REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-1112/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga, predsjednika vijeća, Josipa Turkalja člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja GC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik David Jakovljević, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika Centar za restrukturiranje i prodaju, OIB 3808302871, Zagreb, Ivana Lučića 6, radi održavanja na snazi ugovora o prodaji dionica, radi predaje dionica i radi naknade štete, odlučujući o tužiteljevom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž- 1544/2022-3 od 2. listopada 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-4568/2020-34 od 24. lipnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 18. veljače 2025.,
r i j e š i o j e:
Odbacuje se tužiteljev prijedlog za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. Protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-1544/2022-3 od 2. listopada 2023. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-4568/2020-34 od 24. lipnja 2022. tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. i 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22 - dalje: ZPP).
2. Tužitelj je naznačio slijedeća pravna pitanja za koja smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu:
''1. Je li počinjena bitna povreda odredaba iz članka čl. 354. st. 1. ZPP-a u svezi čl. 193. st. 2. ZPP-a ako sud nakon zaključenja prethodnog postupka, a prije zaključenja glavne rasprave, primijeni zakonsku presumpciju o povlačenju tužbe u odnosu na tuženika, bez tuženikovog rizičnog pristanka?
2. Ima li CERP položaj stranke u parničnom postupku u odnosu na tužbeni zahtjev tužitelja radi (ne)ispunjenja ugovora i naknade štete, ako je temeljem zakona utvrđen kao zakonski zastupnik Republike Hrvatske?''.
3. Prijedlog za dopuštenje revizije u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP-a naveo da mu je po drugostupanjskom presudom povrijeđena temeljna ljudska prava pravo na pravično suđenje (pravo na pristup sudu).
4. Tužitelj u odnosu na postavljena pravna pitanja nije jasno naznačio razloge važnosti tih pravnih pitanja u smislu odredbe čl. 385.a ZPP-a, pa je na temelju odredbe čl. 389.a 3. ZPP-a valjalo u tom dijelu prijedlog za dopuštenje revizije odbaciti.
5. Tužitelj nije učinio vjerojatnim da mu je povrijeđeno temeljno ljudsko pravo u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP-a tj. da je došlo do povrede prava na pravično suđenje (pravo na pristup sudu). Naime, tuženik CERP je pravna osoba s javnim ovlastima, pa ima pravu osobnost i može biti stranka u postupku (Republika Hrvatska je osnivač tuženika), a tužitelj je prema priloženoj dokumentaciji uz prijedlog, na ročištu 12. svibnja 2022. izričito izjavio da je tuženik u ovom postupku CERP. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP-a, valjalo je i u ovom dijelu tužiteljev prijedlog za dopuštenje revizije odbaciti, a zbog čega je odlučeno kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 18. veljače 2025.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug