Republika Hrvatska

Gž-583/2022-5

Županijski sud u Šibeniku

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca:

Ljudevita Zoričića, kao predsjednika vijeća, suca izvjestitelja Gorana Stošića i Ane Jeleč Pecirep, u pravnoj stvari tužitelja: 1. SG iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. TG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] (kao nasljednica prvotnog tužitelja ŽG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]) i 3. UG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupaju po punomoći odvjetnici u OD "Čohilj & Partneri" iz Pule, protiv tuženika: ... Zagreb, [adresa], [osobni identifikacijski broj], koga zastupaju po punomoći odvjetnici u OD "Iijevski i Cibralić" iz Pule, radi naknade štete, odlučujući o žalbama tužitelja i tuženika protiv presude Općinskog suda u Puli – Pola broj Pn-120/2019 od 24. prosinca 2020. godine, u sjednici održanoj 18. veljače 2025. godine

p r e s u d i o  j e

I. Uvažava se žalba tužitelja ad 1., ad 2. i ad 3., preinačuje se presuda Općinskog suda u Puli – Pola broj Pn-120/2019 od 24. prosinca 2020. godine u odbijajućem dijelu pod točkama II., IV. i VI. izreke i sudi:

Nalaže se tuženiku da tužiteljima ad 1., ad 2. i ad 3. isplati na ime naknade neimovinske štete iznos od 14.931,32 eura svakom, sa kamatom koja teče od 27. veljače 2019. godine do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. godine do 31. prosinca 2023. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2024. godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

II. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana, te se - u dijelu pod točkama I., III. i V. izreke, kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev za isplatu naknade neimovinske štete svakom od tužitelja u iznosu od 141,59 eura/1.066,84 kuna[1] sa pripadajućim zateznim kamatama, te za isplatu zateznih kamata na iznose dosuđene glavnice od 2.346,96 eura/17.683,17 kuna[1] - potvrđuje prvostupanjska presuda.

III. Nalaže se tuženiku da tužiteljima ad 1., ad 2. i ad 3. nadoknadi trošak postupka u ukupnom iznosu od 8.945,52 eura, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"I. Nalaže se tuženiku da prvo tužitelju SG isplati 18.750,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 27.02.2019. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena u roku od 15 dana.

II. Sa preostalim dijelom zahtjeva u iznosu od 112.500,00 kn zahtjev prvo tužitelja SG se odbija kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku da drugo tužitelju ŽG isplati 18.750,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 27.02.2019. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena u roku od 15 dana.

IV. Sa preostalim dijelom zahtjeva u iznosu od 112.500,00 kn zahtjev drugo tužitelja ŽG se odbija kao neosnovan.

V. Nalaže se tuženiku da drugo tužitelju UG isplati 18.750,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 27.02.2019. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena u roku od 15 dana.

VI. Sa preostalim dijelom zahtjeva u iznosu od 112.500,00 kn zahtjev treće tužitelja UG se odbija kao neosnovan.

VII. Nalaže se tužiteljima da tuženiku nadoknade trošak parničnog postupka u odmjeren sveukupnom iznosu od 12.874,25 kn u roku od 15 dana."

2. Protiv te presude žalbu su podnijeli tužitelji pobijajući je u odbijajućem dijelu pod točkama II., IV. i VI. izreke, te u odluci o parničnom trošku (točka VII. izreke), zbog žalbenih razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači u skladu sa žalbenim navodima, podredno, ukine i predmet u tom dijelu vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

3. Tuženik pobija prvostupanjsku presudu u dijelu pod točkama I., III. i V. izreke, kojim je prihvaćen tužbeni zahtjev za isplatu svakom od tužitelja iznosa od 1.066,84 kuna sa pripadajućim zateznim kamatama, kao i za isplatu zateznih kamata na dosuđene iznose naknade štete, zbog žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači u skladu sa žalbenim navodima.

4. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

5. Žalba tužitelja je osnovana, dok je žalba tuženika neosnovana.

Na žalbu tužitelja:

6. U pravu su tužitelji kada pobijaju prvostupanjsku presudu u odbijajućem dijelu zbog žalbenih razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske štete po osnovu duševnih boli zbog smrti bliske osobe – njihovog prednika VG, koji je kao pješak sudjelovao u prometnoj nesreći dana 7. studenog 2018. godine u Puli, kada je na njega naletjelo osobno vozilo kojim je upravljala osiguranica tuženika HG, a koji je preminuo u Općoj Bolnici u Puli dana 9. studenog 2018. godine.

8. U parnici nije sporno da je prometnu nesreću isključivo skrivila osiguranica tuženika.

9. Prema razlozima pobijane presude, prvostupanjski sud je prihvaćajući nalaz i mišljenje medicinskog vještaka pouzdano utvrdio - da je pok. VG u predmetnoj prometnoj nezgodi zadobio teške tjelesne ozljede i to: razderotinu čeonog tjemena desno, krvni podljev i rane desne uške, oguljotina desnog obraza, krvni podljev mekog oglavka tjemeno sljepoočno desno, sitna točkasta krvarenja unutar mozgovine, potres mozga, glavobolja, krvni podljev na leđima uzduž kralježnice, oguljotinu bočne strane desnog ramena, serijski prijelom rebara od 1-8, krvni podljev lakta, nadlaktice i podlaktice, krvni podljev desne natkoljenice, oguljotinu koljena, gležnja, prijelom desne lisne kosti i oguljotinu desnog stopala, da je od ranije bolovao od opće teške ateroskleroze, povišenog krvnog tlaka, angine pektoris, poremećaja srčanog ritma, povećanja i proširenje srca u cijelosti, akutnog infarkta mišića prednje stjenke, atrofije mozga s demencijom, priraslice poplućnice, kroničnog bubrežnog zatajenja, osteoporoze te kamenaca iz žučnog mjehura, da je smrt VG nastupila 9. studenog 2018. godine uslijed teške akutne bolesti srca u vidu akutnog infarkta srčanog mišića, da je akutni infarkt srčanog mišića nastao nakon prometne nezgode na osnovu od ranije postojećeg kroničnog oštećenja zdravlja uslijed ozljeđivanja u predmetnoj nezgodi, pa da je akutni infarkt srčanog mišića prednje stjenke u uzročno - posljedičnoj vezi s predmetnim štetnim događajem, da je u konkretnom slučaju smrt nasilna, a da je uzrok smrti prednika tužitelja rezultat djelovanja dvaju čimbenika - i to od prije postojećeg kroničnog oštećenja zdravlja s jedne strane, te ozljeđivanja u prometnoj nezgodi s druge strane, jer da pok. VG nije bio ozlijeđen u prometnoj nezgodi da on ne bi preminuo **.**.2018., već u neko drugo nepredvidivo vrijeme.

10. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja – sud prvog stupnja je zaključio da su smrt pok. VG "podjednako uzrokovale posljedice prometne nezgode s jedne strane te od ranije narušeno zdravstveno stanje s druge strane odnosno u omjeru 50% : 50%", pa je primjenom članka 1069. u vezi članka 1092. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05 i dr.; dalje: ZOO) utvrdio suodgovornost tuženika za štetu u mjeri od 50%, te ga obvezao da "tužiteljima nadoknaditi pretrpljenu štetu u omjeru utvrđene odgovornosti od 50%".

11. Međutim, u pravu su tužitelji kada u žalbi ističu da se prvostupanjski sud u konkretnom slučaju neutemeljeno poziva na doprinos oštećenika vlastitoj šteti, u smislu odredbe članka 1092. stavka 1. ZOO, koja određuje da oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu, jer prednik tužitelja ničim nije pridonio da šteta nastane, budući se doprinos može promatrati samo u vidu radnje ili propusta oštećenika zbog kojih bi isti mogao pridonijeti vlastitoj šteti, a što ovdje nije slučaj.

11.1. Naime, po nalaženju ovog suda, kronična bolest prednika tužitelja ne može se smatrati ni radnjom a niti propustom, koje bi predstavljale doprinos nastanku štete, odnosno, doprinos njegovoj smrti, pa je prvostupanjski sud u pobijanoj presudi pogrešno primijenio odredbu članka 1092. stavka 1. ZOO, te izveo pogrešan zaključak o suodgovornosti prednika tužitelja za utuženu štetu. Ujedno, kako je ozljeđivanje prednika tužitelja prema pravilnom utvrđenju prvostupanjskog suda bilo u adekvacijskoj uzročnoj vezi sa štetnom posljedicom – njegovom smrti – to je pravilnom primjenom materijalnog prava tuženik odgovoran za prouzročenu štetu tužiteljima, koju visinu je prvostupanjski sud utvrdio primjenom članka 1101. ZOO za svakog tužitelja u iznosu od 225.000,00 kuna, slijedom čega, a uz odbitak isplaćenog iznosa u mirnom postupku svakom tužitelju od 93.750,00 kuna, tužitelji osnovano potražuju u ovoj parnici naknadu neimovinske štete svaki u iznosu od 131.250,00 kuna.

12. Stoga se tužbeni zahtjev tužitelja za isplatu daljnjeg iznosa pravične naknade svakom od 112.500,00 kuna tj. sada 14.931,32 eura – ukazuje osnovan.

13. Na temelju izloženog, osnovanu žalbu tužitelja valjalo je uvažiti, u odbijajućem dijelu pod točkama II., IV. i VI. izreke preinačiti prvostupanjsku presudu i obvezati tuženika da tužiteljima isplati daljnji iznos naknade štete od 14.931,32 eura svakom s pripadajućim zateznim kamatama, te temeljem članka 373. točka 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP) presuditi kao u točki I. izreke.

Na žalbu tuženika:

14. Neosnovano tuženik pobija prvostupanjsku presudu zbog žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, s tvrdnjom da razlozi presude u odluci o kamatama "proturječe sami sebi i dokazima u spisu". Nasuprot toj neutemeljenoj tvrdnji žalitelja, pobijana presuda u tom dijelu sadrži jasne razloge, koji su suglasni sa stanjem u spisu, pa presuda nema nedostataka zbog se ne bi mogla ispitati.

14.1. Slijedom toga, kako nije počinjena u žalbi istaknuta bitna postupovna povreda, a ni koja povreda iz članka 354. stavka 2. ZPP na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP), to žalba tuženika podnesena zbog navedenog žalbenog razloga nije mogla biti uvažena.

15. Nije u pravu tuženik ni kada prvostupanjsku presudu u navedenom dijelu pobija zbog žalbenog razloga pogrešne primjene materijalnog prava.

16. Neosnovano tuženik u žalbi tvrdi da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je prihvatio tužbeni zahtjev za isplatu svakom od tužitelja iznos od 1.066,84 kuna.

16.1. Naime, u postupku je nesporno da je tuženik prije i tijekom prvostupanjskog postupka isplatio svakom od tužitelja na ime naknade neimovinske štete ukupan iznos od 93.750,00 kuna na ime glavnice, te iznos od 1.066,84 kuna svakom na ime zateznih kamata. Tuženik smatra da je prvostupanjski sud "zanemario isplatu iznosa od 1.066,84 kuna", te da je taj iznos "trebao pripisati isplati glavnice". Međutim, prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je isplaćene iznose na ime glavnice odbio od utvrđenog iznosa naknade štete, dok iznose isplaćene na ime zatezne kamate na plaćene iznose glavnice od po 1.066,84 kuna s pravom nije odbio od utvrđenog iznosa pravične naknade. Ujedno, za navesti je da kamate koje je tuženik platio uz isplaćeni dio glavnice naknade štete u mirnom postupku nisu ni obuhvaćene tužbenim zahtjevom u ovoj parnici.

16.2. Pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo i kada je na dosuđeni iznos pravične naknade neimovinske štete tužiteljima dosudio zateznu kamatu počev od 27. veljače 2019. godine, jer tužiteljima pripada zatezna kamata od podnošenja odštetnog zahtjeva suglasno članku 12. stavak 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05 i dr.) u vezi članka 1103. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05 i dr.; dalje: ZOO).

17. Slijedom svega navedenog, jer nisu ostvareni istaknuti žalbeni razlozi, neosnovanu žalbu tuženika valjalo je odbiti, u tom žalbom pobijanom dijelu pod točkama I., III. i V. izreke – potvrditi prvostupanjsku presudu i temeljem članka 368. stavak 1. ZPP presuditi kao u točki II. izreke.

18. Kako je prvostupanjska presuda u žalbenom postupku djelomično preinačena, to je temeljem članka 166. stavak 2. ZPP trebalo odlučiti o troškovima cijelog postupka.

19. O zahtjevima stranaka za naknadu troškova parničnog postupka odlučeno je temeljem članka 154. stavka 1. ZPP, a jer su tužitelji u cijelosti uspjeli u parnici, to im je valjalo dosuditi opravdane troškove u smislu članka 155. ZPP.

19.1. Opravdani i zahtijevani odvjetnički troškovi tužitelja u prvostupanjskom postupku obračunati prema Tbr. 7/1, 8/1, 9/1 i 9/2 u vezi Tbr. 52/3 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23; dalje: OT) - iznose ukupno 4.500,00 eura, i to: za sastav tužbe, zastupanje na ročištu od 2. prosinca 2019. godine, sastav podneska od 14. rujna 2020. godine, pristup na ročište održano 16. rujna 2020. godine i zastupanje na ročištu od 10. prosinca 2020. godine, što uvećano za 20% (zastupanje više osoba) te za PDV ukupno iznosi 6.750,00 eura. Tome valja pridodati i trošak plaćenih sudskih pristojbi na tužbu i presudu u iznosu od 988,78 eura. Ujedno, tužiteljima su priznati i troškovi sastava žalbe prema Tbr. 10/1 OT u iznosu od 1.562,50 eura i sudske pristojbe na žalbu u iznosu od 988,78 eura. Stoga opravdani troškovi cijelog postupka tužitelja ukupno iznose 10.290,78 eura. Međutim, odlučujući o zahtjevu tužitelja suglasno odredbi članka 2. ZPP, a jer su tužitelji zahtijevali ukupan trošak postupka od 67.400,00 kuna, tj. sada 8.945,52 eura, tuženik je obvezan da tužiteljima nadoknadi trošak cijelog postupka u zahtijevanom iznosu od 8.945,52 eura.

20. Stoga je, o troškovima cijelog postupka, odlučeno kao u točki III. izreke.

21. U žalbama nepobijanom dijelu pod točkama I., III. i V. izreke, kojima je prihvaćen tužbeni zahtjev za isplatu naknade neimovinske štete svakom od tužitelja u iznosu od 17.683,17 kuna – prvostupanjska presuda ostaje neizmijenjena.

U Šibeniku, 18. veljače 2025. godine

PREDSJEDNIK VIJEĆA

Ljudevit Zoričić