Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    Općinski sud u Čakovcu

    Ruđera Boškovića 18

    40000 Čakovec

    Poslovni broj: Pn-80/2023-32

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Čakovcu, po sutkinji toga suda Valentini Varga Gombar, u pravnoj stvari tužitelja AP, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa Odvjetničko društvo Golubić i Šikić iz Čakovca, protiv tuženika GRADITELJSKA ŠKOLA ČAKOVEC, Čakovec, Športska 1, OIB 55285545901, kojeg zastupa Ružić Goran, odvjetnik iz Čakovca, radi naknade štete, nakon održane i zaključene, glavne i javne rasprave dana 08. siječnja 2025.god. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, dana 18. veljače 2025.god., objavio je i

    p r e s u d i o  je :

    I. Nalaže se tuženiku da tužitelju isplati iznos od 1.172,00 EUR (tisućusto- sedamdesetidva eura ) na ime naknade neimovinske štete povredom prava osobnosti sve zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na te iznose teče od 27. siječnja 2023. do 30. lipnja 2023. po stopi od 5,50% godišnje, za razdoblje od 1. srpnja 2023. do 31. prosinca 2023. po stopi od 7,00% godišnje, za razdoblje od 1. siječnja 2024. do 30. lipnja 2024. po stopi od 7,50% godišnje, a od 1. srpnja 2024. do isplate po stopi od 7,25% godišnje, a u slučaju promjene stope zakonske zatezne kamate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

    II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 1.411,00 EUR (tisućučetiristoijedanaest eura ) uvećan za zakonske zatezne kamate koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je objavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

    III. Tužitelj se s ostatkom tužbenom zahtjeva gdje od tuženika s osnova neimovinske štete potražuje iznos od još 228,00 EUR (dvjestodvadesetiosam eura ) odbija.

    Obrazloženje:

    1. Tužitelj je podnio tužbu dana 26. siječnja 2023.god. protiv tuženika, radi naknade štete. U istoj tužitelj navodi da su dana 3. veljače 2020. u 8,00 sati, u Graditeljskoj školi Čakovec, Športska 1, ŠP, TP i LP ušli su u radionicu praktične nastave te škole i bez ikakvog povoda rukama i nogama izudarali tužitelja AP, učenika Graditeljske škole Čakovec koji je bio na praktičnoj nastavi, a za što su proglašeni krivim presudom Prekršajnog suda u Čakovcu, broj Pp J-57/2020. Tužitelj AP zadobio je ozljede u vidu natučenja po glavi, modricu na oku, puknutu usnicu, tekla mu je krv iz nosa i iz uha. Odmah po događaju pregledan je na kirurgiji Županijske bolnice Čakovac te mu je prepisana terapija. Idućeg dana obratio se liječnici opće medicine koja je utvrdila da i dalje trpi bolove, da ima površinske ozljede glave te mu prepisala daljnju terapiju ibuprofenom. Uslijed štetnog događaja AP trpio je bolove tijekom mjesec dana i to odmah po događaju jake, idućih tjedana dana srednjeg inteziteta, a nakon toga slabog. Trpio je jake glavobolje tjedan dana zbog čega nije odlazio u školu prema uputi liječnika. Osim fizičkih bolova pretrpio je i strah i to kako strah od ponovnog napada tako i strah uslijed boravka u istim prostorijama u kojima je napadnut. Povrijeđena mu je čast i ugled budući se štetni događaj dogodio u obrazovnoj ustanovi pred njegovim školskim kolegama koji su vidjeli događaj zbog čega mu je bilo nelagodno dolaziti u školu radi propitivanja. Cijeli traumatski događaj doživio je kao teško ponižavanje i omaložavanje iz razloga što se dogodio u školi i u takvim uvjetima u kojima su udaranje i ponižavanje vidjele i druge osobe koje su ga kasnije ispitivale o tom događaju radi čega mu je bilo nelagodno. Štetni događaj nije isprovocirao niti je istome doprinio na bilo koji način. Nije imao sličnih događaja u svom životu pa mu je ovim događajem povrijeđen ugled, čast i dostojanstvo.

    2. Tužitelj tvrdi da je za štetu koja mu je nanesena odgovoran tuženik Graditeljska škola Čakovec. Prema Pravilniku o kućnom redu, kod bilo kojeg oblika nasilja dužnost je radnika da zaštiti žrtvu i takvu pojavu prijavi. Prema Pravilniku o načinu postupanja odgojno-obrazovnih radnika školskih ustanova o poduzimanju mjera zaštite prava učenika te prijave svakog kršenja tih prava nadležnim tijelima, zaštita prava učenika ostvaruje se sprječavanjem nasilja između učenika i druge odrasle osobe. Poziva se na čl. 9. st. 1. istog pravilnika u slučaju nasilnog postupanja prema učeniku radnici školske ustanove obvezni su odmah poduzeti mjere s ciljem zaustavljanja nasilnog postupanja. Zatim se poziva i na čl. 16. st. 1. istog pravilnika i čl. 17. st. 1. istog pravilnika. Tužitelj smatra da je do štetnog događaja došlo je uslijed propusta tuženika Graditeljske škole Čakovec, odnosno njenih djelatnika koji nisu postupili u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnih i srednjim školama i gore navedenim pravilnicima, nisu omogućili tužitelju rad u sigurnom okruženju, nisu onemogućili ulazak trećih osoba, nisu spriječili napad trećih osoba na tužitelja niti su ih zaustavili u napadu na tužitelja. Tužitelj je tuženiku dana 19. listopada 2021. podnio zahtjev za naknadu štete, a koji je tuženik otklonio dopisom od 4. studenog 2021. navodeći kako je zahtjev pravno neosnovan te da ne postoji mogućnost daljnjeg izvansudskog rješavanja odštetnog zahtjeva. Tužitelj tužbenim zahtjevom traži da mu tuženik naknadi štetu u iznosu od 1.400,00 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom i troškovima postupka.

    3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je točno da se 03.02.2020. godine oko 8 sati u Graditeljskoj školi u Čakovcu dogodio štetni događaj u kojem je tužitelj pretrpio lake tjelesne ozljede. Tuženiku su pojedine okolnosti događaja poznate na temelju iskaza očevidaca. Tuženiku nije poznato koje je ozljede pretrpio tužitelj, ali iz priložene povijesti bolesti razvidno je da je tužitelj pretrpio površinske ozljede glave, a ne povrede koje tužitelj navodi u tužbi. Tuženik osporava da bi tužitelju bili povrijeđeni čast i ugled. Ako tužitelj nije ničime dao povod za štetni događaj tada je realno očekivati da druge osobe suosjećaju s tužiteljem. Tužitelj je dužan dokazati koji je to konkretan propust tuženika u uzročno-posljedičnoj vezi s nastankom štetnog događaja i štetom, a što tužitelj nije naveo u tužbi već samo uopćeno navodi dužnosti tuženika prema odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama, Pravilnika o kućnom redu i Pravilnika o načinu postupanja odgojno – obrazovnih radnika školskih ustanova. Točno je da je tužitelj podnio tuženiku zahtjev za naknadu štete te da je tuženik smatrao takav zahtjev neosnovanim zbog čega je otklonio tužiteljev zahtjev. Stoga predlaže da sud tužbeni zahtjev u cijelosti odbije i obveže tužitelja na naknadu troškova postupka.

    4. Tijekom postupka su stranke ostale kod svojih navoda, te su dodatno obrazlagale svoja stajališta.

    5. Tužitelj ističe da je temeljem vještačenja utvrđeno da postoji jasna veza povezanosti ozljeda sa štetnim događajem, a da prema Pravilniku o kućnom redu tuženika je kod bilo kojeg oblika nasilja dužnost radnika da zaštiti žrtvu i takvu pojavu prijavi. Poziva se i na Pravilnik o načinu postupanja odgojno-obrazovnih radnika školskih ustanova o poduzimanju mjera zaštite prava učenika, a da se takva zaštita ostvaruje sprečavanjem nasilja između učenika i druge odrasle osobe. Ravnatelj je dužan osigurati rad učenicima u sigurnom okruženju, kao i odrediti dežurstvo na svim ulazima u školu.

    6. Tuženik ističe da tuženik nije štetnik niti postoji njegova ikakva odgovornost za naknadu štete pa je svako provođenje dokaza na okolnost visine tužiteljevog tužbenog zahtjeva, a posljedično i bilo kakvo očitovanje s tim u vezi, po mišljenju tuženika nepotrebno. Također ističe i činjenicu kako niti jedno nadležno inspekcijsko tijelo nije utvrdilo nikakav propust tuženika koji bi bio u uzročno- posljedičnoj vezi s nastankom štetnog događaja i štetom. Tuženik navodi kako je do napada došlo uslijed postupanja RP, KP i NP, a ne uslijed postupanja ili propusta tuženika.

    7. Tužitelj je specificirao svoj tužbeni zahtjev nakon provedenog medicinskog vještačenja, te sada od tuženika traži naknadu neimovinske štete u iznosu od ukupno 1.400,00 EUR, kao i prvotno podnesenom tužbenom zahtjevu, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od 27. siječnja 2023.god. do isplate, koju kamatu je sada precizirao, te traži naknadu troškova postupka.

    8. Na ročištu održanom dana 08. siječnja 2025.god. sud je utvrdio da temeljem čl. 315. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 –pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22- koji se primjenjuje s obzirom na vrijeme podnošenja tužbe) glavna rasprava počinje iznova.

    9. Po pozivu suda parnične stranke su se izjasnile da nije potrebno ponovno saslušavati svjedoka i stranke, te da se slažu s čitanjem njihovih iskaza.

    10. Stoga je sud na ročištu održanom dana 08. siječnja 2025.god. izvršio još i uvid u dokumentaciju koja se nalazi u spisu, pročitao je iskaze saslušanih svjedoka I stranaka, te je nakog toga zaključio glavnu raspravu.

    11. U postupku dokazivanja sud je izvršio uvid u dopis – zahtjev za naknadu štete (list 3 i 4 spisa), potvrdu o primitku Hrvatske pošte (list 5 spisa), rješenje Međimurske županije (list 7-12 spisa), dopis – odgovor na zahtjev (list 13 spisa), povijest bolesti (list 14 spisa), potvrdu Policijske uprave Međimurske (list 15 spisa), dopis Općinskog suda u Čakovcu, Prekršajni odjel (list 29 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Krištofić Dražena zaprimljen 12. ožujka 2024. (list 46-48 spisa). Vrši se uvid u cjelokupni spis Općinskog suda u Čakovcu, Prekršajni odjel broj Pp J-57/2020, te su uz suglasnost stranaka pročitani s raspravnog zapisnika s ročišta održanog 28. veljače 2024.god. iskazi tužitelja AP, z.z. tuženika – ravnatelja A Š i svjedoka VP..

    12. Analizom izvedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku kao i rezultata cjelokupnog raspravljanja ovaj sud nalazi da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan u dosuđujućem dijelu.

    13. U čl. 2 st. 1 Zakona o parničnom postupku određeno je da u parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku. Odredbom čl. 7. Zakona o parničnom postupku, određeno je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, a u čl. 219. istog Zakona da je u parnici svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

    14. U čl. 221.a. Zakona o parničnom postupku određeno je da ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu; o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

    15. Predmet ovog postupka naknade štete koja je tužitelju GP navodno nastala kada je bio na praktičnoj nastavi u školi tj. kod tuženika Graditeljska škola Čakovec dana 03. veljače 2020.god.

    16. Nije sporno da je tužitelj tuženiku prije podnošenja ove tužbe sudu podnio Zahtjev za naknadu štete dana 19. listopada 2021.god. gdje navodi činjenice kako i u ovoj tužbi, te navodne propute tuženika kao škole, te traži da mu ovdje tuženik naknadi neimovinsku štetu povredom prava osobnosti u iznosu od 10.000,00 kuna, te traži naknadu troškova.

    17. Iz Dopisa tuženika od dana 04. studenog 2021.god. je vidljivo da škola (ovdje tuženik) taj zahtjev smatra neosnovanim jer ne postoji niti jedna protupravna radnnja ili propust škole temeljem koje bi ista bila odgovorna za nastalu štetu.

    18. Sporno je da li je i tuženik odgovoran za nastanak štetnog događaja, te su sporne ozljede koje je tužitelj zadobio i sporno je da li je došlo do takve povrede prava osobnosti kod tužitelja da bi iste opravdavale dosudu naknade neimovinske štete.

    19. Člankom 1045. Zakona o obveznim odnosima ( Narodne novine RH 35/05, 125/11, 78/15, 41/08, 29/18, - koji se primjenjuje u ovom postupku s obzirom na vrijeme nastanka tog štetnog događaja, sada i 126/21; 114/22, 156/22, 155/23) - pretpostavke odgovornosti je u st. 1. određeno da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, u st.2. da se predmnijeva obična nepažnja, u st.3. da za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara se bez obzira na krivnju i u st. 4. da za štetu bez obzira na krivnju odgovara se i u drugim slučajevima predviđenim zakonom.

    20. Člankom 1046. Zakona o obveznim odnosima je propisano da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta ) i sprječavanje njezina povećanja ( izmakla korist ), a i nanošenje drugom fizičkog ili psihičkog bola ili straha ( neimovinska šteta ).

    21. Prema općim pravilima Zakona o obveznim odnosima koja reguliraju odgovornost za štetu, da bi postojala odgovornost za štetu potrebno je ispunjenje nekoliko pretpostavaka i to da postoji osoba odgovorna za štetu (štetnik) i osoba koja potražuje odštetu (oštećenik), da je štetnik počinio štetnu radnju, da je na strani oštećenika nastala šteta, da postoji uzročna veza između izvršene štetne radnje kao uzroka i određene štete kao posljedice i da postoji protupravnost štetne radnje (protivna je nekom pravnom pravilu i štetna radnja je počinjenja krivnjom štetnika).

    22. Nije sporno da je tuženik škola i to srednja škola koja je osnovana sukladno Zakonu o ustanovama kao školska ustanova.

    23. Kako je tuženik škola ( konkretno srednja škola ) tako se na istog primjenjuje i Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine RH, br. 87/08., 86/09., 92/10., 105/10. – ispravak, 90/11., 5/12., 16/12., 86/12., 126/12. – pročišćeni tekst, 94/13., 152/14., 7/17., 68/18., 98/19. i 64/20- koji se primjenjuje s obzirom na vrijeme nastanka štetnog događaja, sada i 151/22, 155/23 i 156/23 ). U tom Zakonu je u čl. 70. jasno određena obveza poduzimanja mjera zaštita učenika u školskim ustanovama.

    24. Zatim je i posebnim Pravilnikom i to Pravilnikom o načinu postupanja odgojno-obrazovnih radnika školskih ustanova ( Narodne novine RH broj 132/2013- koji je na snazi ) propisan način postupanja svih zaposlenika odgojno- obrazovne ustanove i njihovih ravnatelja u poduzimanju tih mjera. Osim toga svaka škola mora imati i kućni red kojim se između ostalog uređuje i način obavljanja osnovnog mehanizma nadzora nad učenicima, a to su dežurstva zaposlenika.

    25. Pridržavanje odredbi Pravilnika i kućnog reda kao temelja organizacije sigurnog rada škole, trebalo bi omogućiti normalno odvijanje nastave i drugih aktivnosti u školskim prostorima. Dakle, od škole se očekuje da poštuje pravila provođenja nadzora na koja je obvezana.

    26. Nadzor nad učenicima škola je obvezna provoditi neposredno prije, tijekom i nakon nastave, tijekom odmora i odvijanja izvannastavnih aktivnosti u školi, te dok su učenici izvan škole npr. na izletu. Odgovornost škole, sukladno sudskoj praksi, postoji kada izostane nadzor nastavnika u vrijeme nastanka štete.

    27. Škola se može osloboditi odgovornosti ako dokaže da je nadzor obavljala na način na koji je obvezana, odnosno mora dokazati da je u konkretnom slučaju pri nadzoru učenika upotrijebila dužnu pažnju i radi se o pažnji dobrog stručnjaka, odnosno postupanju s povećanom pažnjom prema pravilima struke i običajima, iz razloga jer je škola ( ovdje tuženik ) odgojno-obrazovna ustanova osnovana sukladno Zakonu o ustanovama i rad obavlja kao javna služba.

    28. Prema Pravilniku o kućnom redu tuženika, koji je objavljen na Internet stranicama te škole (tuženika ), kod bilo kojeg oblika nasilja dužnost je radnika da zaštiti žrtvu i takvu pojavu prijavi.

    29. Nadalje, prema Pravilniku o načinu postupanja odgojno-obrazovnih radnika školskih ustanova o poduzimanju mjera zaštite prava učenika te prijave svakog kršenja tih prava nadležnim tijelima, zaštita prava učenika ostvaruje se sprječavanjem nasilja između učenika i druge odrasle osobe. U čl. 9. st. 1. istog Pravilnika je određeno da u slučaju nasilnog postupanja prema učeniku radnici školske ustanove obvezni su odmah poduzeti mjere s ciljem zaustavljanja nasilnog postupanja. U odredbi čl. 16. st. 1. istog pravilnika je određeno da je ravnatelj s osnivačem školske ustanove obvezan omogućiti učenicima rad u sigurnom okruženju. Prema odredbi čl. 17. st. 1. istog Pravilnika u skladu s kućnim redom školske ustanove ravnatelj je obvezan odrediti dežurstvo odgojno- obrazovnog ili drugog radnika na ulazu u školsku ustanovu i u svim unutarnjim i vanjskim prostorima školske ustanove kada ih koriste učenici, a prema st. 3. moguće je postavljanje i audio i video nadzora.

    30. Tuženik kao školska ustanova u ovom postupku mora dokazati da je u konkretnom slučaju pri nadzoru učenika upotrijebila dužnu pažnju da je provodila nadzor na koji je obvezana.

    31. U konkretnom slučaju sud smatra da pak je tužitelj GP dužan dokazati uzročnu vezu između štetnog događaja od dana 03. veljače 2020.god. i posljedica koje su eventualno nastale kod njega za njegovo tjelesno i duševno zdravlje, te čast, ugled i dostojanstvo, a isto tako je dužan i dokazati koje posljedice su kod njega nastale.

    32. Tužitelj u tužbi navodi da mu je u tom štetnom događaju povrijeđena čast, dostojanstvo i ugled, da je trpio bolove i strah.

    33. Sukladno čl. 2. Zakona o parničnom postupku sud stoga odlučuje samo u okviru postavljenih zahtjeva u postupku.

    34. U čl. 12. st. 3. Zakona o parničnom postupku je određeno da je sud u parničnom postupku u pogledu postojanja kaznenog dijela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim.

    35. Nije sporno da je taj događaj prijavljen policiji jer je iz potvrde Policijske uprave međimurske, Policijska postaja Čakovec od 13. ožujka 2020.god. vidljivo da je dana **.**.2020.. APK pedagoginja Graditeljske škole Čakovec (tuženika ) prijavila policiji da je u radionici škole došlo do tučnjave između uččenika. Policija je utvrdila da su toga dana u radioni ovdje tuženika Graditeljske škole Čakovec javni red i mir na naročito drzak i bezobrazan način narušavali LP, ŠP, TP i maloljetna osoba rođena 2003.god. na način da su verbalno i fizički nasrnuli na AP, ovdje tužitelja radi ranijih nesuglasica i u događaju je ovdje tužitelj AP zadobio lake tjelesne ozljede okvalificirane u Županijskoj bolnici Čakovec od dr. HP i u svezi navedenog je podnijet Općinskom sudu u Čakovcu, Prekršajni odjel optužni prijedlog zbog počinjenja prekršaja iz čl. 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

    36. Tijekom ovog postupka je pribavljen na uvid cjelokupni spis Prekršajnog suda u Čakovcu, broj Pp J-57/2020, sada Općinski sud u Čakovcu, Prekršajni odjel. Sud je uvidom u presudu Prekršajnog suda u Čakovcu, broj Pp J-57/2020 od dana 11. prosinca 2020.god. utvrdio da su okrivljeni TP, LP i ŠP, te maloljetni CP, proglašeni krivima zbog tog štetnog događaja od dana 03. veljače 2020.god. kada su oko 08,00 sati u Graditeljskoj školi narušavali javni red i mir na naročito drzak način tako da su nepozvani ušli u radionicu praktične nastave Graditeljske škole Čakovec i bez ikakvog povoda rukama i nogama izudarali AP (ovjde tužitelja ), a da je AP zadobio ozljede u vidu natučenja na glavi.

    37. Iz toga spisa sud je utvrdio da se narušavanje javnog reda i mira i to konkretno na način da su ti okrivljenici rukama i nogama izudarali ovdje tužitelja, dogodio u radionici praktične nastave škole, ovdje tuženika Graditeljske škole Čakovec, te je utvrđeno da je ovdje tužitelj tom prilikom zadobio natučenje po glavi.

    38. Sud je utvrđivao gdje se i na koji način štetni događaj dogodio i na osnovu druge dokumnetacije, zatim i na osnova provedneog vještačenja, kao i na temelju iskaza svjedoka i stranaka.

    39. Iz medicinske dokumentacije i to Povijest bolesti broj 12492493 od dana 04. veljače 2020.god. je utvrđeno da je ovdje tužitelj bio u Županijskoj bolnici Čakovec nakon tog događaja, a da se slijedeći dan javio svojoj obiteljskoj liječnici OP, dr.med.

    40. Sud je Rješenjem od dana 08. prosinca 2023.god. odredio da će se u ovom predmetu provesti dokaz medicinskim vještačenjem na okolnost povreda koje je pretrpio tužitelj odnosno jačine i trajanja bolova te straha. Vještačenje je povjereno stalnom sudskom vještaku dr.med. Draženu Krištofiću iz Čakovca.

    41. Vještak Kriftofić je prilikom izrade nalaza i mišljenja koristio svu dokumentaciju koja je dostavljena u spis.

    42. Vještak Krištofić Dražen je dana 12. ožujka 2024.god. u spis dostavio svoj nalaz i mišljenje u kojem navodi da je uvidom u medicinsku dokumentaciju vidjivo da je ovdje tužitelj AP stradao dana 03. veljače 2020.god. kada je na učeničkoj praksi napadnut od strane više osoba. Prevezen je u Županijsku bolnicu Čakovec te je pregledan od kirurga i učinjena je radiološka obrada. Iz medicinske dokumnetacije je vidljivo da je ovdje tužitelj, vještak citira : "zadobio višestruke udarce rukama i nogama u glavu, da je naveo da su ga grebali po leđima, da svijest nije gubio, da događaj rekontruira u potpunosti, povraćao nije, da je glava palpatrono bolna okcipitalno lijevo uz blagu oteklinu, na leđima nekoliko linearnih i točkastih ogrebotina ispod vrata i u torakalnom dijelu, hematom i edem u području lijevog mastoida uz bolnost na palpilaciju, hematom lijeve gornje vjeđe i desne donje vjeđe, blaga bolnost na palpaciju lateralne trećine lijevog supraorbitalnog ruba, osna piramida stabilna, na palpaciju bolna srednja trećina dorzuma nosa, osušena krv u vestibulumu lijeve nosnice, bolnost u području trupa mantibule desno na palpaciju, da se na Rtg snimkama kraniuma ne nalazi znakova svježe koštane traume, na snimci lijeve mantibule i nosnih kostiju nema znakova svježe koštane traume, na snimci lijevog mastoida po T ne nalazi se znakova akutne koštane traume, te je navedeno da je nakon učinjene ambulantne obrade pušten na daljnej kućno liječenje uz preporuku kontrola nadležnog liječnika, mirovanje, izumanje anelgetika. "

    43. U ovom parničnom postupku sud je saslušao i svjedoka i parnične stranke.

    44. Iz iskaza svjedoka VP sud je utvrdio da je on prije tog događaja održavao praktičnu nastavu koja je započela u 07.15 sati te je rasporedio učenike sukladno njihovim radnim zadacima. Imao je običaj da ih prvo rasporedi, a tek onda upiše tko od učenika nedostaje na nastavi. Tog dana knjiga u koju upisuje tko nije pristupio nastavi, ostala mu je u autu te je otišao po nju. Kad se vraćao od auta prema radionici, još je bio vani. Vidio je ZP kako užurbano ide prema zadnjem izlazu, a iza njega su išli njegov otac i dvojica njegove braće. On je DP upozorio da ne smije ulaziti u radionicu s obzirom da je isti bio izbačen iz praktične nastave, međutim nije ga uspio zaustaviti već se sukobio s njegovim ocem, kojeg je pokušao zaustaviti. Kad je ušao u radionicu, vidio je ovdje tužitelja kako stoji iza klupa. Oko njega su stajali CP, njegova braća i otac, svađali su se međutim nije razumio što jer se radilo o romskom jeziku, te su galamili, međutim u trenutku kad je on ušao nije vidio fizičkih sukoba. Oko njih stajalo oko osam učenika, odnosno cijeli razred. Nakon toga je zaprijetio da će pozvati policiju nakon čega je otišao po socijalnog pedagoga, a kad se vratio njih više nije bilo. Nakon toga tužitelj mu je rekao da je dobio udarac u bradu, te je svjedok vidio da mu se na tom dijelu brade i vrata vidjelo crvenilo. Na tužitelju nije vidio modrice niti krvarenja iz bilo kojeg dijela tijela. Nakon toga došla je policija, napravila zapisnik, iskazao je isto kao i danas, sjeća se da su došli tada od tužitelja roditelji koji su ga pitali da li će svjedočiti u slučaju da podignu tužbu protiv L, na što je on rekao da hoće. Sukob svjedoka i NP, se dogodio vani nakon što je svjedok upozorio ZP da ne ulazi, a na što je on ušao, nakon njega ušla su njegova dva brata, a pri pokušaju zaustavljanja oca, otac LP je odgurnuo svjedoka.

    45. Sud je iskazu toga svjedoka povjreovao, isti je dan životno i logično, a opisao je na koji način i gdje je došlo do napada na tužitelja.

    46. Tužitelj AP, je u svom iskazu izjavio da je 03. veljače 2020.god. bio na praksi u Graditeljskoj školi zajedno sa svojim prijateljem IP kada su ušli DP koji je inače bio njegov dobar prijatelj, a s kojim se sukobio u romskom naselju Kuršanec par dana prije spornog događaja fizički. Ne može objasniti točno zbog čega, bio je neki problem u naselju na što je on naišao i rekao "sad ćeš i ti dobiti". Tog dana 03. veljače 2020. on je krenuo prema DP da ga pita zbog čega se desio taj sukob neposredno prije ovog događaja, međutim prije nego što je stigao bilo što pitati njega su napali njegova braća ŠP i TP te njegov otac ĆP. Oni su njega udarali rukama i nogama na što se njemu zavrtjelo te se sagnuo, a oni su ga nastavili udarati. To je trajalo nekoliko minuta, nakon čega su oni pobjegli. U prostoriji kad se to desilo bili su njegov prijatelj IP i stručni učitelj ŽP. Nakon toga ŽP pozvao je policiju, a kojoj je on dao izjavu. Istog dana otišao je u bolnicu u pratnji misli tajnice Graditeljske škole Čakovec, te su ga u bolnici pregledali i učinili pretrage, ne zna koje. Tamo su mu rekli da ima krvarenje iz nosa, uha, puknutu usnicu te plavo oko te su ga poslali k njegovoj doktorici opće prakse. K svojoj doktorici opće prakse otišao je sljedeći dan ujutro, a koja mu je propisala terapiju Ibubrufenom koje je pio idućih 10 dana zbog glavobolje, a nakon toga je isti lijek pio po potrebi zbog javljanja glavobolje. Nakon par dana otišao je k svojoj doktorici na previjanje rana te nakon toga zbog istog događaja više nije tražio liječničku pomoć. Imao je natučenja po glavi. Nakon tog događaja je ostao kod kuće tjedan dana. Nakon događaja je trpio strah, bojao se ponovnog napada. Izjavio je da mu je povrijeđena čast i ugled, bilo ga je sram s obzirom da su za isti događaj saznali njegovi prijatelji i obitelj. Nastavnik ŽP je bio odgurnut od strane napadača s obzirom da je pokušao spriječiti napad. Na ulazu u prostoriju nije stajao netko tko bi spriječio ulaz neovlaštenih osoba. Ta radionica škole ima dva ulaza glavni i stražnji, a napadači su ušli na stražnji ulaz. Napadač CP je nakon tog događaja izbačen iz škole. U napadu na tužitelja nije sudjelovao bilo tko od djelatnika škole.

    47. Tužitelj je u iskazu ostao kod navoda iznesenih tijekom postupka.

    48. Zakonski zastupnik tuženik A R, je u svom iskazu iskazao da on na dan 03. veljače 2020.god. nije bio zakonski zastupnik tuženika već nastavnik strukovnih predmeta, a vršitelj dužnosti ravnatelja postao je 01. rujna 2020. Saznanja koja ima u predmetnom događaju dobio je iz kompletne dokumentacije o spornom događaju, a s obzirom da u navedeno vrijeme nije bio ravnatelj škole. Iz te dokumentacije razvidno je da predmetnog dana nije bilo propusta škole, škola je odmah po spornom događaju kontaktirala socijalnog pedagoga koji je zajedno s tužiteljem išao na hitnu, te je također odmah pozvana i policija. On smatra da u ovom slučaju ne postoji nikakva odgovornost tuženika, te da je i tada bilo poduzeto sve da se učenici osjećaju sigurno. Glede izjave tužitelja da su DP, njegov otac i braća ušli na stražnji ulaz isti je iskazao da taj ulaz ne služi svrsi ulaza u školu, već služi uzimanju materijala za učenike zidarske struke odnosno to je prolaz. Naveo je još i da što se tiče glavnog ulaza dežurstvo učenika je zabranjeno, a sama škola nema obvezu angažiranja zaštitara. On ne zna da li je na bilo kojem ulazu bilo dežurnih nastavnika ili bilo koga od djelatnika škole jer tada nije bio ravnatelj, ali je izjavio da na tom stražnjem ulazu svakako nitko ne bi dežurao jer isti ulaz služi za odvijanje nastave, a ne za ulaz. Naveo je još da on smatra da ukoliko je netko naumio nešto učiniti da će to i učiniti, te smatra da s obzirom da škola nema obvezu angažiranja zaštitarske službe, da su svi u opasnosti.

    49. Z.z. tuženika je u iskazu ostao kod navoda iznijetih tijekom postupka, s time da on u vrijeme štetnog događaja nije bio niti ravnatelj tuženika-škole, niti je bio neposredno prisutan da bi imao neka saznanja o tom događaju.

    50. Odluka u ovom postupku se donosi na temelju iskaza svjedoka i stranaka, na temelju dokumentacije predane u spis, kao i temeljem citiranih Zakona i Pravilnika, a sud odlučuje u okviru onoga što je navedeno i predloženo kao dokaz tijekom ovog postupka.

    51. Odluka o naknadi štete ne ovisi o postojanju kaznenog djela i kaznene odgovornosti, već ovisi o pretpostavkama za štetu, budući da je građansko- pravna odgovornost šira od kazneno-pravne odgovornosti, a isto tako i od prekršajne odgovornosti.

    52. Dakle, sud može odlučivati da li je tuženik - škola odgovoran za nastanak konkretnog štetnog događaja, iako protiv ovdje tuženika nije vođen nikakav postupak, pa niti inspekcijski i dr.

    53. I na temelju nalaza vještaka Krištofić Dražena i na temelju priložene medicinske dokumentacije je utvrđeno da je tužitelj dana 03. veljače 2020.god. pretučen od strane drugih osoba, i to oko 08,00 sati u Graditeljskoj školi Čakovec.

    54. Stoga sud utvrđuje da se štetni događaj dogodio u prostorijama tuženika Graditeljska škola Čakovec ( škole ) i to u unutarnjim prostorijama škole, točnije u radioni gdje se izvodila praktična nastava.

    55. Tužitelj kao oštećenik je u ovom postupku dokazao da je do štetnog događaja došlo kod tuženika tj. u školi, odnosno za vrijeme praktične nastave koja se odvijala unutar prostorija škole u vrijeme kada je tuženik - škola bio obvezan obavljati nadzor.

    56. Tuženik kao škola u ovom postupku nije dokazao da je nadzirao prostorije škole na način kako je to bio dužan učiniti, odnosno nije dokazao da bi šteta tužitelju nastala i pri brižljivom nadziranju.

    57. Naime, smatra se da je tuženik ( škola ) preuzeo rizik za nastanak eventualnog štetnog događaja čak i kada nije provela odgovarajući nadzor nad učenicima tj. konkretno tužiteljem u vrijeme kada se isti nalazio na praktičnoj nastavi u prostorijama škole u okviru redovne nastave, gdje su onda kroz poseba vrata u tu radionicu škole ušle tri odrasle i jedna maloljetna osoba (koje sve su kažnjene u provedenom prekršajnom postupku, kako je već navedeno ) i napale, tukle i ozlijedile ovdje tužitelja.

    58. Tuženik (škola ) je dužna organizirati izvođenje svakog oblika nastave na siguran način, pa tako i praktične nastave koja se odvija unutar prostora same škole i upravo organizacija takve nastave same škole konkretno otvorena vrata od radionice za praktičnu nastavu u toj školi, kroz koja vrata nesmetano mogu ući treće osobe u prostorije škole je preuzeti rizik škole što očito ne može u svako vrijeme provoditi odgovarajući nadzor u prostorima svoje škole.

    59. Tuženik ( škola ) u ovom postupku nije dokazala da bi šteta tužitelju nastala i pri brižljivom obavljanju nadzora jer je utvrđeno da su vrata radionice bila širom otvorena, da je kroz ta vrata mogla ući treća osoba u školu, kao i da neposredno prije nego se štetni događaj dogodio u prosoru te radionice škole nije bilo niti nastavnika koji bi eventualno mogao odvratiti napadače na tužitelja, odnosno možda čak i na vrijeme zatvoriti vrata radionice, budući da je nastavnik, ovdje saslušani svjedok ŽP izjavio da je otišao na parkiralište do svog vozila.

    60. Tuženik ( škola ) nije dokazala da se radilo o iznenadnim i nepredvidivim štetnim radnjama, odnosno da su iste izvan opsega nadziranja jer sud smatra da je škola uz viši stupanj pažnje mogla predvidjeti i spriječiti taj događaj, odnosno s obzirom na broj i populaciju učenika te škole, kao i način izvođenja same nastave, morala je na neki način osigurati da i u slučaju ako vrata te radionice moraju biti otvorena prilikom izvođenja praktične nastave, ipak treće osobe, pogotovo odrasle osobe, ne mogu na taj prostor dolaziti i ući u prostorije škole.

    61. Tako je u ovom postupku utvrđeno na osnovi predloženih i provedenih dokaza da tuženik kao školska ustanova - škola prilikom obavljanja praktične nastave u prostoru same škole nije obavljala nadzor na ulazima u školsku zgradu, pa tako i na tom ulazu u radionicu praktične nastave gdje su napadači na tužitelja ušli u radionu škole, čime je postupila protivno Pravilniku i to čl. 17. st. 1. istog u kojem je propisano da u skladu s kućnim redom školske ustanove ravnatelj je obvezan odrediti dežurstvo odgojno-obrazovnog ili drugog radnika na ulazu u školsku ustanovu i u svim unutarnjim i vanjskim prostorima školske ustanove kada ih koriste učenici.

    62. Dakle, sud je utvrdio da je do štetnog događaja došlo uslijed propusta tuženika Graditeljske škole Čakovec, odnosno njenih djelatnika koji nisu postupili u skladu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnih i srednjim školama i gore navedenim pravilnicima, nisu omogućili tužitelju rad u sigurnom okruženju, nisu onemogućili ulazak trećih osoba i nisu spriječili napad trećih osoba na tužitelja niti su ih zaustavili u napadu na tužitelja koji se nalazio unutar prostora škole (tuženika ).

    63. Sud je tako u ovom postupku naknade štete utvrdio uzročno-posljedičnu vezu između propusta ovdje tuženika - škole i štete koju je tužitelj pretrpio pri tom štetnom događaju.

    64. Sada treba odlučiti o visini naknade štete za tužitelja.

    65. Odredbom čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim osnosima propisano je da se pod pravom osobnosti u smislu tog Zakona razumijeva pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, privatnost osobnog i obiteljskog života slobode i dr.

    66. Člankom 1100. Zakona o obveznim odnosima ( pravična novčana naknada ) u st. 1. je propisano da u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, a u st. 2. da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

    67. Posljedica povrede prava osobnosti sukladno Zakonu o obveznim odnosima dopušta da se pravična novčana naknada dosudi, ako sud nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju.

    68. Tužitelj s obzirom na navode iznesene u tužbi potražuje od tuženika s osnova štetnog događaja naknadu neimovinske štete zbog pretrpljenih bolova, zbog pretrpljenog straha i s osnova povrede časti, ugleda i dostojanstva, a sud odlučuje u okviru postavljenog tužbenog zahtjeva.

    69. Sud je nalaz i mišljenje, vještaka Krištofić Dražena u cijelosti prihvatio jer je dan stručno i nepristrano i jer je vještak odgovorio na sva postavljena pitanja. Ranije je već obrazloženo što je sve vještak utvrdio u svom nalazu.

    70. Dakle, tužitelj je u štetnom događaju zadobio ozljede po svoje duševno zdravlje. Ističe se da svaka povreda osobnosti ne znači bezuvjetno i pravo oštećenika na isplatu pravične novčane naknade, već samo ako težina povrede i okolnosti slučaja to opravdavaju.

    71. Vještak Krištofić Dražen je u svom nalazu i mišljenju od dana 12. ožujka 2024.god. naveo da je tužitelj AP u tom štetnom dogđaju zadobio slijedeće tjelesne povrede : Natučenje glave lijeve zatiljne i sljepoočne regije, krvi podljev gornjeg kapka lijevog oka te donjeg kapka desnog oka, natučenje nosa i posljedično krvarenje iz nosne šupljine, te oguljotine u vratnom i grudnom dijelu, što je sve dokumentirano medicinskom dokumentacijom iz Županijske bolnice Čakovec.

    72. Vještak je naveo da se klinički i sudsko-medicinski radi o lakim tjelesnim povredama, zadobivene ozljede su detaljno opisane u medicinskoj dokumentaciji i jasna je povezanost sa štetnim događajem. Ozljede su nanesene tupo-tvrdim predmetom (šaka). Oštećenik se pridržavao uputa liječnika tijekom liječenja. Vještak je naveo da nema trajnih posljedica po tjelesno i duševno zdravlje kod oštećenika u svezi tog štetnog događaja.

    73. Vještak je naveo da je tužitelj AP trpio je fizičke bolove jakog intenziteta jedan dan, bolove srednjeg intenziteta tri dana i bolove slabijeg intenziteta dvanaest dana..

    74. Sud na osnovu provedenih dokaza smatra da su tužiteljeve duševne boli zbog pretrpljenih bolova u potpunosti osnovane, a iste su potkrijepljene i medicinskom dokumentacijom sačinjenom odmah nakon štetnog događaja u Županijskoj bolnici Čakovec.

    75. S obzirom na nalaz vještaka u ovom postupku kao i Orijentacijske kriterije za visinu određivanja naknade štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz 2002.god. i iz 2020.god., po mišljenju suda pravična novčana naknada za duševne boli zbog pretrpljenih bolova je iznos od ukupno 372,00 EUR. 76. Vještak Krištofić je utvrdio da je tužitelj trpio strah, i to primarni strah jakog intenziteta tijekom napada i idućih 15 minuta, a sekundarni strah srednjeg stupnja tijekom 14 dana dok sekundarni strah slabijeg intenziteta idućih tri tjedna dana. Tužitelj je u iskazu naveo da je pretrpio i strah i to kako strah od ponovnog napada tako i strah uslijed boravka u istim prostorijama u kojima je napadnut. 77. Sud na osnovu provedenih dokaza smatra da su tužiteljeve duševne boli zbog pretrpljenog straha u potpunosti osnovane. Tužitelj je prvo pretrpio strah prilikom samog napada, a onda još i kasnije jer se bojao ponovnog napada, kao i boravka u prostoriji gdje je bio napadnut.

    78. S obzirom na nalaz vještaka u ovom postupku kao i Orijentacijske kriterije za visinu određivanja naknade štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz 2002.god. i iz 2020.god., po mišljenju suda pravična novčana naknada za duševne boli zbog pretrpljenog straha je iznos od 500,00 EUR.

    79. Tužitelj osim te neimovinske štete zbog pretrpljenih bolova i pretrpljenog straha, za koje je priložio i dokaze, još traži i neimovinsku štetu jer tvrdi da mu je povrijeđena čast i ugled budući se štetni događaj dogodio u obrazovnoj ustanovi pred njegovim školskim kolegama koji su vidjeli događaj zbog čega mu je bilo nelagodno dolaziti u školu radi propitivanja, kao i da je cijeli traumatski događaj doživio kao teško ponižavanje i omaložavanje iz razloga što se dogodio u školi i u takvim uvjetima u kojima su udaranje i ponižavanje vidjele i druge osobe koje su ga kasnije ispitivale o tom događaju radi čega mu je bilo nelagodno. 80. Navedeno tužitelj dokazuje svojim iskazom, a nije predložio saslušanje nikakvih svjedoka, niti je kojim drugim dokazom dokazivao da je došlo do tako jake povrede osobnosti.

    81. Sud smatra da je životno da je tužitelj pretrpio povredu časti i ugleda jer je napadnut ispred više osoba – učenika u školi, međutim nije dokazao da je to trajalo dulje vrijeme, odnosno da je netko to stalno i kroz dulje vrijeme propitivao i zbog toga ga omalovažavao. Sud na osnovu njegova iskaza utvrđuje da je isto djelomično osnovano i to po slobodnoj ocjeni suda u iznosu od 300,00 EUR. 82. Naknadu neimovinske štete zbog pretrpljenih fizičkih boli, straha te duševnih boli treba ocijeniti u jedinstvenom iznosu zbog ukupnosti povrede prava osobnosti. Intenzitet pretrpljenih boli i straha samo su kvalifikatorne okolnosti koje, među ostalim, treba imati u vidu kod ocjene visine nastale štete jer zajedno sa ostalim okolnostima utječu na ocjenu suda o povredi prava osobnosti i visini pravične novčane naknade zbog te povrede vodeći pritom računa o tome da naknada treba predstavljati adekvatan odgovor za učinjenu povredu. Novčana naknada za neimovinsku štetu daje se oštećeniku kao subjektivno zadovoljenje s ciljem da mu omogući pribavljanje određenih životnih zadovoljstava kako bi se time ublažile posljedice štetnog događaja i što prije uspostavila njegova narušena duševna ravnoteža. U konkretnom slučaju, upravo uvažavajući sve navedeno, dob tužitelja i težinu povrede sud je tužitelju s osnova ukupne neimovinske štete dosudio iznos od 1.172,00 EUR ( 372,00 EUR + 500,00 EUR + 300,00 EUR ).

    83. Na dosuđeni iznos naknade neimovinske štete tužitelj ima pravo na zakonske zatezne kamate od dana podnošenja tužbe tj. od dana 27. siječnja 2023.god. do isplate, sukladno čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima. Stoga je odlučeno kao u toč. I. izreke ove presude.

    84. Tužitelj je odbijen s ostatkom tužbenog zahtjeva koji se odnosi na naknadu neimovinske štete u ukupnom iznosuod 228,00 EUR, te je tužitelj odbijen s tužbenim zahtjevom u tom iznosu ( tražio je ukupan iznos od 1.400,00 EUR dosuđen mu je iznos od ukupno 1.172,00 EUR ), te je odlučeno kao pod III. izreke presude.

    85. Sukladno čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku je određeno da ako stranka djelomično uspije u parnici, sud će priznati i izračunati troškove sukladno uspjehu u sporu.

    86. Tužitelj je u sređenom tužbenom zahtjevu tražio naknadu neimovinske štete u ukupnom iznosu od 1.400,00 EUR, a sud mu je dosudio iznos od ukupno 1.172,00 EUR, pa je onda u ovom postupku ukupno uspio sa 84 % postavljenog zahtjeva, a pa je dakle tuženik uspio sa ukupno 16 % u ovom postupku.

    87. Kada se sukladno čl. 154. st. 2. Zakona o parničnom postupku oduzmu postoci prema uspjehu stranaka (tužitelj uspjio sa 84 %, a tuženik je uspio sa 16 %), tada preostaje postotak od 68 %, pa se u tom postotku tužitelju priznaje trošak ovog postupka.

    88. Trošak tužitelja odnosi se na troškove zastupanja po punomoćniku - odvjetniku, a trošak je odmjeren prema vrijednosti postavljenog tužbenog zahtjeva (ukupno 1.400,00 EUR ), kao i sukladno zatraženim troškovima u troškovniku predanom na ročištu sukladno čl. 164. st. 2. Zakona o parničnom postupku.

    89. Sud tužitelju priznaje trošak : sastav tužbe u iznosu od 200,00 EUR ( tbr. 7 /1 ), sastav podneska od 07.03.2023. u iznosu od 200,00 EUR ( Tbr. 8/1 ), zastupanje na ročištu 08.11.2023. u iznosu od 200,00 EUR ( Tbr. 9/1), zastupanje na ročištu 28.02.2023. u iznosu od 200,00 EUR ( Tbr.9/1 ), sastav podneska od 16.04.2024. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8/1 ), sastav podneska od 22.10.2024. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8/1), zastupanje na ročištu 08.01.2025. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9/1 ) i zastupanje na ročištu za objavu presude u iznosu od 100,00 EUR ( Tbr. 9/3 ), sve uz pripadajući PDV (tbr. 42 ) i u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 38/23) i to vrijednost boda 2,00 EUR/bod, a PDV je priznak sukladno Tbr. 42. Tarife, te ukupno priznati trošak s osnova zastupanja iznosi 1.500,00 EUR uvećano za PDV u ukupnom iznosu od 375,00 EUR. Sud tužitelju u cijelosti priznaje trošak plaćenog medicinskog vještačenja u iznosu od ukupno 200,00 EUR, a sukladno čl. 154. st. 6. ZPP-a.

    90. Tako ukupno priznati trošak tužitelja iznosi 2.075,00 EUR, a kako mu se priznaje uspjeh u omjeru od 68,00 % (ranije obrazloženo prema odredbi ZPP ), to mu sud dosuđuje iznos od 1.411,00 EUR, te je odlučeno kao pod toč. II. izreke.

    91. Stoga je odlučeno kao u izreci.

    U Čakovcu, 18. veljače 2025. godine

    S U T K I N J A:

    Valentina Varga Gombar

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana, od dana primitka iste, putem ovog suda na nadležni Županijski sud, sukladno čl. 4. Zakona o područjima i sjedištima sudova ( Narodne novine RH broj 67/18 i 21/22 ), pismeno u tri istovjetna primjerka. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu smatrat će se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335 st. 9. Zakona o parničnom postupku).

    O tom obavijest :

    1. punomoćnik tužitelja OD Golubić i Šikić iz Čakovca

    2. punomoćnik tuženika Ružić Goran, odvjetnik iz Čakovca

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.