Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž R-755/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Vesne Žulj, predsjednice vijeća, te članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice Mirele Mijoč Kramar i člana vijeća Roberta Jambora, u pravnoj stvari tužitelja Robson Holdings d.o.o. OIB: 04978313893 Zagreb, Radnička cesta 27, kojeg zastupa punomoćnica Vedrana Suša, odvjetnica iz Zagreba, protiv tuženika EC OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-5447/2018-33 od 26. lipnja 2024., u sjednici vijeća održanoj 18. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

Ukida se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr- 5447/2018-33 od 26. lipnja 2024. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja da se naloži tuženiku LC isplatiti tužitelju Robson Holdings d.o.o. Zagreb iznos od 18.060,23 eura/136.074,84 kuna sa zateznom kamatom tekućom od 14. prosinca 2015. do isplate kao i da nadoknadi tužitelju parnični trošak zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate.

2. Protiv prvostupanjskog presude žalbu je podnio tužitelj zbog svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., dalje: ZPP-a) s prijedlogom da se sukladno žalbenim navodima presuda preinači, podredno ukine. Traži trošak žalbe.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 18.060,23 eura / 136.074,84 kuna sa kamatom tekućom od 14. prosinca 2015. do isplate, koji iznos tužitelj potražuje na ime ugovorne kazne na temelju činjeničnih tvrdnji da je tuženik prekršio obvezu čuvanja poslovne tajne jer je neovlašteno učinio dostupnom poslovnu dokumentaciju tužitelja trećoj osobi, odnosno UC, a tu dokumentaciju da joj je poslao e-mailom od 4. prosinca 2015.

5. Prvostupanjski sud je ocijenio tužbeni zahtjev neosnovanim polazeći od utvrđenja i zaključaka:

-da je tuženik na temelju Ugovora o radu od 23. svibnja 2009. bio zaposlen kod tužitelja na radnom mjestu voditelja financijske službe i službe plana i analize,

-da je navedeni ugovor o radu prestao sporazumom tužitelja i tuženika od 24. svibnja 2016. i temeljem navedenog sporazuma tuženikov radni odnos kod tužitelja prestao je 31. svibnja 2016.,

-da je člankom 10. Ugovora o radu od 23. svibnja 2009. ugovoreno da se radnik obvezuje za vrijeme rada i nakon prestanka rada, čuvati poslovnu i drugu tajnu koju je saznao u vezi rada u društvu, da se poslovnom tajnom smatraju svi podaci, dokumenti, planovi i postupci koji se na bilo koji način odnose ili su u vezi poslovanja poslodavca ili rada ostalih radnika kod poslodavca, a čije bi neovlašteno priopćavanje bilo protivno interesima poslodavca, da se poslovnom tajnom naročito smatraju podaci o proizvodnom i tehnološkom procesu, recepture, principi rukovođenja i poslovnog informiranja, software, način pristupanja u komercijalnim poslovima i odnosima, poslovne informacije, liste komitenata i poslovnih partnera, plaće, stimulacije i ostale isplate radnika kao i sve drugo iz poslovanja poslodavca, da se radnik obvezuje čuvati poslovnu tajnu tijekom trajanja ugovora o radu i nakon njegovog prestanka, a nakon prestanka radnog odnosa kod poslodavca, radnik će predati poslodavcu sve originale i kopije podataka, dokumenata, planova i postupaka koji su mu bili na raspolaganju tijekom radnog odnosa, a u slučaju povrede navedene odredbe ugovora ugovara se ugovorna kazna u visini od 12 mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u zadnja dva mjeseca radnog odnosa kod poslodavca,

-da je temeljem iskaza tuženika i svjedoka UC utvrđeno da tuženik nije UC predao poslovnu dokumentaciju tužitelja (za koju tužitelj tvrdi da predstavlja poslovnu tajnu koju je tuženik odao trećoj osobi UC), već da je navedenu dokumentaciju UC pribavila prilikom uvida u sudske spise u predmetima u kojima je sudjelovala kao umješač,

-da prvostupanjski sud nije povjerovao iskazu zakonske zastupnice tužitelja ZC da je tuženik predao poslovnu dokumentaciju tužitelja UC jer je njezin iskaz u tom dijelu suprotan iskazu tuženika i svjedoka UC,

-da je uvidom u e-mail od 4. prosinca 2015. (list 18 spisa) utvrđeno da je tuženik sa svoje e- mail adrese [adresa elektroničke pošte] na svoj e-mail (Prima: ja) poslao e-mail sadržaja: "Ovo je original dokument koji je bio ugovoren na početku i ovjeren. U drugom mailu ću ti poslati drugi dokument koji je podvaljen vještacima i sudu. Prva stranica je izmijenjena, a ostavljena je kopija ovjere",

-da je u e-mailu od 4. prosinca 2015. (list 19 spisa) poslanom na adresu Prima: ja, tuženik napisao: "ovo je falš",

-da je iz navedenih e-mailova vidljivo da je tuženik uz te e-mailove poslao dokumentaciju što proizlazi iz oznake scan PDF, a osim toga tuženik je prilikom saslušanja naveo da je on doista UC poslao poslovnu dokumentaciju tužitelja koja je dostavljena u ovaj spis, ali tu dokumentaciju nije pribavio od tužitelja, već je istu pribavio od UC koju je ona kopirala u drugim sudskim predmetima u kojima je sudjelovala kao umješač,

-da je uvidom u isprave priložene uz tuženikov e-mail od 4. prosinca 2015. utvrđeno da se radi o ispravama koje se odnose na društvo [obrt], odnosno radi se o sporazumima između društva [obrt] i VC, što znači da navedene isprave ne predstavljaju poslovnu dokumentaciju tužitelja,

-da isprave priložene uz navedeni e-mail koje se odnose na tužitelja, predstavljaju tužbu, prijedlog za ovrhu, ugovor o pristupanju dugu te prijavu tražbine u stečajnom postupku, što znači da se radi o ispravama iz sudskih predmeta, a to ukazuje na istinitost iskaza svjedoka UC da je navedene isprave pribavila uvidom u predmete u postupcima pred sudom,

-da se isprave na listu 33 i 35 spisa (izvadci o stanju računa) ne odnose se na tužitelja što znači da te isprave ne predstavljaju poslovnu dokumentaciju tužitelja,

-da isprave na listu 34, 36, 37 i 38 spisa predstavljaju poslovnu dokumentaciju tužitelja (obračun zateznih kamata i nadopunu izjave), ali tužitelj nije dokazao da je navedene isprave tuženik neovlašteno pribavio od tužitelja i predao ih UC,

-da je uvidom u rješenje Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj: Kov-976/2023-14 od 29. siječnja 2024. utvrđeno da je potvrđena optužnica oštećenika kao tužitelja GC protiv prvookrivljenog EC i drugookrivljene UC zbog kaznenih djela koja su im optužnicom stavljena na teret,

-da je uvidom u optužnicu od 6. rujna 2023. utvrđeno da se EC stavlja na teret da je počinio kazneno djelo protiv krivotvorenja – krivotvorenje isprave opisano po članku 278. stavak 1. Kaznenog zakona, dva kaznena djela protiv računalnih sustava programa i podataka i to neovlaštenim pristupom opisano po članku 266. stavak 1. Kaznenog zakona, neovlaštenim presretanjem računalnih podataka opisano po članku 296. stavak 1. Kaznenog zakona te kazneno djelo protiv gospodarstva – odavanjem i neovlaštenim pribavljanjem poslovne tajne opisano po članku 262. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona,

-da činjenica što je protiv tuženika potvrđena optužnica zbog kaznenog djela neovlaštenog pribavljanja i odavanja poslovne tajne, neovlaštenog presretanja računalnih podataka i krivotvorenja isprave, ne dokazuje da je tuženik povrijedio obvezu čuvanja poslovne i druge tajne koju je saznao u vezi rada kod tužitelja, u smislu članka 10. ugovora o radu od 23. svibnja 2009. jer iz dokaza provedenih u ovom postupku ne proizlazi da je upravo tuženik pribavio isprave tužitelja i predao ih UC čime je, prema tvrdnji tužitelja, prekršio ugovornu obvezu čuvanja poslovne tajne.

6. Polazeći od utvrđenja da je tužitelj bio dužan dokazati da je tuženik pribavio poslovnu dokumentaciju tužitelja te da je istu učinio dostupnom trećoj osobi UC, da su provedeni svi dokaze koje je tužitelj predložio radi utvrđenja navedene činjenice, ali iz provedenih dokaza ne proizlazi da je upravo tuženik od tužitelja neovlašteno pribavio poslovnu dokumentaciju tužitelja te da je istu predao UC, da iz iskaza tuženika i svjedoka UC proizlazi da UC nije od tuženika dobila poslovnu dokumentaciju tužitelja, a tužitelj nije predložio niti jedan dokaz radi utvrđenja činjenice da je tuženik od tužitelja neovlašteno pribavio tužiteljevu poslovnu dokumentaciju te da je istu predao UC, prvostupanjski sud je, pozivom na odredbu čl. 219. st. 1. ZPP-a zaključio da tuženik nije prekršio ugovornu obvezu čuvanja poslovne tajne koju je preuzeo ugovorom o radu od 23. svibnja 2009. pa slijedom toga tuženik nije dužan tužitelju platiti ugovornu kaznu.

7. Ovakav zaključak prvostupanjskog suda se za sada ne može prihvatiti.

8. Nije sporno da je člankom 10. Ugovora o radu od 23. svibnja 2009. (list 7 do 11) ugovoreno da se radnik obvezuje za vrijeme rada i nakon prestanka rada, čuvati poslovnu i drugu tajnu koju je saznao u vezi rada u društvu (st. 3.), da se poslovnom tajnom smatraju svi podaci, dokumenti, planovi i postupci koji se na bilo koji način odnose ili su u vezi poslovanja poslodavca ili rada ostalih radnika kod poslodavca, a čije bi neovlašteno priopćavanje bilo protivno interesima poslodavca (st. 4.), da se poslovnom tajnom naročito smatraju podaci o proizvodnom i tehnološkom procesu, recepture, principi rukovođenja i poslovnog informiranja, software, način pristupanja u komercijalnim poslovima i odnosima, poslovne informacije, liste komitenata i poslovnih partnera, plaće, stimulacije i ostale isplate radnika kao i sve drugo iz poslovanja poslodavca (st. 5.), da se radnik obvezuje čuvati poslovnu tajnu tijekom trajanja ugovora o radu i nakon njegovog prestanka, a nakon prestanka radnog odnosa kod poslodavca, radnik će predati poslodavcu sve originale i kopije podataka, dokumenata, planova i postupaka koji su mu bili na raspolaganju tijekom radnog odnosa (st. 6), a u slučaju povrede navedene odredbe ugovora ugovara se ugovorna kazna u visini od 12 mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u zadnja dva mjeseca radnog odnosa kod poslodavca (st. 8.).

9. Osnovano tužitelj, u odnosu na zaključak suda da tužitelj nije dokazao da je upravo tuženik od tužitelja neovlašteno pribavio poslovnu dokumentaciju tužitelja te istu predao UC, u žalbi ukazuje na počinjenje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 1. u vezi čl. 8. i čl. 219. st. 1. ZPP-a, kao i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

10. Odredbom čl. 219. st. 1. ZPP-a je propisano da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

11. Nadalje, sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a, koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka. Međutim, iako izvedene dokaze sud prosuđuje po slobodnom uvjerenju, dužan je stečeno uvjerenje opravdati uvjerljivim i logičnim razlozima da bi se moglo provjeriti ima li takvo uvjerenje pravnu i činjeničnu osnovu, što je u konkretnom slučaju izostalo.

12. Imajući u vidu da je tuženik u svom iskazu naveo da je upravo on UC dao na raspolaganje poslovnu dokumentaciju koja je dostavljena u spis (list 97 spisa), što prvostupanjski sud i navodi u točki 12. obrazloženja presude, osnovani su žalbeni navodi tužitelja da je proturječan zaključak prvostupanjskog suda da tužitelj nije dokazao da je tuženik pribavio poslovnu dokumentaciju tužitelja te istu predao UC pri čemu sam tužitelj navodi da UC nisu bili dostupni podaci FINE. Nadalje, osnovano tužitelj u žalbi navodi da je teret dokazivanja tvrdnje da je svjedokinja UC umješač u postupcima u kojima se nalazi dokumentacija koja prileži tužbi na tuženiku (što svjedokinja u svom iskazu izričito niti ne navodi, nego samo navodi da je bila umješač u postupcima koji su se vodili na sudovima u vezi tužitelja i drugih društava koji su sastavni dio grupacije /list 123 spisa), da u postupku nije utvrđeno o kojim se postupcima radi, da li je svjedokinja u njima bila sudionik i da li se dokumentacija koja je priložena uz tužbu u tim postupcima nalazi. S obzirom da tuženik u svom iskazu navodi da je UC isprintao dokumentaciju s javne objave FINA-e zato što nije imala pristup podacima FINA-e, a tužitelj u žalbi tvrdi da niti jedan list dokumentacije koja prileži tužbi nije predmet javne objave, utoliko su osnovani žalbeni navodi tužitelja da je činjenično stanje nepotpuno utvrđeno te da je prvostupanjski sud na tako nepotpuno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenio i materijalno pravo. Nadalje, prvostupanjski sud navodi da se isprave na listu 33 i 35 spisa (izvadci o stanju računa) ne odnose na tužitelja, međutim razvidno je da se isti upravo odnose na tužitelja Robson Holdings d.o.o., pa su i u tom dijelu osnovani žalbeni navodi tužitelja.

13. Pri čemu prvostupanjski sud nije utvrdio da li se u odnosu na pobrojane dokumente iz tužbe radi o dokumentaciji koja predstavlja poslovnu tajnu tužitelja kako je definirana člankom 10. Ugovora o radu te ukoliko je, da li je KC neovlaštena (treća) osoba na saznavanje poslovne tajne tužitelja, kakva su ovlaštenja tuženika za raspolaganjem takvom poslovnom dokumentacijom tužitelja i da li bi neovlašteno priopćavanje bilo protivno interesima poslodavca u smislu st. 4. čl. 10. Ugovora o radu.

14. Stoga je slijedom svega navedenog valjalo na temelju odredbe čl. 370. ZPP-a ukinuti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet istome sudu na ponovno suđenje.

15. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će utvrditi činjenice odlučne za rješenje predmetnog spora na koje mu je ukazano ovim rješenjem, te će na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog izvedenog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP) donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku o tužbenom zahtjevu.

16. S obzirom da je ukinuta odluka o glavnoj stvari to je valjalo ukinuti i odluku o troškovima postupka.

U Zagrebu 18. veljače 2025.

Predsjednica vijeća

Vesna Žulj