog strmog položaja nije bez većih ulaganja (zemljanih iskopa i sl.) prikladno za bilo kakvo iskorištavanje, a sa juga graniči sa zemljištem u vlasništvu CM, sa istoka pješačkom stazom, sa zapada sa zemljištem u vlasništvo ŠM i drugih, te sa sjevera zemljištem u vlasništvu Općine Podgora, daje u zamjenu suugovarateljima SM i VM za nekretninu u njihovu suvlasništvu označenu kao dio k. č. [katastarska čestica] površine 31 m2 k. o. [katastarska općina]. U čl. 3. Ugovora, stranke su utvrdile da nekretnine opisane u čl. 1. Ugovora, bez obzira na razliku u površini, imaju jednaku tržišnu vrijednost, obzirom da je dio kat. čest. [katastarska čestica] iako je u površini značajno manja u odnosu na opisani dio k. č. [katastarska čestica], zbog svog položaja, posebice blizine moru i dr., značajno vrjednija. U čl. 4. Ugovora, ugovorne strane ovlašćuju jedna drugu temeljem ovog Ugovora i bez svakog daljnjeg pitanja i odobrenja, da zatraže i ishode za sebe u zemljišnim i drugim javnim knjigama, upis prava vlasništva na tim zamijenjenim nekretninama i to SM i VM svaki u 1⁄2 dijela na dijelu k. č. [katastarska čestica] u površini od 322 m2 k. o. [katastarska općina], koji sa juga graniči sa zemljištem u vlasništvu CM, sa istoka betoniranom stazom a sa zapada sa zemljištem u vlasništvu ŠM i dr., te sa sjevera zemljištem u vlasništvu općine Podgora, a MM za cijelo na dijelu k. č. [katastarska čestica] površine 31 m2 k. o. [katastarska općina]. Ugovor je potpisan od strane ugovornih stranaka MM, SM i VM, uz čije ime je dopisano ime SMG, uz potpis navedene,
- da iz rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Ante Pejkovića sa sjedištem u [adresa] posl. br. O-89/07 UPP/OS-52/07 od 29. siječnja 2009. godine (list 19-21 spisa), proizlazi da je iza smrti pok. S (Štefice) Juran pok. JM, raspoređena imovina ostaviteljice pobliže navedena pod točkom I/ rješenja, među kojim nekretninama nije čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] navedena niti kao knjižno, odnosno vanknjižno vlasništvo, nasljednicima MM, [adresa], kćeri ostaviteljice i SMG, [adresa], kćeri ostaviteljice,
- da iz presude zbog izostanka Općinskog suda u Makarskoj P-988/02 od 8. siječnja 2003. godine (list 22-23 spisa) proizlazi da je navedenom presudom u postupku pokrenutom po tužbi tužitelja DM pok. V iz [adresa], protiv tužene Općine Podgora, navedenom presudom prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja kojim je tužitelj utvrđen isključivim vlasnikom dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini 151 m2 ZU 88 i to dio čestice koji je prijavnim listom br. 99/01-73 Zavoda za katastar Općine Makarska označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koje cijepanje nije provedeno niti u katastru niti u zemljišnim knjigama, pa je tužena dužna tužitelju izdati ispravu podobnu za uknjižbu koju će u protivnom zamijeniti donesena presuda. Presuda pravomoćna 3. veljače 2003. godine. Preslika navedene presude ovjerena kod javnog bilježnika Ante Barbića sa sjedištem u [adresa] pod br. Ov-16061/06 od 29. studenog 2006. godine,
- da iz posjedovnog lista br. 482 k. o. [katastarska općina], Područnog ureda za katastar Split, Ispostava Makarska od 25. veljače 2021. godine, priloženog u nalazu i mišljenju vještaka Ante Radmana (list 58-64 spisa i 77-83 spisa) proizlazi da je na čest. zem. [katastarska čestica], Kučarje, pašnjak površine 19561 m2, upis posjeda na ime Državno vlasništvo pod upravom općine Podgora za cijelo,
- da iz posjedovnog lista br. 661 k. o. [katastarska općina], Područnog ureda za katastar Split, Ispostava Makarska od 25. veljače 2021. godine, priloženog u nalazu i mišljenju vještaka Ante Radmana (list 65 spisa i 84 spisa) proizlazi da je na čest. zem. [katastarska čestica], Kučarje, trafostanica Kučarje, površine 30 m2, upis posjeda na ime "HEP- ELEKTRODALMACIJA" Split, pogon [adresa],
- da iz iskaza svjedoka KM pok. EM proizlazi, da se predmetna nekretnina nalazi u [adresa], predio [adresa] iznad trafostanice, da on živi u blizini nekretnine, njegova kuće se nalazi uz more, 300-350 metara udaljena od nekretnine. Istočno od same nekretnine, nalazi se jedan put kojim su se svi sumještani služili još otkako zna za sebe, još kao dijete. To je bio glavni put kojim se iz sela spuštao sve do mora. Navodi da je živio u zaseoku Kolovrati – Strnj i kada je išao do mora, uvijek je išao tim glavnim putem i svi su se tim putem služili, a kako je put prolazio točno uz nekretninu, poznato mu je da su na toj nekretnini ranije bile smokve, vinova loza, grožđe, sjeverni dio nekretnine bio je kamenjar, tu je bilo česmine koja se sjekla i čistila, a u samom donjem dijelu nekretnine bio je vrt koji se obrađivao, dok se gornji dio nekretnine čistio. Navodi da mu je poznato da je to bilo zemljište vlasništvo ŽM koja nije imala svoje djece i nju je uzdržavao JM koji je s njom imao ugovor i nakon njene smrti on je nju naslijedio. JM je imao jednu kći – UM koja ga je naslijedila nakon njegove smrti, a ona se iza 50-tih godina udala za OM. UM i SMG imali su 3 kćeri – MM, SMG i pok. F. F se udala, ali nije imala djece tako da je nakon njene smrti nju naslijedile njene sestre MM i SMG. Navodi da mu je poznato da su MM i SMG prije 20 godina ovu nekretninu prodale tužiteljima SM i VM. MM i SMG su kao i njihovi prednici, držali su u posjedu ovu nekretninu, održavali, čistili i nitko ih u tome nije ometao. Ova nekretnina kao i prije u gornjem dijelu je i dalje kamenjar, a donji dio koji je ranije bio vrt, sada služi kao parking. Istočno od ove nekretnine proteže se put koji je prije bio konjski put, koji je prije bio glavni put iz sela do mora. Sada su uz taj put istočnije izgrađene kuće, tako da se preko puta ove nekretnine nalazi kuća pok. AM, sada njegova sina M. Sjeverno od ove nekretnine nalazi se nekretnina BM i GM i njegove braće. Zapadno je također nekretnina BM, a južno je trafostanica i nekretnina CM, koji je tu svoju nekretninu kupio od istih vlasnika kao i tužitelji – MM i PM. Navodi da se nekretnina čisti i održava, obzirom da se nalazi na dijelu gdje su izgrađene kuće i tu su i turisti. Koliko mu je poznato od strane općine i države na ovom zemljištu nitko nije ništa radio, a poznato mu je da kad se radila ova trafostanica južno od nekretnine, tada se pitalo OM, odnosno ZM za suglasnost da se na njihovoj nekretnini ta trafostanica gradi. Na terenu su vidljive granice nekretnine – kamene međašne oznake, a na gotovo identičan način iskazivao je i svjedok BM,
- da iz iskaza svjedoka ĐM pok. C proizlazi da je od 2009. godine, u razdoblju narednih još 12 godina, bio savjetnik načelnika općine [adresa], Ante Miličića, poznato mu je da je bilo dosta nesređenog zk stanja vezano za nekretnine Općine, te da mu je tako poznato da se u tom razdoblju RH pogrešno upisala na zemlju koja je bila upisana kao općenarodna imovina, pa tako i na ovo zemljište, te da su oni u narednim godinama, sa RH ovo zemljište prebacili na općinu Podgora, obzirom da se radi o nekretnini koja je građevinsko zemljište, unutar građevinske zone, pa je tako vlasništvo Općine Podgora. U tom razdoblju, u 10-tak navrata, dolazio je na ovo područje gdje je predmetno zemljište i to uglavnom u zimskom razdoblju. Jednako kao i sada, to je bilo neuređeno zemljište na kojem nitko ništa nije radio, osim što su se u ljetnom periodu na tom zemljištu parkirali susjedi. Tu činjenicu parkiranja na ovoj nekretnini on osobno nije vidio, to je čuo od načelnika. Njemu je poznato da je načelnik općine [adresa] osobno bio u kontaktu s tim ljudima i upozoravao ih da se ne parkiraju na ovom zemljištu jer da je to općinsko zemljište. Nije mu poznato je li općina Podgora pokretala nekakve postupke protiv tih osoba koje su se parkirale na nekretnini, niti je li u tom pravcu uredovao komunalni redar. Nije mu poznato da na nekretnini postoje zasađene nekakve kulture koje su vidljive na fotografiji, kao ni ova ograda koja je postavljena.
Nije mu poznato tko je tu ogradu postavio, a niti tko su vlasnici susjednih nekretnina. Poznato mu je da je [adresa] u cijelosti isprepleteno sa općinskim zemljištem, tako da je u velikom dijelu zemljište općine Podgora zaposjednuto od privatnih vlasnika. Načelnik općine [adresa] prije 7-8 godina, u cilju sređivanja tih imovinsko- pravnih prilika, krenuo je u izradu urbanističkog plana za [adresa] i taj postupak je završen prije godinu dana. Svi stanovnici [adresa] su upozoreni i obaviješteni da je donošenjem ovog urbanističkog plana omogućeno svim stanovnicima da riješe svoje imovinsko-pravne prilike otkupom zemljišta od općine Podgora. Navodi da nema nikakvih saznanja vezano za ovo zemljište prije 2009. godine i nije mu poznato je li načelnik Općine Podgora osobno kontaktirao sa tužiteljima iz ovog postupka,
- da iz iskaza svjedokinje SMG rođ. SMG proizlazi da se predmetno zemljište nalazi u [adresa], na predjelu [adresa], od kuće njene obitelji 100-njak metara sjevernije. Prije je ova nekretnina zajedno sa susjednim zemljištem gdje se sada nalazi trafo-stanica, bila jedna čestica koja je bila u vlasništvu i posjedu njenog djeda RM i bake HM. Njen djed je 1967. godine ustupio dio zemljišta Elektrodalmaciji za izradu trafo-stanice vidljive na fotografijama, a njen djed je tu nekretninu naslijedio od ŽM, njegove rođakinje, s obzirom da su se on i njena baka o njoj brinuli. Na ovom zemljištu u jednom dijelu, ranije je bio vrt gdje je njena baka sadila povrtne kulture, bio je orah, česmina i misli da je bilo čak jedno stablo trešnje, a jedan dio zemljišta je bio kamenit, a u vrijeme kada je ona bila dijete, na tom dijelu kamenitom, držale su se koze koje su brstile travu i držala su se drva. To je bilo u razdoblju od konca 50-tih godina pa sve do smrti njenog djeda i bake, kada ih je nakon njihove smrti naslijedila njena majka ČM, koja je sa njenim ocem TM nastavila držati u posjedu ovu nekretninu sve do 2002. godine, kada je ovo zemljište zamijenjeno sa tužiteljima za njihovu nekretninu koja se nalazi uz njihovu kuću. Tu zamjenu koja je izvršena 2002. godine sa tužiteljima je dogovorila ona i njena sestra, u njeno ime njen suprug, a nakon što su zaključili taj ugovor o zamjeni, Š su ušli u posjed ove nekretnine koja je predmet postupka, dok su one stupile u posjed zemljišta koje je uz njihovu kuću. Nikad nitko njenu obitelj, njenog djeda i baku, a kasnije njenu majku i oca, a nakon toga ni J, nije ometao u posjedu ove nekretnine. Ovo zemljište je bilo u posjedu Radalj Margarite još od 1900. godine, pa čak i prije. Kad su se njen djed RM i baka RM HM počeli brinuti o njoj 1948. -1949. godine, ŽM je u to vrijeme već bila dosta stara,
- da iz iskaza 1/SM proizlazi da, što se tiče provjere zk stanja vezano za ovu česticu, da su oni provjeravali u zemljišne knjige i bilo im je poznato da je na čestici bila upisana država tj. Općina Podgora kakvo je stanje i danas, međutim napominje da je na čitavom ovom dijelu [adresa] na predjelu Blato zemljišnoknjižna situacija neriješena, neriješeni su imovinsko pravni odnosi, bilo je nacionaliziranog zemljišta, vraćene, nevraćene zemlje i bilo je uobičajeno da zk stanje ne odgovara stvarnom stanju. Oni su toga bili svjesni, a ono što su oni napravili po tom pitanju je da su se raspitivali po selu od susjeda kako bi provjerili čije je to točno zemljište, iako je i njima osobno bilo poznato da je ovo zemljište bilo vlasništvo MM i njene sestre, odnosno njihove obitelji. Tu su im govorile njihova majka i baka. Već od 80-ih godina kada su njihovi roditelji počeli graditi kuću bilo im je poznato da je to nekretnina obitelji MM. Njihovi sumještani su im rekli da je to oduvijek njihova zemlja, da su nekretninu MM i njene sestre naslijedile od svojih roditelja, a oni pak od svojih. Zna da je njihov djed ZM i baka HM tu zemlju stekla od gospođe ŽM koja je bila rođakinja RM i koja je tu nekretninu držala u posjedu osobno i preko svoje obitelji već stotinjak godina. Kako su se o njoj brinuli RM i njegova supruga od nje su naslijedili tu nekretninu, misli da su je oni uzdržavali. RM i njegovu suprugu su naslijedili njihova kćer NM, koja je bila udata za OM . Zna da su sestre MM i sestre ovu nekretninu naslijedile od svoje majke IM. Navodi da je njemu još njegova baka govorila da se radi o njihovoj nekretnini, a oni imaju i nekretnine u blizini predmetne 20-30 metara sjevernije, a imaju i staru kuću u zaseoku Strnj iz kojeg zaseoka prolazi put koji vodi odmah uz predmetnu česticu, tako da se tuda prolazilo do vode koja je bila u bunaru i koja je dan danas tu na samoj plaži, tako da je još i njegova baka imala prilike vidjeti da obitelj MM i njeni prednici neometano koriste ovu nekretninu na kojoj su ranije bile poljoprivredne kulture, vrtli, a na gornjem kamenitom dijelu bile su zasađene neke voćke, bila je i česmina koja je i danas na nekretnini, a koju je i njihova baka koristila s druge strane za živinu,
- da iz iskaza zz tuženika ĆM proizlazi da je stupila na dužnost u lipnju 2021. godine te od tada ima saznanja o imovinskim prilikama na predjelu [adresa] u [adresa], da je dijelu mještana omogućen otkup nekretnina, da joj je poznato da su tužitelji podnijeli prijedlog za otkup dijela čestice 5400/1 ali ne zna radi li se o spornom dijelu jer se radi o jako velikoj čestici, ne zna je li bilo intervencija prema tužiteljima u vezi spornog dijela zemljišta niti je za vrijeme njezinog mandata bilo prijedloga za provođenja postupka prema tužiteljima za predaju u posjed ili uznemiravanja tuženika vezano za sporni dio nekretnine.
7. Sud je navedene dokaze valjano ocijenio, u skladu s odredbom čl. 8. ZPP, te na temelju istih donio pravilan zaključak da se radi o domicilnim stanovnicima, susjedima, koji raspolažu svojim neposrednim saznanjima, te saznanjima do kojih su došli preko svojih pravnih prednika, koji su na predmetnom dijelu živjeli na predmetnom području, pa kada se njihovi iskazi dovedu u vezu s utvrđenjima suda prilikom očevida na terenu, sve navedeno ukazuje da zaključak da se predmetno zemljište ranije ekonomski iskorištavalo na način kako su iskazivali saslušani svjedoci, da su na toj nekretnini ranije bile smokva, vinova loza, da je sjeverni dio bio kamenjar, gdje se nalazila česmina koja se sjekla i čistila, tu su se odlagala drva, otpad i šušanj za živinu, dok je u donjem dijelu nekretnine bio vrt gdje se sadilo kupus, slanutak i sl. Svjedoci su potvrdili navode tužitelja pod 1) i 2) da je predmetni dio nekretnine bio stvarno vlasništvo i posjed sad pok. RM koji je tu nekretninu stekao od svoje rodice ŽM koja nije imala djece, i o kojoj se RM zajedno sa svojom suprugom HM, brinuo i uzdržavao je u razdoblju 40- 50 godina prošlog stoljeća. Nakon smrti ŽM nekretnina je pripala RM koji je nastavio neometano posjedovati predmetni dio nekretnine, i kojeg je nakon njegove smrti naslijedila njegova kći UM (D) Vuinac udata MM, rođena 1924. god., koja je sa svojim suprugom OM nastavila neometano posjedovati predmetnu nekretninu do svoje smrti 2001. god., nakon čega su je naslijedile njene kćeri MM i LM.
8. Svjedok BM je potvrdio da je i dio čest. 54000/1 čiji je on vlasnik također bilo vlasništvo pok. RM, a ovaj svjedok je, kao to proizlazi iz dokaza izvedenog u postupku Presude zbog izostanka Općinskog suda u Makarskoj posl. br. P-988/02 od 8. siječnja 2003. god. pravomoćna dana 3. veljače 2002. god. ishodio odluku kojom u odnosu na tuženika utvrdio isključivim vlasnikom dijela predmetne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], od koje čestice je i utuženi dio predmeta spora, što dodatno potvrđuje vjerodostojnost njegova iskaza. Tim više što je dio nekretnine koji je u mejašu s predmetnim dijelom s južne strane, također predmet spora s tuženikom u postupku koji se vodi pod posl. br. P- 1928/19, pokrenut po tužbi tužitelja CM protiv tuženika, a koji postupak je prekinut zbog smrti tužitelja u fazi žalbenog postupka pred drugostupanjskim sudom i nastavljen rješenjem od 26. veljače 2020 god., kada je postupak preuzela nasljednica pok. CM, SO, što je sud utvrdio uvidom u navedeni spis.
9. Naprijed navedena utvrđenja potvrdio je u cijelosti i svjedok EM, koji je naveo da je još kao dijete od 1962. god. viđao HM, sestru svoje bake VO da je bila na ovoj nekretnini, obrađivala je, sadila kupus i krumpir.
10. Svjedoci su suglasno naveli da nitko nikada nije ometao FO i njegovu obitelj i njegove nasljednike u posjedu predmetnog dijela nekretnine.
10.1. Upravo iskazi svjedoka EM, DM i MO, potvrđuju i vjerodostojnosti iskaza svjedokinja LM i MM, nasljednica S (UM) Juran, koje su iskazivale suglasno kao i naprijed navedeni svjedoci. Ove svjedokinje su kao stvarne, vanknjižne vlasnice i posjednice predmetne nekretnine, o čijem posjedu su iskazivali i naprijed navedeni svjedoci, raspolagale predmetnim dijelom na način da su s tužiteljima pod 1) i 2) izvršile zamjenu nekretnina, kako je to navedeno u Ugovoru o zamjeni nekretnina od 5 veljače 2002. god., po kojem ugovoru koje su one tužiteljima pod 1) i 2) ustupile predmetni dio nekretnine u zamjenu za nekretninu koja je u vlasništvu tužitelja pod 1) i 2), a koja se nalazi uz njihovu kuću. Obje svjedokinje su potvrdile navode tužitelja iznesene u iskazu da je navedeni pravni posao zamjene nekretnina i u naravi realiziran, te da su tužitelji ušli u neometani posjed predmetnog dijela nekretnine, i koji posjed im do samog postupka nitko nije osporavao.
11. Iako je u posjedovnom listu br. 482 k. o. [katastarska općina], u evidenciji posjeda na cijeloj čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] evidentiran posjed – Državno vlasništvo pod upravom općine Podgora, navedena činjenica sama po sebi ne dokazuje činjenicu stvarnog i faktičnog vlasništva upisanog tuženika, obzirom da iz rezultata provedenog dokaznog postupka je razvidno da je posjed tuženika na određenim dijelovima čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] formalan bez stvarnog sadržaja izvršavanja vlasničkih prava tuženika na predmetnom dijelu nekretnine. Što potvrđuju priložene presude kojima su se fizičke osobe utvrđivale isključivim vlasnicima određenih dijelova čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u katastru pisana za cijelo na imenu tužene.
12. Odredbom čl. 159. st. 4 ZV-a propisano je da ako se nekretnina nalazi u vlasništvu Republike Hrvatske, županije i jedinice lokalne samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba tada za stjecanje prava vlasništva je potreban neprekinuti posjed u dvostrukom trajanju, dakle, za zakonit, istinit i pošten posjed 20 godina, a za pošteni posjed 40 godina.
12.1. Nadalje, Europski sud za ljudska prava u svojoj presudi Trgo protiv Republike Hrvatske broj 35298/04 je izrazio shvaćanje da je tužitelj kao pošteni posjednik posjedovanjem nekretnina u društvenom vlasništvu u razdoblju duljem od 40 godina ex lege na temelju odredbe čl. 388 st.4 ZV-a, stupanjem na snagu tog zakona 01. siječnja 1997. godine postao vlasnik posjedovane nekretnine odnosno da posljedicu ukidanja odredbi čl. 388. st. 4. ZV-a ne može snositi osoba koja je stekla neko pravo tj. da se greške koje su počinila državna tijela mora snositi država, te se takve greške ne smiju ispravljati na trošak pojedinca, posebice kada ne postoje drugi suprotstavljeni interesi.
13. U presudama Europskog suda Radomilja i drugi protiv Hrvatske broj 37685/10 i Jakeljić protiv Hrvatske broj 22768/12/10 izraženo je i daljnje shvaćanje da za ocjenu stjecanja prava vlasništva u smislu odredbe čl. 388 st. 4. ZV-a nije odlučno vrijeme podnošenja tužbe odnosno da nije odlučno da li je tužba podnesena nakon 17. studenog 1999. godine, kao dana donošenja navedene odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, kojim je odredba čl. 388. st. 3. ZV-a , ukinuta.
14. Iz činjenica koje iznose tužitelji proizlazi da su prednici tužitelja (MM i LM, te njihovi prednici K (Stefanija) Juran rođ. HM, i njen pravni prednik RM), kontinuirani, mirni i pošteni posjed predmetne nekretnine imali još od početka 40-tih godina prošlog stoljeća, pa je stoga u postupku bilo potrebno utvrditi jesu li tužitelji pod 1) i 2) računajući i posjed pravnih prednika, a budući je tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena 8. ožujka 2019. godine unatrag 40 godina, računajući i vrijeme prije 08. listopada 1991. godine, bili u posjedu predmetne nekretnine.
15. Minimalan uvjet za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, je da posjed određene duljine bude barem pošten, a odredbom članka 18. ZVDSP je propisano kada se smatra da je posjed pošten – ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada (stavak 3.), a propisano je i to da se poštenje posjeda presumira sve dok se ne dokaže suprotno (stavak 5.), a teret dokaza za to je na onom tko tvrdi da posjed nije pošten.
15.1. Suštinski na jednak način je poštenje posjeda bilo uređeno i ranijem odredbama važećeg ZOVO-a i OGZ-om u paragrafu 326.
16. Obzirom da iz svega navedenog proizlazi da su tužitelji pod 1) i 2) osobno i putem svojih pravnih prednika nedvojbeno uživali pošten i kontinuirani posjed predmetnog dijela utužene nekretnine kroz zakonom određeno vrijeme od 40 godina, koji je potreban za stjecanje dosjelošću, s tim da je evidentno da su ga oni uživali i dulje od roka potrebnog za stjecanje, ovaj sud je utvrdio da su tužitelji pod 1) i 2), izvorno putem dosjelosti, stekli vlasništvo predmetnog dijela utužene nekretnine opisane u tužbenom zahtjevu, sukladno čl. 159. st. 4. ZV.
17. Neosnovano tuženik prigovara takvom zaključku prvostupanjskog suda, preocjenjujući provedene dokaze koje je prvostupanjski sud valjano ocijenio, te o istom dao i pravilne i zakonite razloge, pa nije ostvarena u žalbi istaknuta bitna povreda ZPP iz čl. 354. st. 2. t. 11.
18. Iz provedenih dokaza proizlazi da je posjed tužitelja i njihovih prednika postojao i prije Drugog svjetskog rata, a svakako dulje od potrebnih 40 godina, da isti nije bio ni na koji način smetan niti od tuženika niti od trećih osoba pri čemu se poštenje posjeda presumira, a tuženik nije dokazao suprotno.
19. Radi toga je citirano materijalno pravo OGZ pravilno promijenjeno, kada je utvrđeno da su tužitelji vlasnici spornih nekretnina na temelju dosjelosti.
20. Nadalje, tužitelji su na ročištu od 8. ožujka 2023. popisali trošak (l. 123) pa tuženik neosnovano prigovara da bi prihvaćanjem njihovog zahtjeva za naknadu troškova, sud prekoračio tužbeni zahtjev. Zato nije ostvarena bitna povreda ZPP iz čl. 354. st. 2. t. 12. istaknuta u žalbi.
21. Na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP, a budući da nisu ostvarene bitne povrede ZPP iz čl. 365. st. 2. na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, odlučeno je kao u izreci (točka I).
22. Tuženiku nije dosuđen trošak žalbe jer nije uspio sa žalbom, dok trošak odgovora na žalbu nije bio potreban radi vođenja parnice. Radi navedenog je, na temelju čl. 166. st. 1. u vezi čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. odlučeno kao u točki II izreke.
U Zagrebu, 18. veljače 2025.
Predsjednik vijeća:
Milena Frankić
