REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3062/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja RB iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Ireni Tušak Miletić, odvjetnici u Zagrebu, protiv tužene Privredne banke Zagreb d.d., Zagreb, Radnička cesta 50, OIB 02535697732, zastupane po punomoćnici Mariji Bartoluci, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Leko i partneri u Zagrebu, radi utvrđenja i isplate, odlučujući o prijedlogu tužitelja za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-992/2023-3 od 13. veljače 2024., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1431/2020-34 od 26. svibnja 2023., u sjednici održanoj 18. veljače 2025.,
r i j e š i o j e:
I. Prijedlog za dopuštenje revizije se odbija u pogledu postavljenih pravnih pitanja.
II. Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje u pogledu pozivanja na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv drugostupanjske presude, u dijelu u kojem nije uspio u sporu
2. U prijedlogu za dopuštenje revizije je postavio pravna pitanja koja smatra važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i za razvoj prava kroz praksu.
2.1. Uz to se pozvao i na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 05/14 - dalje: Ustav) i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori", broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija).
3. U dijelu u kojem je prijedlog podnesen u smislu toč. 2. ovoga obrazloženja ovaj ga je sud kvalificirao kao prijedlog za dopuštenje revizije u smislu st. 1. čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), dok je u dijelu u kojem je prijedlog podnesen u smislu toč. 2.1. ovoga obrazloženja, taj prijedlog kvalificirao u smislu st. 2. toga članka.
4. Ovaj sud je prijedlog razmotrio sukladno odredbama čl. 387. st. 1. i čl. 389. ZPP.
O prijedlogu podnesenom u smislu čl. 385.a st. 1. ZPP
5. U pogledu prvog i trećeg pravnog pitanja, koja se zapravo svode na problematiku je li sâmo utvrđenje ništetnim ugovornih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli uzrokuje ništetnost ugovora o kreditu u cijelosti (radi li se o odlučujućoj pobudi za sklapanje ugovora), za obrazložiti je da je odluka usklađena sa pravnim shvaćanjem koje je ovaj sud izrazio u odluci Rev-820/2023-2 od 23. travnja 2024.
6. Drugim pravnim pitanjem se problematizira situacija kad banka ponudi sklapanje ugovora o kreditu isključivo sa valutnom klauzulom u valuti švicarskog franka, pa predstavlja li ta odredba bitan uvjet ugovora. No, tu problematiku na taj način tužitelj nije u žalbi isticao, pa pravnu zaštitu ne može u tom smislu tražiti tek ovom stadiju postupka.
7. Trećim pravnim pitanjem se pita je li odlučivanjem o djelomičnoj ništetnosti ugovora o kreditu u odnosu na valutnu klauzulu i kamatnu stopu sud ovlašten mijenjati ugovorne odredbe ugovora o kreditu i time promijeniti prirodu glavnog predmeta ugovora a tim posredno i volju ugovornih stranaka, no u tom smislu već je bogata ovoga suda, s kojom je usklađena pobijana odluka (tako v. npr. Rev-708/2022, Rev- 871/2022, Rev-819/2022, Rev-746/2022).
8. Stoga je prijedlog za dopuštenje revizije, u pogledu postavljenih pravnih pitanja, valjalo odbiti, na temelju čl. 389.b st. 1. ZPP, dakle, odlučiti kao u izreci, pod toč. I.
O prijedlogu podnesenom u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP
9. Povredu prava vlasništva tužitelj obrazlaže da je upravo zbog ništetnih odredbi ugovora o kreditu doveden u stanje insolventnosti, upravo zbog enormne promjene odnosno porasta anuiteta kredita, a da je kredit ugovorio u svrhu kupovnine nekretnine za život sa obitelji i da mu ta nekretnina predstavlja dom. Međutim, imajući u vidu da je tužbeni zahtjev tužitelja prihvaćen u dijelu u kojem se tražilo utvrđenje ništetnim odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli i naložena isplata kao da do promijene tih vrijednosti nije bilo u odnosu na dan sklapanja ugovora, ne može se reći da se učinilo vjerojatnim da bi došlo do povrede prava vlasništva.
10. Također, ni iz čega ne proizlazi, čak niti na razini vjerojatnosti, da bi mu odlukom o tužbenom zahtjevu bilo povrijeđeno pravo na poštovanje privatnog i obiteljskog života niti prava na dom. Činjenica, na koju ukazuje tužitelj, da je pokrenut postupak ovrhe radi sudske prodaje nekretnine može biti predmetom razmatranja u nekom drugom postupku i nema utjecaj na ovaj.
11. Protivno navodima iz prijedloga za dopuštenje revizije, sudovi jesu dali dostatne i jasne razloge za svoju odluku i odgovorili na sve bitne žalbene navode tužitelja i tužitelj nije učinio vjerojatnim da bi u konkretnom slučaju došlo do povrede prava na pravično suđenje.
12. Slijedom navedenog, a u pogledu prijedloga za dopuštenje revizije u dijelu u kojem je on koncipiran u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP-a – u pogledu pozivanja na povredu temeljnih ljudskih prava zajamčenih Ustavom i Konvencijom – valjalo je, na temelju čl. 389.a st. 4. ZPP-a, odlučiti kao u izreci ovoga rješenja, pod toč. II.
Zagreb, 18. veljače 2025.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
