REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj: K-416/2019-87

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ivoni Horvatić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Marije Pirša kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženog RB, zbog kaznenog djela iz čl. 315. st. 4. u vezi st. 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. -ispravak,; dalje: KZ/11.), u povodu optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj KMP-DO-298/18 od 22. studenog 2018. (list 189-196 spisa) s izmjenom broj KOmp-DO-214/2020 od 18. veljače 2025., nakon održane javne rasprave u prisutnosti zastupnice optužbe SB, optuženog RB i njegovog branitelja, odvjetnika Josipa Galića, 21. veljače 2025. objavio je, a 18. veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

optuženi RB, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin R i S rođene UB, rođen **.**.1999. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, autoelektričar, neoženjen, bez djece, sa završenom SSS, zaposlen u ZET-u kao autoelektričar u autobusnom pogonu u Podsusedu, s plaćom oko 800 eura, dobrog imovnog stanja, kazneno neosuđivan, prekršajno nekažnjavan

k r i v  j e :

dana 7. rujna 2017. oko 01,35 sati Sesvetama, nakon što su policijski službenici ZB i AB postupajući po dojavi da se u Sesvetama na križanju [adresa] i [adresa] nalazi dezorijentirana ženska osoba zatekli NB prema kojoj je postupala policijska službenica AB, u jednom trenutku im prišao RB pa kada ga je policijski službenik ZB zatražio na uvid osobnu iskaznicu radi provjere identiteta, u nakani da onemogući policijskog službenika ZB u daljnjem postupanju tijekom vršenja radnje iz okvira policijskih ovlasti, fizički nasrnuo na policijskog službenika, zamahivao prema njemu rukama i nogama pokušavajući ga udariti te mu naposljetku zadao udarac svojom nogom u njegovu lijevu nogu, no imenovani policijski službenik ga je uspio svladati i vezati ga, uslijed kojeg postupanja okrivljenika policijski službenik ZB je zadobio tjelesnu povredu u vidu manje oguljotine kože u području lijevog koljena

dakle,

silom pružio otpor službenoj osobi u obavljanju službene radnje, a kaznenim djelom je službenoj osobi nanesena tjelesna ozljeda,

čime je

počinio kazneno djelo protiv javnog reda – napad na službenu osobu, opisano po čl. 315. st. 4. u vezi st. 2. KZ/11., a kažnjivo po čl. 315. st. 4. KZ/11.

te se na temelju čl. 315. st. 4. KZ/11. optuženik osuđuje na

kaznu zatvora u trajanju 1 (jedne) godine

te se na temelju čl. 56. KZ/11. optuženika primjenjuje uvjetna osuda te se kazna zatvora neće izvršiti ukoliko optuženik u roku od 3 (tri) godine ne počini novo kazneno djelo.

Na temelju čl. 148. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24.; dalje: ZKP/08.) optuženik je dužan naknaditi paušalni trošak kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 6. ZKP/08. u iznosu od 500,00 (pet stotina) € te trošak provedenih vještačenja iz čl. 145. st. 2. toč. 1. ZKP/08. u iznosu od 995,43 €, odnosno ukupno 1.495,43 € te se optuženiku nalaže da navedeni iznos uplati u državni proračun u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu je 26. studenog 2018. podiglo optužnicu broj KMP-DO-298/2018 (list 189-196. spisa) protiv RB i NB, zbog kaznenog djela napada na službenu osobu iz čl. 315. st. 4. u vezi st. 2. KZ/11. koja optužnica je dobila novi poslovni broj Komp-DO-214/2020. Na raspravi 17. veljače 2023. je razdvojen kazneni postupak u odnosu na optuženu DB, a optužba je dana 18. veljače 2025. izmijenila optužni akt (list 382. spisa) u činjeničnom opisu.

1.1. Žrtva/oštećeni (u daljnjem tekstu oštećenik) ZB nije postavio imovinskopravni zahtjev (list 331. spisa).

2. Optuženi RB pozvan da se očituje o optužbi s izmjenama naveo je da se ne smatra krivim (list 384. spisa) za kazneno djelo.

3. Optuženik je u svojoj obrani na kraju dokaznog postupka (list 387. spisa) naveo da je on te večeri bio pod utjecajem alkohola, a u suprotnom ne bi došlo do događaja koji je predmet ovog postupka. To je bilo njegovo prvo opijanje u životu, a neposredno prije događaja je bio u kafiću s društvom koje je naručivalo alkoholna pića i na taj način ga je navodilo da konzumira alkohol. Pod pretpostavkom da nije pio alkohol, ne bi došlo do napada na službenu osobu, odnosno na policajca s njegove strane time da se on ne sjeća tog događaja zbog utjecaja alkohola. Od cijelog događaja se jedino može sjetiti da je bio u kafiću s društvom i da se iduće jutro probudio u zatvoru. U kafiću je bio i UB u tom društvu koje je pilo.

3.1. Sud je potom u smislu čl. 435. ZKP/08 reproducirao obranu optuženika koju je isti iznio 31. listopada 2017. kada je naveo da se samog događaja ne sjeća, budući da je ranije bio u kafiću s prijateljima te se samo sjeća da su krenuli kući, vidio je puno policije, izašao je iz auta te se probudio u zatvoru. Ne sjeća se nikakve gospođe s policijom, a NB ne poznaje. Bio je u kafiću u Sesvetskom Kraljevcu i te zgode je dosta popio, od 19,00 sati do navečer je pio pivo i gemišt te se ne sjeća da bi udarao bilo kakve policajce, vadili su mu krv oko 11,00 sati idućeg dana i ne može količinski odrediti koliko je popio.

4. Iz ovakve obrane optuženika proizlazi da isti ne osporava da se zatekao u vrijeme i na mjestu navedenim u činjeničnom opisu, a osporava svoju ubrojivost. Sve ostale okolnosti iz činjeničnog opisa su također sporne jer ih optuženik ne potvrđuje u svojoj obrani s rasprave.

5. Sud je u dokaznom postupku i uz suglasnost stranaka pročitao iskaze svjedoka UB od 8. rujna 2023. (list 310-311 spisa), svjedokinje AB od 23. studenog 2023. (list 329-330 spisa) i svjedoka ZB od 19. travnja 2024. (list 350-351 spisa). Također je uz suglasnost stranaka pročitao nalaz i mišljenje vještaka toksikologa dr. RBĐ od 24. svibnja 2018. (list 116-118 spisa) i dopunu nalaza i mišljenja od 8. rujna 2023. (list 312-313 spisa), nalaz i mišljenje vještaka za sudsku medicinu dr. Pere Bubala od 13. studenog 2018. s lista 175-180. te nalaz i mišljenje vještaka psihijatra dr. Željka Marinića od 9. prosinca 2024. s lista 354-378 spisa.

5.1. Potom je pročitao izvješće o uhićenju i dovođenju za optuženika s lista 4-6 spisa, zapisnik o očevidu od 7. rujna 2017. s lista 12-15 spisa, izvješće o kriminalističko-tehničkoj pretrazi mjesta događaja s lista 16 spisa, medicinsku dokumentaciju za ZB s lista 18 spisa, službenu zabilješku o dojavi s lista 20. spisa, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola s lista 27 spisa, medicinsku dokumentacija za LB s lista 63 spisa, medicinsku dokumentaciju za AB s lista 64-66 i 164-170 spisa, liječničku dokumentaciju za optuženika s lista 120-121 spisa, izvješće Centra za socijalnu skrb za optuženika s lista 158-159 spisa, izvješće stručne suradnice od 6. studenog 2018. s lista 171-172 spisa. Na kraju dokaznog postupka izvršen je uvid u izvadak iz kaznene evidencije i iz prekršajne evidencije. Napominje se da je sud koristio bilješku o dojavi jedino u dijelu da je određena osoba izvršila dojavu u određeno vrijeme određenoj policijskoj postaji, a ne i izjave osoba.

6. Oštećeni ZB je u svom iskazu od 19. travnja 2024. (list 350- 351 spisa) naveo da se slabo sjeća događaja zbog proteka vremena i da mu je optuženik poznat. Kolegica AB i on (svjedok) su kao policijski službenici bili u patroli na području Kobiljaka, odnosno Sesvetskog Kraljevca. Bila je 2017. ili 2018. godina, a datuma se više ne može sjetiti. Zaustavili su vozilo u kojem je bio optuženik, a ondje, to se zbivalo na cesti, je bila još jedna djevojka. Tada ga je optuženik napao, a ta djevojka je također skočila prema kolegici AB te ju je vukla za kosu. Prisjeća se da je optuženik nešto vikao u smislu da će on tu djevojku voditi ili jebati. Moguće je da je on (svjedok) u tom napadu optuženika zadobio ozljedu na nozi, no ni toga se ne može precizno sjetiti. Predložio je sudu da mu se pročita njegov raniji iskaz jer se slabo prisjeća ovog događaja. Potom je sud u smislu čl. 426. ZKP/08. pročitao iskaz svjedoka od 26. listopada 2018. (list 96. spisa) kada je svjedok naveo da su kritičnog dana, ali zbog proteka vremena se ne sjeća datuma, kolegica AB i on zaprimili su dojavu da se dezorijentirana ženska NN osoba želi baciti pod auto u Sesvetskom Kraljevcu kod Antunovića. Došli su na mjesto događaja negdje iza ponoći te su tamo zatekli tu NN žensku osobu koja je očigledno bila pod utjecajem alkohola, možda i droge. Pokušali su utvrditi njezin identitet, no nije im htjela reći svoje ime, nije imala sa sobom nikakve dokumente, cijelo ih je vrijeme vrijeđala i psovala, govorila da im jebe mater i tome slično. Zvali su hitnu pomoć i dok su je čekali, automobilom je prišao NN mlađi muškarac koji je počeo govoriti da je to njegova cura, da će ona ići s njim i da će ju jebati i tko su oni da se miješaju. Od optuženika je zatražio osobnu iskaznicu, na što ga je isti upitao "tko si ti da je tebi dam, jebat ću ti mater". Tada je optuženik nasrnuo na njega, pokušao ga udariti šakom u glavu, čemu se on (svjedok) izmaknuo, a potom ga je optuženik pokušao udariti rukama i nogama kojima je zamahivao prema njemu (svjedoku), time da mu je optuženik uspio zadati jedan udarac nogom u njegovu nogu. Naposljetku je optuženika uspio savladati, polegnuo ga je na tlo na trbuh i vezao ga lisicama. Kada je to vidjela ova ženska NN osoba počela je vrištati "pustite ga" te je počela udarati i čupati za kosu kolegicu AB, više ju je puta probala udariti, hrvale su se te su pale na pod, kolegica nije mogla sama savladati djevojku pa je pomogao kolegici te su naposljetku i nju vezali. Dalje je naveo da je prilikom događaja zadobio oguljotinu na potkoljenici, a kolegica je zadobila ozljedu vratne kralježnice i bila je dugo na bolovanju. U nastavku iskaza na raspravi svjedok je rekao da događaj odvio na način kako je on to opisao u iskazu od 26. listopada 2018. i da se prisjeća tog događaja. Dodao je da je optuženik ostavljao dojam kao da je pod utjecajem alkohola te je djelovao rastrojeno, na zna je li zamuckivao. Koliko se može sjetiti, optuženik nije bio u nikakvom fizičkom kontaktu s kolegicom AB. Više se ne može sjetiti je li optuženik njemu ili AB upućivao kakve uvrede ili psovke. Nakon što je srušio na pod optuženika i vezao ga lisicama, isti je vikao i nešto govorio, ne zna točne riječi. Tijekom nastojanja da optuženiku sveže ruke, isti se tome opirao i nije to dopuštao. Svjedok je dodao da je prestao raditi u policiji i da je tijekom 2 godine bio autoprijevoznik, a namjerava se vratiti na posao u policiji. Prilikom iskazivanja 26. listopada 2018. je govorio istinu te se tada ovog događaja sjećao bolje nego na raspravi jer mu je događaj bio puno svježiji u pamćenju.

6.1. Svjedokinja AB je u svom iskazu od 23. studenog 2023. (list 329-330. spisa) navela da je prošlo puno vremena od događaja zbog kojeg je pozvana na sud, a dopušta da se to zbivalo u rujnu time da se više datuma, a niti godine ne može sjetiti. Kolega ZB i ona su bili pozvani da dođu kod benzinske postaje Antunović u Kobiljačkoj ulici jer se tamo nalazila ženska osoba koja se pokušava baciti pod vozila. Kolega i ona su došli te su na križanju [adresa] i [adresa] zatekli rastrojenu žensku osobu koja je imala nekakve ozljede na koljenima i blizu usnice te su je oni dvoje maknuli sa strane, pokušavali smiriti, pozvali su hitnu pomoć i obavijestili svoju policijsku postaju. Ženska osoba se vremenom smirila, no u jednom trenutku je došao iz pravca [adresa] mlađi muškarac, kojeg su kasnije identificirali kao RB, a bilo je oko pola jedan u jutro. Potom su pazili da ženska osoba ne otrči na ulicu, a optuženik im je počeo govoriti da je puste na miru, i nešto u smislu "što vi hoćete glupi murjaci" te je izgledao alkoholizirano, počeo ih je vrijeđati i pitati da što maltretiramo tu žensku osobu. Potom je došao do te žene, zagrlio ju je i rekao joj "jebeš muriju, ideš ti sa mnom" na što su mu rekli da se udalji što on nije učinio, već se počeo udaljavati zajedno s ovom ženskom osobom. ZB im je rekao da stanu, a optuženik je krenuo šakom udariti kolegu ZB koji se izmaknuo i nakon toga uspio optuženika fiksirati na tlo u namjeri da ga veže. Ona (svjedokinja) je bila usmjerena na žensku osobu da ne bi krenula prema cesti, dok je kolega teško obuzdavao optuženika pa je krenula pomoći kolegi. Optuženik je za to vrijeme vikao ženi da pobjegne, a ona se "pogubila" u dvojbi da li da pobjegne ili ne. Dok je pomagala kolegi fiksirati optuženika na tlo da ga može vezati i koji se otimao, nju je napala ženska osoba dok je bila u polučučećem položaju. Udarila ju je u stražnji dio vrata, dok je kolega držao optuženika na tlu. Nakon toga je savladala ženu te su svi zajedno čekali da dođu kolege iz postaje i da prevezu optuženika i ovu ženu u postaju. Dosta dugo su čekali da netko dođe za koje vrijeme je ova žena bila agresivna te pored ostalog je pljuvala po njoj (svjedokinji). Nakon toga su došli kolege iz prometne policije te su preuzeli optuženika i ženu time da je šef smjene rekao da ZB ide u postaju radi daljnjeg postupanja. Nakon što je sud u smislu čl. 426. predočio svjedokinji dio njenog iskaza od 26. listopada 2018. koji glasi "NN muškarac cijelo to vrijeme govorio tko vas jebe šupci, pustite nas na miru i slično. Budući da su se oglušili na dvije zapovjedi, kolega ZB je tog NN muškarca uhvatio za ruku, ja sam stala pored njih te se u tom trenutku taj NN muškarac okrenuo i pokušao kolegu udariti šakom, no kolega se izmaknuo nakon čega je taj NN muškarac na kolegu nastavio nasrtati pokušavajući ga cijelo vrijeme udarati šakama i nogama, a ne znam da li mu je uspio zadati koji udarac. Počeli su se hrvati te ga je kolega u jednom trenutku bacio na pod, na trbuh, sjeo mu na leđa da ga fiksira i stavi mu lisice, a NN muškarac se i dalje opirao i kolegu pokušao udarati nogama po leđima. Dok je ležao na podu derao se prema toj ženi govoreći joj neka bježi. Ženska osoba je za to vrijeme mirno stajala te sam ja pazila na nju da ne pobjegne no morala sam pomoći i kolegi koji nije uspijevao svezati NN muškarca lisicama budući da se opirao, vrištao i vrijeđao. Napokon smo mu uspjeli staviti lisice te sam se okrenula prema ženskoj osobi" svjedokinja je rekla da je to tako bilo, optuženik je vrijeđao i napao kolegu te se oglušio na traženja kolege i bio agresivan. U tom događaju optuženik je nije uspio udariti iako se otimao, a ozljede potresa mozga i vratne kralježnice je zadobila u pokušaju savladavanja žene koja se otimala nevjerojatnom snagom. Dok je savladavala tu ženu perifernim vidom je vidjela kolegu ZB koji je bio na optuženiku, no nije vidjela je li mu optuženik zadavao udarce. Naknadno je od kolege saznala da je on u ovom događaju zadobio površinsku oguljotinu, a ona ne zna kako je nastala oguljotina na kolegi ZB budući da je nakon događaja prevezena kolima hitne pomoći u KB Dubrava. Optuženik je bio trbuhom okrenut na tlu i vezan lisicama, a kolega ga je držao pri tlu jer se optuženik otimao. Na upit je li optuženik zamahivao prema njoj, svjedokinja je rekla da se ona izmaknula dok je optuženik mahao rukama i nogama, a ne zna je li to bilo usmjereno prema njoj time da je optuženik načelno bio fokusiran u svom ponašanju prema kolegi. Optuženik je djelovao kao da je pod znatnim utjecajem alkohola. Nije vidjela da bi optuženik udario nogom u koljeno kolege ZB, osim što je vidjela optuženikovo mahanje nogama i rukama. Optuženik je bio u vidno alkoholiziranom stanju i pri tome je imao samouvjeren i agresivan nastup, ne sjeća se da je isti zamuckivao jer je vrlo tečno izgovarao uvrede. Ne sjeća se je li isti teturao u svom kretanju.

6.2. Svjedok UB je u iskazu od 8. rujna 2023. (list 310-311. spisa) naveo da je optuženik njegov nećak, a te zgode time da se datuma više ne može sjetiti, osim da se radilo o ljetnom vremenu u srpnju ili kolovozu prije 3-4 godine optuženik je bio kod njega u lokalnom kafiću u Kobiljaku. Optuženik je te zgode bio u svom društvu te je primijetio da je optuženiku dosta druženja pa ga je poveo svojim vozilom kod sebe doma na adresu [adresa] da ne bi išao doma u Brezovicu. Od lokala do njegove (svjedokove) kuće je otprilike 2 kilometra. Na raskrižju gdje se skreće u njegovu ulicu, on i optuženik su uočili dva policijska vozila s upaljenim rotirkama, cesta je bila zatvorena i u tijeku je bilo privođenje. Glavna cesta je bila zatvorena, a ušli su ulicu zaobišavši ovo područje gdje su se nalazila policijska vozila i gdje se odvijalo privođenje. On (svjedok) je zaustavio vozilo ispred svoje kuće i krenuo prema ulaznim vratima kad je uočio da se optuženik uputio pogledati što se to zbiva na križanju gdje su bila policijska vozila. Kad je (svjedok) prišao, optuženik je već bio na podu u fazi vezivanja i privođenja od strane policajaca. Tražio je od policajaca da puste optuženika, no policija ga je privela u Policijsku postaju Sesvete. Procijenio je da je optuženik bio par sati u tom lokalu s društvom, koje je otišlo na piće vjerojatno poslije posla, a zatekao ih je pred večer. Radilo se o mlađim osobama, uočio je više boca pića na šanku, a pili su pivo. Shvatio je da su optuženik i njegovo društvo više popili i zato ga je odlučio odvesti kod sebe doma. Po gestikulaciji i njegovom ponašanju shvatio je da je on pod utjecajem alkohola, no nije primijetio da bi teturao, niti se može izjasniti je li osjetio miris alkohola dok su se vozili. Ma zapravo cijela ova situacija je bila na neki način smiješna sve dok nije došlo do uhićenja optuženika. Njegova kuća je udaljena oko 50 metara od mjesta gdje je postupala policija. Optuženik je samoinicijativno napustio vozilo i odjurio na to mjesto gdje je policija postupala, optuženik i policijski službenik su uzajamno vikali. Ondje je bila još neka djevojka koju su policajci privodili i prema njoj je postupala policajka i postupanje policije te zgode je bilo prvotno usmjereno prema toj djevojci. Nije vidio da bi osim nje policija postupala prema nekom trećem, osim naknadno prema optuženiku. Nije mu poznato da li se optuženik i ta ženska osoba poznaju od ranije. To se zbivalo u vrijeme dok još nije u potpunosti pao mrak. U neposrednoj blizini se nalazi benzinska postaja Antunović. Nakon što mu je predočeno da je postupanje policajaca bilo oko 01,35 h, svjedok je rekao da nije moguće da bi se ovaj događaj odvio u pola 2 ujutro.

6.3. Iz nalaza i mišljenje vještaka toksikologa dr. RBĐ od 24. svibnja 2018. s lista 116-118. proizlazi da je za optuženog RB utvrđeno da je koncentracija apsolutnog alkohola u krvi iznosila 0,14 g/kg, a u mokraći 0,99 g/kg, a da je na osnovi rezultata izvršenih analiza i podataka iz obrazaca AUK-1 i AUK-2 zaključeno da je u trenutku vađenja krvi imenovani bio trijezan te da se ne može dati precizna ocjena o stupnju alkoholiziranosti u trenutku događaja jer je preveliki vremenski razmak između događaja i vađenja krvi, no prema dostupnim podacima iz obrazaca AUK-1 i AUK-2 te rezultatima analize krvi i urina može se zaključiti da je imenovani u trenutku događaja bio pripit sa koncentracijom alkohola u krvi višom od 1,00 g/kg alkohola.

6.3.1. Iz usmene dopune od 8. rujna 2023. s lista 312-313. spisa proizlazi da nije moguće precizno dati ocjenu o stupnju alkoholiziranosti optuženika zbog individualnih razlika u brzini eliminacije alkohola u krvi i s obzirom na dugi period od 9 sati između događaja u 01,50 sati te vađenja krvi u 10,50 sati Stoga je u pisanom nalazu i mišljenju uzet najmanji mogući faktor eliminacije i tako je izračunata najmanja moguća koncentracija alkohola u krvi od 1 g/kg, a što znači da je optuženik zacijelo imao veću koncentraciju od ove koja je navedena u pisanom nalazu i mišljenju. Optuženik je tada bio u stanju jače pripitosti koja se kreće od 1 - 1,5 g/kg, a simptomi alkoholiziranosti se pojačavaju s porastom koncentracije alkohola. Ovu koncentraciju alkohola prati opća uzbuđenost organizma, porast euforičnog stanja zbog smanjenog utjecaja moždane kore, kod osobe se smanjuje samokritičnost, osoba donosi nepromišljene odluke, gubi se kontinuitet misli, otežava se pažnja takve osobe, slabi se njezina usredotočenost, pojačava se subjektivno, a smanjuje objektivno shvaćanje situacije. Također se smanjuje koordinacija pokreta, no održana je mogućnost hoda i finih motoričkih radnji koje su lagano narušene. Reakcije takve osobe su usporene. Uzimajući u obzir varijantu prema kojoj bi optuženik bio naviknut na učestalu konzumaciju alkohola i slijedom toga imao najveći mogući faktor eliminacije on bi prema rezultatu analize krvi koja je 9 sati nakon događaja bila u koncentraciji 0,14 g/kg, u trenutku događaja mogao je imati 2,75 g/kg alkohola u krvi. Pri tome je uzet najveći mogući faktor eliminacije od 0,29 g/kg kroz sat vremena. Uzimajući u obzir podatak iz podatak iz obrasca AUK-1 da je optuženik od oko 19,30 do 01,00 sati popio ukupno 2 litre gemišta i da je na dan događaja težio 65 kg maksimalna teoretska koncentracija alkohola u krvi ukoliko je gemišt u omjeru 1:1 iznosila bi 2,14 g/kg. Kako je od početka pijenja do trenutka događaja proteklo 5 sati i 20 minuta potrebno je od toga oduzeti količinu alkohola koja se u tom periodu istovremeno i eliminirala, a to je minimalno 0,54 g/kg, u tom slučaju maksimalna teoretska koncentracija alkohola u krvi u trenutku događaja iznosila bi 1,60 g/kg. Osoba od 2,75 g/kg nalazi se u teško pijanom stanju sa znatnim poremećajima hoda u smislu posrtanja, padanja, također ima poteškoće s govorom, potpuno onemogućenu procjenu situacije u kojoj se nalazi, znatno narušenu percepciju, mogu se pojaviti i dvoslike, tijek misli joj je kao između sna i jave, isprekidan je tijek misli, prisutna je sveopća inercija i komunikacija s osobom je vrlo otežana. U prosjeku takve osobe ulaze u fizičke sukobe ukoliko su izazvane ili u situacijama nekog jačeg afekta, no njihove koordinacijske sposobnosti su bitno oslabljene. Koncentracija od 1,60 g/kg spada u kategoriju pijanog stanja. Pijano stanje je od 1,51 g/kg do 2,50 g/kg alkohola u krvi i tu su prisutne simptomi slični onima u jače pripitom stanju, ali pojačani. Intelektualne funkcije su jače narušene, objektivnost je još više zamijenjena subjektivnim procjenama pa su vlastite sposobnosti precjenjuju, osoba je još manje kritična, postaje sugestibilna, odvažnija, hrabrija, može se pojačati agresivnost, razdražljivost, grubost prema drugim osobama i impulzivnost.

6.4. Iz nalaza i mišljenja vještaka za sudsku medicinu dr. Pere Bubala od 13. studenog 2018. s lista 175-180. spisa proizlazi da je oštećeni ZB u događaju 7. rujna 2017. zadobio manju oguljotinu kože u području lijevog koljena koja predstavlja tjelesnu ozljedu, a nastala je djelovanjem tupo-tvrde sile te se moglo raditi udarcem tupo-tvrdim sredstvom u predjelu koljena, primjerice udarac nogom obuvenom u cipelu, zadanim silom slabog intenziteta ili trenje koljenom o tvrdu, hrapavu podlogu koja također predstavlja podesan mehanizam za nastanak ove ozljede.

6.5. Iz nalaza i mišljenja vještaka psihijatra dr. Željka Marinića od 9. prosinca 2024. s lista 354-378 spisa proizlazi da se optuženik deklarirao kao osoba čije se intelektualno funkcioniranje odvija na slabijem prosječnom nivou, emocionalno sniženog kapaciteta, pasivno-zavisnih, ali i nezrelih odlika osobnosti, u osnovi neurotske strukture ličnosti. Optuženik je 2020. doživio nesreću na poslu, pri čemu je zadobio ozljedu glave i moždanih struktura, a što je rezultiralo kasnijom pojavnošću gubitka svijesti i zbog čega je bio u neurološkoj obradi u KBC Zagreb-Neurološka klinika, kada je postavljena dg: Žarišni epileptični napadi s nemotoričkim početkom i poremećajem svjesnosti i.o., Disocijativni poremećaj i.o., stanje nakon natuka glave, Hipovitaminoza D, a koja je provedena u vremenu od 28.7. do 3.8.2020. Tada mu je ordinirana antiepileptička terapija (Lamal i Misar) i više se nisu javljale krize svijesti, a prema kontrolnim nalazima uredno apstinira od alkohola i uzima redovito ordiniranu medikaciju. Ukoliko se optuženiku dokaže kazneno djelo, vještak je mišljnje, a cijeneći njegov način i stil življenja, strukturu ličnosti i akutnu alkoholiziranost, životnu dob i dinamiku življenja, kao i situacione uvjete u kojima se našao, te socijalnu komunikaciju, da je to sve zajedno svakako utjecalo na njegovo ponašanje i odlučivanje, tako da je njegova mogućnost shvaćanja značenja svojeg postupanja, kao i vladanja svojom voljom bila smanjena i to bitno. Optuženik uredno odlazi na kontrolne neurološke preglede i od 2020. održava apstinenciju od alkohola i uzima antiepileptičke lijekove, tako da više nije imao kriza svijesti. Provedenim vještačenjem nije nađeno elemenata za izricanje neke od sigurnosnih mjera liječenja, a optuženik će i dalje nastaviti neurološke kontrole, kao što ih je provodio i do sada u civilnom sustavu zdravstva. Obzirom na njegovu životnu dob, ali i učin kaznenog djela, preporučio je sudu izricanje mjere psihosocijalnog rada s optuženikom pri nadležnom Centru za socijalnu skrb, kako bi se imao uvid u njegovo ponašanje i postupke.

6.6. Iz zapisnika o očevidu bez naloga od 7. rujna 2017. s lista 12-15. spisa proizlazi da su pregledom oštećene policijske službenice AB na donjem dijelu lijeve nogavice uočeni tragovi prljavštine, na jakni je uočeno mehaničko oštećenje u vidu kidanja džepa, dok je na desnom patent zatvaraču s vanjske strane u dijelu tkanine uočen trag tamnije boje u vidu prožimanja u tkaninu. Vizualnim pregledom oštećene AB u predjelu desnog koljena uočeno je crvenilo kože. Nadalje, iz istog zapisnika proizlazi da su pregledom odjeće ZB uočeni tragovi prljavštine prednjeg dijela nogavice te u predjelu lijevog koljena manje crvenilo i oguljotina kože.

6.7. Iz službene zabilješke o zaprimanju prijave o događaju Policijske postaje Sesvete od 7. rujna 2017. s lista 20. spisa te izvješća policijskih službenika ZB, AB, CB, VB, ĐB i EB, u bitnome proizlazi da su navedenog dana policijski službenici PP Dugo Selo VB i CB oko 01,15 sati dolaskom do križanja [adresa] i [adresa] uočili NN žensku osobu koja je bila u vidno rastresenom stanju te je u jednom trenutku čak i istrčala na kolnik Kobiljačke ulice te ih ometala u daljnjem kretanju, a zbog čega su zaustavili vozilo i o navedenom izvijestili službujućeg šefa smjene svoje policijske postaje. Potom su povodom dojave šefa smjene PP Dugo Selo da se kod benzinske postaje Antunović nalazi NN ženska osoba koja je dezorijentirana, na mjesto dojave upućeni policijski službenici ZB i AB, te su dolaskom na mjesto događaja oko 01,35 sati tamo zatekli policijske službenike PP Dugo Selo VB i CB te jednu NN žensku osobu koja je sjedila na travnatoj površini Kobiljačke ulice, a bila je u vidno alkoholiziranom stanju i imala je vidljive ozljede na glavi u vidu otekline i krvarenja usnice te ozljede na nogama u vidu poderotine kože na oba koljena. Nakon toga policijska službenica AB je radi utvrđivanja identiteta od navedene NN ženske osobe zatražila na uvid osobnu iskaznicu nakon čega je ista postala verbalno agresivna, da bi im potom prišla i NN muška osoba koja je također bila verbalno agresivna. Tada su i od NN muške osobe radi utvrđivanja identiteta zatražili na uvid osobnu iskaznicu, nakon čega su obje NN osobe verbalno i fizički napale imenovane policijske službenike. Kasnijim postupanjem utvrđeno je da je NN ženska osoba - NB, a NN muška osoba - RB.

6.8. Nema potrebe za reproduciranjem sadržaja medicinske dokumentacije sudionika događaja jer je ista uključena u sadržaj nalaza i mišljenja vještaka toksikologa, vještaka sudske medicine i vještaka psihijatra. Također nema potrebe za reprodukcijom izvješća Centra za socijalnu skrb za optuženika s lista 158-159 spisa i izvješća stručne suradnice od 6. studenog 2018. s lista 171-172 spisa budući da je optuženik u trenutku donošenja presude punoljetna osoba u dobi od navršenih 25 godina i nema zakonskog temelja za primjenu Zakona o sudovima za mladež.

7. Ocjenjujući dokaze sud je u bitnome prihvatio kao istinite iskaze svjedoka:

ZB i AB koji u bitnome čine skladnu cjelinu opisa događaja, time da je svaki od svjedoka ispričao o događajima u okviru svojih saznanja i svog sudjelovanja. Njihovi opisi događaja su posredno potvrđeni nalazima medicinskog i toksikološkog vještaka, i to u pogledu alkoholiziranosti optuženika i DB te u pogledu zadobivenih ozljeda u događaju koji je predmet postupka. Svjedoci se na raspravi nisu sjećali svih detalja, a nekih detalja su se pogrešno prisjećali (svjedok ZB je rekao da je optuženik bio u vozilu kada su ga zaustavili) što su obrazložili protekom vremena (više od šest godina) između događaja i iskazivanja na raspravi. Na predočenje dijelova njihovih ranijih iskaza, ovi svjedoci su potvrdili njihovu točnost. Sud je zaključio da su svjedoci u bitnome govorili istinito jer su oni protekom šest godina od događaja na sličan način opisali događaj koji je predmet postupka, a ondje gdje se raniji navodi i isprave razlikuju od navoda na raspravi, sud je prihvatio isprave i ranije navode svjedoka kao točnije izvore saznanja o događaju.

7.1. Prihvaćeni su svi nalazi i mišljenja vještaka toksikologa, vještaka sudske medicine i vještaka psihijatra budući da su argumentirani, po ocjeni suda stručni i temelje se na ispravama priloženim u spis, a stranke nisu imale primjedbe na nalaze i mišljenja. Nalaz vještaka psihijatra, dr. Željka Marinića se temelji i na vlastitoj opservaciji i neuropsihijatrijskoj obradi optuženika.

7.2. Sud je zaključio da je svjedok UB u svom iskazu umanjivao količinu verbalnog i fizičkog nasilja koje je optuženik iskazao prema policijskim službenicima jer iz njegovog iskaza proizlazi da je prošlo vrlo kratko vrijeme između trenutka dok je optuženik izašao iz njegovog vozila, otišao do raskrižja 50 metara udaljenog i ondje bio savladan od strane policijskog službenika ZB, dok je iz iskaza oboje policijskih službenika očito da je dugo trajalo savladavanje DB i optuženika koji su pri tome bili vrlo nasilni, vrijeđali policijske službenike i zadali ozljede ozlijede policijskim službenicima, a njihovo ponašanje je bilo takvo da je ukupno interveniralo šest policijskih službenika, što je vidljivo iz izvješća policije.

7.3. Prihvaćene su kao autentične i istinite sve isprave jer ih nitko nije osporavao, a sastavljene su od strane policije i liječnika, dakle osobe u okviru njihovog posla koje nemaju osobnog motiva za unošenje neistinitog sadržaja u isprave. Isprave svojim sadržajem u bitnome podupiru iskaz svjedokinje AB i svjedoka ZB budući da je iz dojava, izvješća policije i zapisnika o očevidu, okolnosti da je intervenirao veći broj policijskih službenika i hitna pomoć vidljivo da su optuženik i DB manifestirali veliku količinu nasilja prema policijskim službenicima čija namjera je bila spriječiti dezorijentiranu i rastrojenu DB da strada na cesti od naleta vozila.

8. Analizirajući i ocjenjujući sve izvedene dokaze kako svakog pojedinačno, tako i u njihovoj ukupnosti, ovaj sud je na nedvojbeni način utvrdio da je optuženik počinio kazneno djelo napada na službenu osobu iz čl. 315. st. 4. u vezi st. 2. KZ/11. na štetu ZB na način kako je to opisano u činjeničnom supstratu izreke ove odluke.

9. Optuženik nije osporio vrijeme i mjesto događaja (7. rujna 2017. oko 1,35 h u Sesvetama na križanju [adresa] i [adresa]), koji također proizlaze iz trenutka dojave policiji te iz zapisnika o očevidu, izvješća policije te iskaza svjedoka ZB i AB. Sve ostale okolnosti, uključujući i optuženikovu ubrojivost te zgode, su bile sporne.

9.1. Tijek događaja opisan u činjeničnom supstratu sud je utvrdio na temelju iskaza policijskog službenika, svjedoka ZB i policijske službenice, svjedokinje AB te nalaza i mišljenja vještaka sudske medicine. Naime, svjedok ZB je na raspravi potvrdio točnost tih svojih ranijih navoda kada je, pored ostalog, iskazao su kritičnog dana kolegica AB i on zaprimili su dojavu da se dezorijentirana ženska NN osoba želi baciti pod auto u Sesvetskom Kraljevcu kod Antunovića; da su došli na mjesto događaja negdje iza ponoći te su tamo zatekli tu NN žensku osobu koja je očigledno bila pod utjecajem alkohola, možda i droge i koja nije htjela surađivati pa su pozvali hitnu pomoć kada je prišao optuženik i počeo ih vrijeđati i od kojega je zatražio osobnu iskaznicu, na što mu je optuženik rekao "tko si ti da je tebi dam, jebat ću ti mater" i nakon toga nasrnuo na njega (policijskog službenika ZB), pokušao ga udariti šakom u glavu te rukama i nogama kojima je zamahivao prema njemu (oštećeniku) i nakon toga uspio zadati jedan udarac nogom u njegovu nogu. Svjedok je dalje rekao da je naposljetku uspio savladati optuženika, polegnuo ga je na tlo na trbuh i vezao ga lisicama, kao i da se optuženik opirao tijekom nastojanja da mu sveže ruke. Svjedokinja AB je isti događaj opisala na način da je rekla da su ZB i ona bili pozvani da dođu kod benzinske postaje Antunović u Kobiljačkoj ulici jer se tamo nalazila ženska osoba koja se pokušava baciti pod vozila; da su na križanju [adresa] i [adresa] zatekli rastrojenu žensku osobu koja se smirila, no da je u jednom trenutku došao alkoholizirani optuženik koji je tražio da puste na miru žensku osobu, počeo ih je vrijeđati i udaljavati se zajedno s ženskom osobom na što im je ZB rekao da stanu, a optuženik je krenuo šakom udariti kolegu ZB koji se izmaknuo i nakon toga uspio optuženika fiksirati na tlo u namjeri da ga veže, no da je teško obuzdavao optuženika koji je nasrtao na njega pokušavajući ga cijelo vrijeme udarati šakama i nogama te su se hrvali ; optuženik se opirao, vrištao i vrijeđao te je bio agresivan, kao i da je naknadno od kolege saznala da je on u ovom događaju zadobio površinsku oguljotinu. Iz medicinske dokumentacije za optuženika i nalaza i mišljenja vještaka sudske medicine proizlazi da je U **.**.2017. zadobio manju oguljotinu kože u području lijevog koljena koja predstavlja tjelesnu ozljedu, a nastala je djelovanjem tupo-tvrde sile te se moglo raditi udarcem tupo-tvrdim sredstvom u predjelu koljena, primjerice udarac nogom obuvenom u cipelu, zadanim silom slabog intenziteta. Prema tome, sud je utvrdio sve okolnosti navedene u činjeničnom opisu izreke.

9.2. Optuženik je svojim radnjama (nasrtanja na policijskog službenika, zamahivanjem rukama i nogama prema njemu sa ciljem udaranja te zadavanjem udarca nogom u nogu oštećenika) silom pružio otpor službenoj osobi, policijskom službeniku ZB prilikom pokušaja legitimiranja, dakle u obavljanju službene radnje kojom prilikom je optuženik nanio policijskom službeniku tjelesnu ozljedu u vidu manje oguljotine u području lijevog koljena.

10. Nadalje, optuženik je za kazneno djelo kriv (čl. 23. KZ/11.) budući da je postupao je s namjerom (čl. 28. st. 2. KZ/11), bio je svjestan da je njegovo ponašanje zabranjeno i ne postoji nijedan ispričavajući razlog. Optuženik je pri tome postupao s izravnom namjerom budući da nema sumnje da je bio svjestan obilježja kaznenih djela i htio njihovo ostvarenje, iako je njegova sposobnost shvaćanja svog ponašanja i upravljanja svojim postupcima, bila smanjena u bitnoj mjeri. Vezano za svijest o zabranjenosti postupanja, ističe se da svaka odrasla i razumna osoba zna da je zabranjeno takvo ponašanje. Nadalje, sud nije našao da postoji neki od ispričavajućih razloga budući da to ne proizlazi iz tijeka događaja koji je predmet ovog postupka. Na temelju nalaza vještaka psihijatra sud je utvrdio da je optuženikova ubrojivost, odnosno sposobnost shvaćanja svog ponašanja i upravljanja svojim postupcima, bila smanjena u bitnoj mjeri, a što je detaljnije obrazloženo pod toč. 6.5. ove odluke prilikom iznošenja nalaza i mišljenja vještaka psihijatra.

11. Slijedom opisanog, u navedenim radnjama ostvarena su obilježja kaznenog djela napada na službenu osobu iz čl. 315. st. 4. u vezi st. 2. KZ/11. pa ga je sud proglasio krivim kao u izreci ove presude.

12. Nakon što je odlučio o kaznenoj odgovornosti optuženika za kazneno djelo napada na službenu osobu iz čl. 315. st. 4. u vezi st. 2. KZ/11, sud je pristupio razmatranju vrste i mjere kaznenopravne sankcije i pri tome je imao na umu kriterije koje propisuje KZ/11.

13. Kao olakotno sud je uzeo u obzir da je optuženik kazneno neosuđivana osoba i prekršajno nekažnjavana osoba. Nadalje, isti je u vrijeme događaja bio u dobi od 18 godina pa se može zaključiti da je kazneno djelo posljedica njegove životne nezrelosti. Isti je bio smanjeno ubrojiv u bitnoj mjeri što je također značajna olakotna okolnost. Oštećeniku nisu ostale posljedice ozljeđivanja od strane optuženika. Optuženik je zaposlen te studira od 2021. na Poslovnom veleučilištu u Zagrebu (podatak iza nalaza vještaka na listu 363. spisa) i u spisu nema podataka o bilo kakvom aktualnom problematičnom ponašanju optuženika. Sud nije našao da postoje otegotne okolnosti.

14. Za kazneno djelo napada na službenu osobu iz čl. 315. st. 4. KZ/11. propisana je kazna zatvora do jedne godine do osam godina pa je sud odmjerio kaznu zatvora u propisanom minimumu od jedne godine. Sud je dalje smatrao da se svrha kažnjavanja može postići i uvjetnom osudom s rokom provjeravanja od tri godine što je primjereno sa ciljem motiviranja optuženika da se više ne upušta u protupravna ponašanja. Naime, optuženik nije osuđivana, niti prekršajno kažnjavana osoba pa je za očekivati da će se i mjerom upozorenja u vidu uvjetne osude ostvariti sve svrhe kažnjavanja propisane u čl. 41. KZ/11., dakle izraziti društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja te omogućiti počiniteljima ponovno uključivanje u društvo. Sud je odredio primjereni rok provjeravanja od tri godine sa ciljem motiviranja optuženika da se ubuduće kloni kaznenih djela.

14.1. Dakle, ako optuženik u roku provjeravanja počini novo kazneno djelo, uvjetna osuda se može opozvati i isti može biti upućen na izdržavanje kazne zatvora.

15. Sud nije prihvatio prijedlog vještaka psihijatra da se optuženiku izrekne sigurnosna mjera iz čl. 70. KZ/11. obveznog psihosocijalnog tretmana budući da nije ispunjena pretpostavka za primjenu te mjere u vidu opasnosti da počini isto ili slično kazneno djelo, odnosno djelo s obilježjem nasilja. Name, optuženik je prekršajno nekažnjavana i kazneno neosuđivana osoba, a vještak je u nalazu i mišljenju naveo (list 372. spisa) da optuženik redovno uzima terapiju za epilepsiju (koja mu je propisana nakon ozljede glave 2020.) i da od uvođenja te terapije nije konzumirao alkohol i da uredno apstinira. Isti je u međuvremenu upisao studij upravljanja opskrbnim lancima na Poslovnom veleučilištu u Zagrebu te se nalazi na 3. godini tog studija. Dakle, u spisu nema podataka da bi optuženik u trenutku donošenja ove odluke pokazivao bilo kakve probleme u ponašanju pa se ne može zaključiti da postoji opasnost da bi isti u budućnosti počinio isto ili slično kazneno djelo s obilježjem nasilja. Kod takvog stanja stvari, nisu ispunjeni zakonski uvjeti za primjenu mjere iz čl. 70. KZ/11 pa je sud nije izrekao optuženiku.

16. Sud je optuženika na temelju čl. 148. st. 1. ZKP/08 obvezao da naknadi troškove kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1. do 6. ZKP/08. Optuženik je dužan platiti trošak toksikološkog vještačenja u iznosu od 250,00 kn (račun na listu 115. spisa), trošak analize alkohola u krvi i mokraću u iznosu od 750,00 kn (list 119. spisa), polovicu troška sudskomedicinskog vještačenja u iznosu od 600,00 kn (list 186. spisa) i trošak psihijatrijskog vještačenja u iznosu od 783,07 € (list 379. spisa), a što ukupno iznosi 995,43 €. Paušalni iznos od 500 €. je primjeren trudu državnih tijela, u okviru propisnog raspona i razmjeran činjenici da je optuženik zaposlen i ostvaruje prihode, a da nema obveze uzdržavanja. Sud zaključuje da je isti u mogućnosti naknaditi trošak postupka bez ugrožavanja vlastite egzistencije.

16.1. Optuženik je dužan trošak platiti u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude, a protekom tog roka presuda u odnosu na troškove postaje ovršna. U slučaju da optuženik ne ispuni obvezu u tom roku, presuda će se dostaviti nadležnom državnom odvjetništvu na naplatu putem ovrhe u skladu sa čl. 181. st. 4. i 5. ZKP/08.

17. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu 21. veljače 2025.

Sudac:

Ivona Horvatić

Uputa o pravu na žalbu

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku od 15 dana od pisanog primitka iste, žalba se podnosi ovom sudu neposredno ili poštom preporučeno u četiri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

1.Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu, na broj KOmp-DO-214/2020 uz zapisnik

2. oštećeni ZB - po pravomoćnosti

3. optuženi RB

4. branitelj, odvjetnik Zoran Galić uz zapisnik

5. u spis