REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Trg pobjede 13, 35000 Slavonski Brod

Poslovni broj: Pn-41/2024-19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji toga suda Jadranki Babić- Milberg, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja AZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Hrvoju Solina, odvjetniku iz Slavonskog Broda, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, OIB: 22694857747, Ulica grada Vukovara 182, Zagreb, zastupanog po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Grgić & partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave 15. siječnja 2025., u prisutnosti punomoćnika tužitelja Hrvoja Solina, odvjetnika i za tuženika punomoćnika Ive Kaselj Šabić, odvjetnice, nakon javne objave presude 18. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, OIB: 22694857747, Ulica grada Vukovara 182, Zagreb, da isplati tužitelju AZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], na ime razlike naknade štete ukupan iznos od 1.637,54 i to:

- na ime razlike za povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos od 1.353,48 eura sa zakonskom zateznom kamatom počev od 15. veljače 2024. do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena,

- na me razlike za tuđu pomoć i njegu iznos od 235,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena,

- na ime razlike za troškove odlaska na liječničke kontrole fizikalne terapije iznos od 49,06 eura sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena,

sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 250,00 eura kao neosnovanim.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.925,00 eura sa zateznim kamatama koje teku od presuđenja do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, a sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se tužitelj s dijelom troškova postupka u iznosu od 187,80 eura kao neosnovanim.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se 31.10.2023. dogodila prometna nezgoda u kojoj je tužitelj zadobio tjelesne ozljede, zbog kojih je pretrpio neimovinsku i imovinsku štetu a koju nezgodu je skrivio osiguranik tuženika.

1.1. Navodi da je zadobio tjelesne ozljede zbog kojih je pretrpio neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i to zbog pretrpljenih bolova i pretrpljenog straha te imovinsku štetu na ime tuđe pomoći i njege i troškove odlaska na liječničke kontrole i fizikalne terapije te da mu je bila privremeno umanjena opća životna aktivnost za 10-15% za vrijeme trajanja liječenja.

1.2. Nadalje, tužitelj ističe da se prethodno nalazio na roditeljskom dopustu a da se na bolovanju nalazio od 13.11.2023. do 9.2.2023.

1.3. Navodi da je odlazio na liječničke kontrole 7 puta i na 20 fizikalnih terapija iz [adresa] u [adresa] što mu je prouzročilo dodatni trošak, da na ime prijevoza potražuje iznos od 2,39 eura u jednom smjeru, ili 4,78 eura po svakom odlasku na liječničku kontrolu i fizikalnu terapiju, koliko košta autobusna karta.

1.4. Slijedom navedenog potražuje na ime pretrpljenih bolova iznos od 1.850,00 eura, na ime pretrpljenog straha iznos od 1.150,00 eura, na ime tuđe pomoći i njege iznos od 240,00 eura i na ime troškova odlaska na liječničke kontrole i fiz. terapije iznos od 129,06 eura ili ukupno 3.369,06 eura.

1.5. Napominje da je tuženiku uputio odštetni zahtjev u kojem je predložio sklapanje izvansudske nagodbe u cilju mirnog rješenja kojeg je tuženik primio 14.2.2024. te da je tuženik ponudio iznos koji nije adekvatan šteti koju je tužitelj pretrpio.

1.6. Slijedom, predlaže donošenje presude kojom će se tuženik obvezati na isplatu iznosa od 3.369,06 eura skupa sa zakonskim zateznim kamatama i troškovima postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje svoju pasivnu legitimaciju, odnosno priznaje da je vozilo koje je prema navodima tužitelja, sudjelovalo u prometnoj nezgodi, na dan štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti.

2.1. Ne osporava način nastanka prometne nesreće i odgovornost tuženika.

2.2. Osporava visinu neimovinske štete na ime povrede prava osobnosti koju tužitelj potražuje tužbom.

2.3. Ističe da je tuženik na ime nespornog dijela neimovinske štete isplatio iznos od 1.446,52 eura, tako da osporava iznos preko navedenog. Smatra da težina povrede i okolnosti slučaja ne opravdavaju dosude naknade koju tužitelj potražuje tužbom jer je nesporno da je tužitelj u navedenom štetnom događaju zadobio laku tjelesnu ozljedu koja nije zahtijevala dugotrajnije liječenje. Navodi da bolovi nisu trajali 24 sata dnevno, već samo povremeno tijekom dana.

2.4. Jednako tako osporava i imovinsku štetu za tuđu njegu i pomoć preko priznatog iznosa od 80,00 eura.

2.5. Zaključno predlaže odbiti tužitelja s tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti kao neosnovanim.

3. Podneskom od 9. ožujka 2024. tužitelj je učinio nespornim da mu je tuženik nakon podnošenja tužbe, 6.ožujka 2024. uplatio nesporni iznos štete u iznosu od 1.651,52 eura specificirano po zatraženim vidovima štete, tako da tužitelj ostaje i dalje kod traženja razlike pretrpljene štete postavljene tužbenim zahtjevom, i to na ime naknade za povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje daljnji iznos od 1.553,48 eura, na ime tuđe njege i pomoć daljnji iznos od 115,00 eura i na ime troškova odlaska na kontrole i fizikalne terapije daljnji iznos od 49,09 eura, ukupno 1.717,54 eura.

4. Nakon provedenog medicinskog vještačenja tužitelj je preinačio tužbeni zahtjev za iznos od 170,00 eura, i to u dijelu tražanja za pretrpljene bolove po kojem vidu potražuje razliku iznosa od 1.603,48 eura i naknade za tuđu njegu i pomoć po kojem vidu potražuje razliku iznosa od 235,00 eura, ili ukupno po svim zatraženim vidovima štete, razliku iznosa od 1.887,54 eura.

5. Sud je dopustio navedenu preinaku tužbenog zahtjeva jer je ista postavljena nakon provedenog medicinskog vještačenja, sve temeljem odredbe čl. 190. st.3. ZPP- a. Dopuštanje preinake svrsishodno je za konačno rješenje spora između stranaka i iz razloga što bi nedopuštanjem preinake tužbe tužitelju bilo nametnuto ograničenje prava na pristup sudu, koje pravo je jedan vid „prava na sud“ sadržanog u pravu na pravično suđenje, zajamčeno odredbom čl. 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine –Međunarodni ugovori“ broj: 18/97,6/99- pročišćeni tekst, 8/99-isp., 14/02 i 1/06) te je stoga u svakom pojedinom slučaju primjenom testa razmjernosti potrebno ispitati je li takvim ograničenjem narušena sama bit toga prava, dakle da li dolazi do povrede prava na pristup sudu. U situaciji kada tužitelj u vrijeme podnošenja tužbe ne raspolaže svim odlučnim činjenicama potrebnim za postavljanje konačnog tužbenog zahtjeva, s obzirom da je objektivno postavljanje tužbenog zahtjeva bez prethodnog vještačenja realno nemoguće budući je teško procijeniti i odrediti neimovinsku štetu (i uz nju vezanu imovinsku štetu), već je nužno i u pravilu potrebno provesti medicinsko vještačenje nakon kojega je i tek tada moguće saznati sve odlučne činjenice vezane uz visinu tužbenog zahtjeva, nedopuštanje preinake tužbe koja je uslijedila odmah nakon provedenog medicinskog vještačenja nije razmjerno legitimnom cilju iz odredbe čl.190.st.1.ZPP-a i rezultira povredom prava na pristup sudu. To iz razloga jer je legitimni cilj zabrane preinake tužbe nakon zaključenja prethodnog postupka onemogućavanje zlouporabe procesnih prava u cilju ubrzanja parničnog postupka, a povećanje tužbenog zahtjeva odmah nakon provedenog vještačenja, koje je utemeljeno na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, nije od utjecaja na dužinu i trajanje ovoga postupka, dok nedopuštanjem preinake tužbe tužitelju ostaje samo podnošenje nove tužbe za preostali dio tužbenog zahtjeva, u kojem slučaju se nepotrebno izvrgava daljnjim troškovima postupka te izlaže riziku presuđene stvari ili eventualne zastare koji dovodi u pitanje ostvarivanje njegovog prava na naknadu štete, čime se tužitelju dalje nameće prekomjeran teret. Stoga, odluka kojom se ne bi dopustila preinaka tužbe ne bi bila razmjerna legitimnom cilju iz odredbe čl.190.st.1.ZPP-a, čime bi bila narušena sama bit tužiteljevog prava na pristup sudu.

6. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u svu dokumentaciju koja prileži spisu te je ista pročitana i to: potvrda MUP PU Brodsko-posavske PPP Slavonski Brod od 21.11.2023. (str. 9,12 i 14 spisa), fotodokumentaciju prometne nezgode ( str. 11 spisa), medicinska dokumentacija (str.10, 15-22 i 26 spisa), izvješće o privremenoj nesposobnosti / spriječenosti za rad ( str. 23 spisa), iskaznicu fizikalne terapije (str. 24-25 spisa), uvid u odštetni zahtjev od 12. veljače 2024. s povratnicom (str. 5-7 spisa), u autobusnu kartu za relaciju [adresa] (str. 8 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka medicinske struke Marcela Marcikića dr. med. (str. 43-44 spisa). Nadalje, u postupku je saslušan vještak Marcel Marcikić dr. med.

7. Ocjenom svakog provedenog dokaza zasebno te svih zajedno i primjenom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP) sud je ocijenio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

8. Predmet spora je zahtjev za naknadu štete proizašle iz štetnog događaja od 31. listopada 2023. kada je došlo do prometne nezgode u kojoj je tužitelj ozlijeđen kao vozač osobnog vozila.

9. Između stranaka nije sporno da je za prometnu nezgodu odgovoran vozač vozila koje je u vrijeme štetnog događaja bilo osigurano kod tuženika policom osiguranja od automobilske odgovornosti. Nije sporno da je tužitelj zadobio tjelesne ozljede.

10. Sporno je o kakvim se ozljedama radi, njihova kvalifikacija kao i obim pretrpljene štete po pojedinim vidovima zatražene neimovinske i imovinske štete. Sporni su iznosi pravične naknade po pojedinim vidovima štete

11. Radi objektivnog utvrđivanja spornih činjenica, proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku dr. Marcelu Marcikiću i saslušanjem vještaka na glavnoj raspravi.

12. Iz pisanog nalaza i mišljenja medicinskog vještaka, proizlazi da je stradao kao vozač automobila pri frontalnom sudaru s drugim vozilom i prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji zadobio ozljede konstatirane kao nagnječenje prsnog koša s lijeve strane, trzajnu ozljedu vrata i natučenje glave, desnog koljena i obje šake.

12.1. Vještak navodi da je tri dana nakon nesreće pregledan u ambulanti OHBP bolnice u [adresa] gdje je dežurni liječnik evidentirao ozljede, da su učinjene RTG snimke isključile prijelome ozlijeđenih regija, da se tužitelj žalio na bolove u vratu i lijevoj polovici prsnog koša gdje je uočen krvni podljev u gornjem dijelu, bolove u šakama, te desnom koljenu na kojem je uočen krvni podljev, te da je nakon pregleda otpušten na kućnu njegu uz preporuke za mirovanje, analgetike i kontrolu, te imobiliziran vrat u Schanzovu ovratniku.

12.2. Navodi da je tužitelj potom redovito kontroliran, da se 5.11.2023 javio na kontrolu kirurgu i žalio na zakočenost i bol u vratu te lijevom prsištu, uz popratne glavobolje, da se pregledom utvrdi smanjena pokretljivost vrata, bolnost pri disanju i bol u desnom koljenu i preporuči mirovanje i dalje Schanzov ovratnik i analgetska terapija, te kontrola. Nadalje, da se 23.11.2023 javio na pregled kirurgu kada se u nalazu opisuju iste tegobe uz početno poboljšanje pokretljivosti vrata, te se preporuči pregled fizijatra. Dalje se javio fizijatru 6.12.2023 koji opisuje klinički status i preporuči 10 fizikalnih terapija. Na kontroli 9.1.2024 opisuje se poboljšanje i smanjenje tegoba, a preporuči još 10 fizikalnih procedura. Potom na sljedećoj kontroli 24.1.2024 fizijatar navodi da je klinički status poboljšan i da je fizikalna terapija provedena. Tužitelj se nakon provedene fizikalne terapije, dana 30.1.2024 javio na kontrolni pregled kirurgu, koji zaključuje o poboljšanju i završi liječenje.

12.3. Vještak konstatira da je liječenje tužitelja provedeno prema pravilima medicinske struke i shodno tegobama tužitelja, a trajalo je oko 2 i pol mjeseca, a nakon završenog liječenja nisu zaostale trajne posljedice.

12.4. Utvrdio je da se navedene ozljede koje je tužitelj zadobio mogu uzročno- posljedično povezati sa predmetnom prometnom nesrećom.

12.5. U svom mišljenju vještak je konstatirao da su tijekom liječenja, nakon ozljeđivanja u predmetnoj prometnoj nesreći koju je tužitelj doživio 31.10.2023. utvrđene ozljede koje se kvalificiraju kao laka tjelesna ozljeda.

12.6. Navodi da je tužitelj trpio bolove jakog intenziteta do 3 dana nakon nesreće, bolove srednjeg intenziteta oko 10 dana, slabog intenziteta i trajnog karaktera do 45 dana. Povremene bolove je trpio još oko mjesec dana.

12.7. Nadalje da je tužitelj pretrpio primarni kratkotrajni strah jakog intenziteta u trenutku prije sudara, zatim sekundarni strah jakog intenziteta do 3 dana nakon nesreće, srednjeg intenziteta do 7 dana, te slabog intenziteta do 30 dana u smislu zabrinutosti za svoje zdravstveno stanje.

12.8. Vezano uz potrebnu tuđu pomoć vještak navodi da mu je ista bila potrebna 2 sata dnevno kroz 45 dana, a odnosi se na pomoć pri oblačenju i obuvanju, održavanju higijene, pribavljanju osnovnih životnih potrepština i obavljanju uobičajenih obaveza u kući u fazi kada je trpio kontinuirane bolove jačeg intenziteta, morao mirovati i nositi ortozu.

13. Kako su obje strane imale primjedbe na dostavljeni pisani nalaz vještaka, proveden je dokaz neposrednim saslušanjem vještaka na glavnoj raspravi održanoj 15. siječnja 2025.

14. Neposredno saslušan na raspravi 18. lipnja 2024. vještak se očitovao na primjedbe tuženika i istakao da u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza. Naveo je, a vezano uz primjedbe tuženika na ocjenu trajanja bolova, da ozlijeđena osoba trpi bolove jedan period kontinuirano kada uzima lijekove bilo u obliku infuzija, tableta, obloga, leda i sličnih priručnih sredstava, što podrazumijevamo pod kontinuiranim trajanjem bolova koji se primjenom tih istih lijekova umanjuju. Povremeni bolovi su oni u završnoj fazi liječenja nakon završenih svih oblika terapija i povezani su s položajem tijela, opterećenjem, utjecajem vremenskih, tj. klimatskih uvjeta i slično i za njih najčešće nisu potrebni lijekovi jer je to završna faza sanacije ozljede. Kako se tužitelj trećeg dana nakon nesreće javio na pregled u OHBP vjerojatno je u tom periodu trpio jake bolove uzevši u obzir ozljedu vrata, prsnog koša, glave, desnog koljena i obje šake. Da su bolovi bili izraženi opisuje nalaz 5.11.2023. Dana 23.11.2023. na kontroli se opisuje početno poboljšanje pa se može zaključiti o trpljenju slabijih bolova. Stoga ne može isključiti mogućnost da je tužitelj u periodu od 3.11. do 23.11. mogao trpjeti 15 dana srednjih bolova te da je mišljenja da su kontinuirani bolovi trajali maksimalno 45 dana, a kasnije povremeni još oko mjesec dana u periodu od 2,5 mjeseca mu je privremeno bila umanjena opća životna aktivnost u visini od 5 %, koja se oporavila nakon prestanka bolova.

14.1. Nadalje, vezano uz navode iz policijskog izvješća gdje se utvrđuje da je tužitelj odbio liječniku pomoć i po vlastitoj izjavi iskazao da nije ozlijeđen, vještak je istakao da nakon uvida u slike praktički teške prometne nesreće, da čovjek doživi toliki stres da u prvom trenutku ne mora osjećati bolove ako nije ništa slomio što je ovdje slučaj tako da može razumjeti izjavu tužitelja da ga ništa ne boli i da nije ozlijeđen, što je izjavio na mjestu nesreće, te je odbio odlazak u bolnicu. Kada je adrenalin pao u krvnim žilama i ozljeda se ohladila u najvećem broju slučajeva pojavljuju se bolovi zbog kojih traže pomoć liječnika a da je tužitelj zaista bio ozlijeđen pokazuje nalaz krvnog podljeva tog trećeg dana u području gornjeg dijela prsnog koša i regije ključne kosti od zatezanja pojasa. Mehanizam ozljede šaka i koljena, glave, prsnog koša i trzajna ozljeda vrata se apsolutno uklapaju u način sraza dvaju vozila.

14.2. Vezano uz konstataciju da je tužitelj trpio kontinuirano tri dana bolove jakog stupnja a da se pri tome nije javio liječniku vještak je iskazao da je tužitelj mogao uzimati lijekove protiv bolova samoinicijativno, a kada se pojavljuju krvni podljevi u području prsne kosti praćen bolovima te jače kočenje mišića vrata, tada se vjerojatno odlučio potražiti pomoć i učiniti dijagnostiku, što je samo po sebi i razumljivo jer bol se osjeća individualno i svatko reagira na svoj način. Iskazao je da o samoinicijativnom uzimanju lijekova u ta tri dana, nema zapisa u medicinskoj dokumentaciji.

14.3. Posebno upitan koje analgetike je liječnik na hitnom prijemu propisao tužitelju vještak odgovara da to ne propisuje liječnik u hitnom prijemu već njegov obiteljski liječnik.

14.4. Vještak je zaključno iskazao da je ocjenu pretrpljenih bolova dao uzevši u obzir kumulativno sve ozljede.

14.5. Nadalje iskazao je da nije tužitelja pregledao prije izrade nalaza zbog činjenice da rješenja o vještačenju datira godinu i više nakon prometne nesreće i da sam pregled ne bi imao utjecaja na njegovu ocjenu bolova, straha i potrebne tuđe njege i pomoći zato što se za laku tjelesnu ozljedu ne treba vršiti pregled jer nema trajnih posljedica. Osim eventualnog ožiljka neke bivše rane gdje bi se utvrđivala visina naruženosti.

15. Tuženik je i nadalje ostao kod istaknutih primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka ali nije predlagao drugo vještačenje.

16. Nalaz i mišljenje vještaka Marcela Marcikića dr. med. sud je prihvatio u cijelosti jer je isti izrađen u skladu s pravilima struke, jasno i nepristrano, a na primjedbe tuženika je argumentirano odgovorio.

17. Odluka o glavnoj stvari temelji se na odredbama članka 3. i 22. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“ broj: 151/2005., 36/2009., 75/2009., 76/2013., 152/2014., 155/23., dalje: ZOOP) i članaka 1045, 1046., 1085. stavka 3., 1086., 1089., 1093., 1101. i 1103. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., dalje: ZOO).

18. Prema odredbi članka 3. stavka 1. točke 1. ZOOP prometna nesreća je događaj kod kojega je šteta nastala zbog uporabe prijevoznog sredstva, točke 3. korisnik prijevoznog sredstva je fizička ili pravna osoba koja voljom vlasnika stvarno raspolaže prijevoznim sredstvom, točke 7. odgovorni osiguratelj je društvo za osiguranje s kojim je vlasnik prijevoznog sredstva, a kojim je prouzročena šteta, sklopio ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu nanesenu trećim osobama, a prema točki 8. oštećena osoba je svaka osoba kojoj je nanesena šteta na stvarima i/ili na osobama, koja na temelju ovoga Zakona ima pravo podnijeti odštetni zahtjev.

19. Odredbom članka 1045.st.1. ZOO propisano je da tko drugome prouzroči štetu dužan ju je naknaditi, osim ako ne dokaže da je do štete došlo bez njegove krivnje. U ovom postupku je dokazano da je do štete došlo krivnjom osiguranika tuženika.

20. Istovremeno odredbom članka 1046. definirano je što predstavlja štetu, tako da se navodi da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

21. Prema odredbi članka 1085. stavka 3. ZOO kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete, a prema odredbi članka 1086. ZOO obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete.

22. Prema odredbi članka 1089. stavka 2. ZOO visina naknade štete određuje se prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim slučaja kad zakon određuje što drugo.

23. Ocjenjujući tužbeni zahtjev za naknadom neimovinske štete sud je ponajprije uzeo u obzir karakter ozljeda koje je zadobio tužitelj, jačinu i trajanje fizičkih boli, dob tužitelja, postojanje i intenzitet straha, sve u smislu odredbe čl. 1100.st.2.ZOO. 24. Pri odlučivanju o pravičnoj novčanoj naknadi sud je vodio računa o cilju kojem služi pravična novčana naknada, imajući prvenstveno u vidu postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja kao i Orijentacijske kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

24.1. Tužitelj je tužbenim zahtjevom potraživao naknadu neimovinske štete na ime pretrpljenih fizičkih bolova i straha u iznosu od 3.050,00 eura (1.603,48 + 1.446,52).

24.2. Kao pravičnu naknada uvažavajući činjenicu da je trpio bolove jakog intenziteta do 3 dana nakon nesreće, bolove srednjeg intenziteta do 15 dana i slabog intenziteta maksimalno 45 dana, a kasnije povremeni još oko mjesec dana u periodu od 2,5 mjeseca, sud mu je dodijelio pravo na ukupni iznos od 1.800,00 eura.

24.2. Kao pravičnu naknadu uvažavajući činjenicu da je pretrpio primarni kratkotrajni strah jakog intenziteta u trenutku prije sudara, zatim sekundarni strah jakog intenziteta do 3 dana nakon nesreće, srednjeg intenziteta do 7 dana, te slabog intenziteta do 30 dana u smislu zabrinutosti za svoje zdravstveno stanje, sud mu je dodijelio pravo na iznos od 1.000,00 eura.

24.3. Ukupno na ime neimovinske štete tužitelju je dodijeljeno pravo na iznos od 2.800,00 eura. Uvažavajući nesporno plaćeni iznos od 1.446,52 eura po ovom osnovu tužitelju se dodjeljuje pravo na daljnji iznos od 1.353,48 eura a istovremeno tužitelj se odbija s dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 250,00 eura kao neosnovanim.

24.4. Na ime naknade za potrebnu tuđu njegu i pomoć tužitelj potražuje iznos od 360,00 eura (235 + 125). Uvažavajući činjenicu da mu je ista bila potrebna 2 sata dnevno kroz 45 dana, a odnosi se na pomoć pri oblačenju i obuvanju, održavanju higijene, pribavljanju osnovnih životnih potrepština i obavljanju uobičajenih obaveza u kući u fazi kada je trpio kontinuirane bolove jačeg intenziteta, morao mirovati i nositi ortozu, ovaj sud mu dodjeljuje pravo na ukupni zatraženi iznos. Sud je smatrao primjerenim zatraženi iznos od 4,00 eura po satu pružanja tuđe njege i pomoći jer se primjenom cijene sata rada od 4,00 eura i prosječnih 162 sata mjesečno, dobije iznos od 648,00 eura plaće, što je i ispod minimalne plaće za 2025. godinu.

24.5. Slijedom navedenog, uvažavajući nesporno isplaćeni iznos od 125,00 eura, sud je tužitelju dodijeli pravo na daljnji iznos od 235,00 eura.

24.6. Sud je dodijelio tužitelju pravo i na naknadu materijalnih troškova na ime troškova prijevoza od mjesta stanovanja do bolnice u [adresa] u koju je išao na kontrolne preglede i fizikalne terapije (njih ukupno 27). Uvažavajući cijenu autobusnog prijevoza u jednom smjeru od 2,39 eura ili povratno 4,78 eura i ukupno 27 odlazaka, sud je dodijelio tužitelju pravo na zatraženih 129,06 eura, umanjeno za nesporno plaćeni iznos od 80,00 eura ili ukupno 49,06 eura.

25. Slijedom navedenog, tužitelju je dodijeljeno pravo na naknadu neimovinske štete u iznosu od 1.353,48 eura i za naknadu imovinske štete 235,00 eura na ime tuđe njege i pomoći i 49,06 eura na ime troškova prijevoza, ukupno 1.637,54 eura.

27. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod I. izreke presude.

28. Istovremeno, tužitelj je odbijen s dijelom tužbenog zahtjeva na ime neimovinske štete u iznosu od 250,00 eura kao neosnivanim, kako je to prethodno i obrazloženo i navedeno pod II. izreke presude.

29 Odluka o zakonskim zateznim kamatama na dosuđene iznose po osnovu imovinske i neimovinske štete temelji se na odredbama članka 29., 1103. (neimovinska) i 1086. (imovinska) ZOO. Istovremeno odredbom čl. 12. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14, dalje: ZOOP), kao posebnog zakona, propisano je kako je odgovorni osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva ili obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne, ili utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne, dok je stavkom 3. istog članka propisano kako je odgovorni osiguratelj dužan isplatiti iznos naknade štete u roku iz stavka 1. ovoga članka, da je u slučaju nemogućnosti utvrđenja visine konačnog iznosa štete, odgovorni osiguratelj oštećenoj osobi dužan isplatiti iznos nespornog iznosa naknade štete kao predujam u roku propisanom stavkom 1. ovoga članka, a stavkom 4. istog članka je propisano kako u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz stavka 1. ovoga članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

30. Kako je tužitelj 12. veljače 2024. podnio odštetni zahtjev koji je tuženik zaprimio 14.veljače 2024. sud mu je dodijelio pravo na zatezne kamate počev od 15. veljače 2024. kako je to i zatraženo tužbenim zahtjevom.

31. Istovremeno, pravo na zatezne kamate na materijalnu štetu na ime tuđe njege i pomoći i materijalne troškove prijevoza dodijeljeno je počev od dana presuđenja jer je naknada po tim vidovima zatražene štete dosuđena prema cijeni sata tuđe njege i pomoći u vrijeme presuđenja i cijeni karte u vrijeme podnošenja tužbenog zahtjeva.

32. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i 155. Zakona o parničnom postupku. Tužitelj je odbijen s neznatnim dijelom zatražene naknade u odnosu na postavljeni tužbeni zahtjev i kasnije, tuženi zahtjev umanjen nakon nesporno isplaćenog iznosa, tako da mu sud dodjeljuje pravo na naknadu nužnih i potrebnih troškova.

32.1. Tužitelj je zatražio naknadu troška u iznosu od 2.112,80 eura. Priznat mu je trošak zastupanja po punomoćniku u skladu s vrijednosti predmeta spora, priloženom troškovniku i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 69/93, 11/96, 91/04, 37/05, 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23, dalje: Tarifa) i to trošak sastava tužbe 200,00 eura (Tbr. 7/1), trošak zastupanja na ročištima 13.5.2024. i 15.1.2025. za svako po 200,00 eura ili ukupno 400,00 eura (Tbr.9/1 Tarife), trošak zastupanja na ročištu za objavu presude 100,00 eura (Tbr. 9/3 Tarife), trošak sastava podnesaka od 9.3.2024. i 30.9.2024., za svako 200,00 eura ili ukupno 400,00 eura (Tbr. 8/1 Tarife), trošak sastava odštetnog zahtjeva u iznosu d 200,00 eura (Tbr. 32/1) ili ukupni troškovi zastupanja po punomoćniku u iznosu od 1.300,00 eura skupa s pripadajućim PDV od 325,00 eura, ukupno 1.625,00 eura. Tužitelju je priznat i trošak naknade za medicinsko vještačenje u iznosu od 300,00 eura.

32.2. Ukupni priznati troškovi tužitelja iznose 1.925,00 eura.

33. Na priznati trošak tužitelju su priznate i kamate od dana donošenja presude u skladu sa zatraženim te primjenom čl. 151. st.3. ZPP-a i čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022).

34. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod III. izreke presude.

35. Tužitelju nije priznato pravo na trošak provizije za plaćanje vještačenja u iznosu od 0,30 eura, trošak konferencije sa strankama u iznosu od 100,00 eura s PDV-om ukupno 125,00 eura i trošak pribave zapisnika MUP-a od 50,00 eura s PDV-om ukupno 62,50 eura jer isti troškovi nisu bili nužni i potrebni za vođenje ovoga postupka ili nema dokaza o poduzimanju istih po odvjetniku.

36. Ukupno je tužitelj odbijen sa traženjem troškova postupka u iznosu od 187,80 eura, zbog čega je odlučeno kao pod IV. izreke presude.

Slavonski Brod, 18. veljače 2025.

Sutkinja

Jadranka Babić-Milberg

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud (članak 348. ZPP-a). Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti neposredno u sudu istoga dana (članak 335. ZPP-a).

Dna:

1. Odvj. Hrvoje Solina, Slavonski Brod,

2. OD Grgić i partneri, Osijek.