Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-3847/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Darije Horvat, kao predsjednika vijeća, Josipa Grubišića kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Sabine Dugonjić kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatske šume društvo s ograničenom odgovornošću, Zagreb, Ulica kneza Branimira 1, OIB:69693144506, zastupan po punomoćniku Krunu Peronji, odvjetniku u Splitu, Domovinskog rata 10/1, protiv tuženika UH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi činidbe, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu poslovni broj P- 1026/2022 od 20. lipnja 2024., u sjednici vijeća dana 18. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e
Ukida se presuda Općinskog suda u Šibeniku, Stalna služba u Kninu poslovni broj P-1026/2022 od 20. lipnja 2024. i predmet vraća na ponovno suđenje, a odluka o troškovima postupka povodom žalbe ostavlja se za konačnu odluku.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom pod toč. I izreke odbija se tužbeni zahtjev tužitelja, koji glasi: "1. Zabranjuje se tuženiku UH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], korištenje šumskog zemljišta-nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te se istom nalaže u roku od petnaest dana predati navedenu nekretninu u posjed i na gospodarenje tužitelju. 2. Nalaže se tuženiku UH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od petnaest dana isplatiti tužitelju Hrvatske šume d.o.o., Zagreb, Ulica Kneza Branimira 1, OIB:69693144506, iznos od 1.793,60 kuna sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunata za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, koje teku:-na iznos od 448,40 kuna, od 1. siječnja 2018. godine do isplate,-na iznos od 448,40 kuna, od 1. siječnja 2019. godine do isplate,-na iznos od 448,40 kuna, od 1. siječnja 2020. godine do isplate,-na iznos od 448,40 kuna, od 1. siječnja 2021. godine do isplate. 3. Nalaže se tuženiku UH, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od petnaest dana isplatiti tužitelju Hrvatske šume d.o.o., Zagreb, Ulica Kneza Branimira 1, OIB:69693144506, parnični trošak zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena."
2. Protiv navedene presude žalbu podnosi tužitelj iz svih žalbenih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19-dalje: ZPP), sa prijedlogom da se ista odluka preinači u smislu žalbenih navoda, a podredno da se ista ukine i predmet vrati na ponovno suđenje, uz naknadu troškova postupka povodom žalbe.
3. Žalba je osnovana.
4. U pobijanoj odluci sud prvog stupnja utvrđuje kako je predmetna čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vlasništvo Republike Hrvatske i u katastarskoj evidenciji u p. l. 570 k. o. [katastarska općina] upisana na više suposjednika, među kojima je evidentiran i tuženik UH, za dio od 250/146052 i za dio od 125/73026, a predmetna čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ima ukupnu površinu od 48684 m2; te tužitelj i tuženik nisu nikada sklopili Ugovor o zakupu šumskog zemljišta; dok je tuženik upisan u upisnik poljoprivrednika kao nositelj poljoprivrednog gospodarstva naziva "U" od 24. siječnja 2005., te je aktivan i na dan 21. studenog 2023. godine; dok je tuženik prema ARKOD evidenciji evidentiran na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na ARKOD parceli 3483660 od 27. travnja 2017.
5. Pri tome svjedok ĆH tvrdi da i ona ima svoje čestice ucrtane i upisane u katastru, a i tuženik ima svoje nekretnine koje koristi za ispašu blaga, e je prostor na kojem je predmetna nekretnina evidentiran samo u katastarskoj evidenciji, a nema zemljišne knjige, dok u prostoru zvanom "Otoka" Hrvatske šume, a ni Republika Hrvatska, nemaju vlasništvo, dok svjedok ŠH tvrdi kako tuženik koristi samo svoju zemlju, što mu je poznato iz osobnog saznanja, e se tuženikove nekretnine nalaze u zaseoku [adresa], u kojem jedino stoku drži tuženik i njegova supruga, pa je sa zemljišta koje koristi tuženik još njegov pokojni otac kupovao sijeno, odnosno travu, a u polju gdje se nalaze livade tuženika, Hrvatske šume, a ni Republika Hrvatska, nisu nikada imale u svom vlasništvu zemlju već su jedino imali izvan sela u predjelu krša koji se protezao sve do Dinare. Svjedok HH tvrdi pak kako njegova parcela, odnosno livada, graniči sa tuženikovom, te tuženikova zemlja nije nikada pripadala Hrvatskim šumama, već je njegov otac preminuo 1960., od kada obrađuje svoju zemlju koja je pored tuženikove, pa se za ove zemlje općini stalno plaća porez, dok u blizini ovih zemalja niti Hrvatske šume, niti Republika Hrvatska, imaju u vlasništvu svoje nekretnine.
6. Sud stoga primjenjuje odredbe čl. 16. i čl. 17. ZOŠ prema kojima šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske gospodari javni šumoposjednik, pravna osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku odnosno tužitelj, ali prema odredbi čl. 166. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("NN", broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17, dalje: ZV) onoga tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit način svoga stjecanja stvari, smatrat će se vlasnikom te stvari (predmnijevani vlasnik) prema osobi koja stvar posjeduje bez pravnog temelja ili na slabijem pravnom temelju te će predmnijevanom vlasniku na njegov zahtjev predati posjed stvari posjednik koji nema pravni temelj posjedovanja ili je slabiji time što mu je posjed nepošten ili nezakonit ili što ne može označiti svojega prednika ili može samo sumnjivoga, ili što je stekao posjed stvari besplatno, a onaj koji zahtijeva posjed bio ga je stekao naplatno; no neće mu trebati predati posjed stvari posjednik koji ima jednako jak pravni temelj kao i on. Predmnijeva vlasništva ne djeluje u korist osobe koja nije bila pošteni posjednik stvari te predmnijevani vlasnik treba, umjesto da dokazuje vlasništvo, dokazati činjenice na temelju kojih se predmnijeva njegovo vlasništvo i činjenice od kojih zavisi utemeljenost njegova zahtjeva prema posjedniku stvari; inače se na vlasničku tužbu predmnijevanog vlasnika na prigovore posjednika, kao i na pravni položaj koji ima pošteni, odnosno nepošteni posjednik, kad je dužan predati stvar vlasniku, na odgovarajući način primjenjuje ono što i za pravu vlasničku tužbu, ako nije drugo određeno zakonom, niti je u suprotnosti s pravnom naravi tužbe predmnijevanog vlasnika.
7. Sud utvrđuje kako je za pokretanje vlasničke tužbe predmnijevanog vlasnika prema drugoj osobi, da bi s tim zahtjevom mogao uspjeti, potrebno dokazati svoje pravo vlasništva, ali bi umjesto toga mogao pod određenim pretpostavkama svoje tvrdnje o vlasništvu temeljiti i na takvoj predmnijevi da je vlasnik, a koja predmnijeva ima ofenzivno djelovanje i ova predmnijeva postoji na temelju zakona i činjenica posebnog kvalificiranog posjeda, koji mora biti zakonit, istinit i pošten pa osnovom izvedenih dokaza sud utvrđuje kako tužitelj doduše jest javni šumoposjednik koji ima pravo na posjed na predmetnim nekretninama i to nesamostalni posjed, budući da priznaje "višu vlast" druge osobe, Republike Hrvatske, čije vlasništvo proizlazi iz upisa u zemljišne knjige, no i da se radi o posjedu tužitelja i da je Republika Hrvatska vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u dijelu kojeg bi koristio tuženik u spornom razdoblju, tužitelj, kao nesamostalni posjednik, poštujući tzv. "višu vlast" druge osobe, nije bio ovlašten niti je sklopio ugovor o zakupu šumskog zemljišta za utuženo razdoblje pa nije dokazao da je posjed nekretnina za koje potražuje naknadu stekao u svoj samostalni posjed na valjani pravni temelj, odnosno na zakonit, istinit i pošten način, te time postao predmnijevani vlasnik, zbog čega je u ovoj parnici utvrđen nedostatak aktivne legitimacije tužitelja tim više što je u vrijeme podnošenja tužbe na snazi bila Uredba o zakupu šumskog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj: 55/19), temeljem koje su Hrvatske šume obračunavale naknadu štete (izgubljenu dobit) za korištenje šumskog zemljišta bez pravne osnove za sve korisnike koji su koristili šumsko zemljište evidentirano u ARKOD sustavu bez valjane pravne osnove za cjelokupno razdoblje korištenja tog zemljišta, dok je ista Odluka donesena temeljem čl. 21. Izjave o ustroju Hrvatskih šuma d.o.o. poslovni broj OU 631/17, a potom i ukinuta presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Usoz-62/21 od 30. listopada 2023. pa je neosnovano pozivanje tužitelja na odredbe iste.
8. No, pravilno tužitelj u žalbi ističe kako prema odredbi čl. 35. ZV, u vezi čl. 16. i 17. st. 1. ZŠ šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske gospodari tužitelj kao pravna osoba, te naknada šumske štete od strane počinitelja u smislu odredbe čl. 63. ZŠ pripada šumoposjedniku koji gospodari zemljištem na kojemu je nastala šteta, a to je u konkretnom slučaju tužitelj. U situaciji kada tuženik ne poduzima nikakve radnje u pogledu utvrđenja eventualnog vlasništva ili zaštite svojih prava, tužitelj bi imao prava koja su naprijed navedena ali pri tome sud mora svoje odluke donijeti temeljem provedenih dokaza koji se tiču visine zahtjeva. Pri tome svakako valja imati u vidu okolnost da je sud utvrdio kako 4 je predmetna čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vlasništvo Republike Hrvatske i u katastarskoj evidenciji u p. l. 570 k. o. [katastarska općina] upisana na više suposjednika, među kojima je evidentiran i tuženik UH, za dio od 250/146052 i za dio od 125/73026, a predmetna čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ima ukupnu površinu od 48684 m2; dok je tuženik prema ARKOD evidenciji evidentiran na dijelu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na ARKOD parceli 3483660 od 27. travnja 2017.
9. Stoga je zasad ostalo neutvrđeno na kojem točno dijelu zemljišta tuženik jest evidentiran u katastarskom operatu i kakvog to utjecaja ima na vlasništvo stvari, jednako kao i činjenica upisa u ARKOD preglednik, sve u svjetlu dokaza koji su provedeni a koji govore u prilog tuženikova posjedovanja nekretnine. Ovo posebno stoga što nije jasno jesu li utvrđenja suda prvog stupnja iznesena u pobijanoj odluci usmjerena na to da tuženik na nekretnini ima takvo pravo koje bi onemogućavalo predaju iste u posjed tužitelju, napose imajući u vidu identifikaciju iste, te činjenicu da se utvrđene površine pa i identifikacija same nekretnine razlikuju u javnim ispravama koje su priložene u spis.
10. Na opisani način, zbog navedenog pogrešnog pravnog stava suda prvog stupnja, niti ovaj sud nije u mogućnosti postupiti u smislu čl. 373. a ZPP i ponovno ocijeniti već izvedene dokaze, jer je i činjenično stanje ostalo nepotpuno utvrđeno, a samim time pobijana odluka u smislu čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP nema razloga o odlučnim činjenicama temeljem kojih je odlučeno kao u izreci, to se ista ne može ispitati, pa je temeljem čl. 369. i 370. ZPP istu valjalo ukinuti.
11. U ponovljenom će postupku sud prvog stupnja imati u vidu sve okolnosti na koje je ukazano ovom odlukom, pa će potom moći povodom predmetnog zahtjeva tužitelja donijeti pravilnu i zakonitu odluku, a kako je ukinuta pobijana odluka, to je u pogledu troškova postupka povodom žalbe temeljem čl. 166. ZPP valjalo odlučiti kao u izreci.
U Zagrebu, 18. veljače 2025.
Predsjednica vijeća:
Darija Horvat
