REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

Broj: Ppž-8978/2022

ZAGREB

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Jasne Momirović kao predsjednice vijeća, te Katice Lučić i Ivane Bosnić-Kovačić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Hane Bogović kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika RF, zbog prekršaja iz čl. 92. t. 1. i 2. Zakona o šumama („Narodne novine“, broj 68/18, 115/18, 98/19, 32/20, 145/20), rješavajući o žalbi tužitelja Državnog inspektorata, Središnjeg ureda, Sektora za nadzor u šumarstvu i lovstvu, Službe šumarske inspekcije, podnesenoj protiv rješenja Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj: 77. Pp G-7888/2022, od 18. srpnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 18. veljače 2025.,

r i j e š i o j e:

Prihvaćanjem žalbe tužitelja Državnog inspektorata, Središnjeg ureda, Sektora za nadzor u šumarstvu i lovstvu, Službe šumarske inspekcije, ukida se pobijano rješenje i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na postupak i odlučivanje.

O b r a z l o ž e n j e

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem na temelju čl. 161. st. 4. Prekršajnog zakona odbačen je optužni prijedloga protiv okrivljenika, zbog prekršaja iz članka čl. 92. t. 1. i 2. Zakona o šumama („Narodne novine“, broj 68/18, 115/18, 98/19, 32/20, 145/20), s obrazloženjem da po istome nije moguće voditi prekršajni postupak, jer da u istom nedostaju podaci iz čl. 160. st. 2. t. 5. Prekršajnog zakona, odnosno nedostaje činjenični opis iz kojeg proizlaze obilježja prekršaja, odnosno svojstvo okrivljenika u skladu sa Zakonom o šumama, s obzirom da je tužitelj optužni prijedlog koncipirao na način da u činjeničnom opisu djela prekršaja za koje okrivljenika tereti nije naveo bitno obilježje djela prekršaja koje predstavlja pretpostavku za prekršajnu odgovornost fizičke osobe, odnosno činjenicu da okrivljenik nije šumoposjednik, a da je tužitelj po pozivu suda dostavio dopunu optužnog prijedloga u kojoj nije postupio po traženju suda i nije otklonio nedostatak optužnog prijedloga na koji mu je ukazano, pa da je optužni prijedlog ostao nepodesan za postupanje.

2. Protiv prvostupanjskog rješenja tužitelj je pravodobno podnio žalbu, u kojoj u bitnom navodi da iz nabrojenih i raspoloživih dokaza proizlazi da okrivljenik nije vlasnik predmetne k.č. koja se vodi kao šuma, pa da je nedvojbeno da se radi o fizičkoj osobi koja nije šumoposjednik.

3. Predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.

4. Žalba je osnovana.

5. Odlučujući o žalbi ovaj sud je našao da u konkretnom slučaju nije bilo osnove za odbačaj optužnog prijedloga iz razloga navedenih u pobijanom rješenju, a na što osnovano u žalbi ukazuje žalitelj.

6. Naime, optužnim prijedlogom okrivljeniku se činjenično stavlja na teret da je kritične zgode na k. č. [katastarska čestica], k.o.o Utinja Vrelo, koja se po načinu uporabe vodi kao šuma, posjekao oko 5 stabala graba bez prethodne doznake te posječena drva bez obilježavanja i bez izdanog teretnog lista (popratnice) izvezao iz šume, što je pravno kvalificirano kao prekršaji iz čl. 92. st. 1. t. 1. i 2. Zakona o šumama („Narodne novine“, broj 68/18, 115/18, 98/19, 32/20, 145/20).

7. Nadalje, odredbom članka 92. t. 1 Zakona o šumama („Narodne novine“, broj 68/18, 115/18, 98/19, 32/20, 145/20), koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja bilo je propisano kažnjavanje za prekršaj fizičke osobe koja nije šumoposjednik novčanom kaznom od 10.000,00 do 20.000,00 kuna „ako izvrši sječu nedoznačenih stabala (članak 36. stavak 1.)“, a t. 2. istog članka „ako šumske proizvode i drvo izvan šume i šumskog zemljišta transportira neobilježeno i ako za njih nema izdan propisani teretni list (članak 37. stavci 1. i 2.), ali je odredbom čl. 88. st. 1. t. 1. bilo propisano i kažnjavanje za prekršaj novčanom kaznom od 7.000,00 do 15.000,00 kuna malog šumoposjednika „ako izvrši ili dopusti sječu nedoznačenih stabala (članak 36. st. 1.) i t. 3. istog stavka istog članka „ako šumske proizvode i drvo izvan šume i šumskog zemljišta transportira neobilježeno i ako za njih nema propisani teretni list (članak 37. stavci 1., 2., 5. i 7.).

8. Prema tome, u vrijeme počinjenja prekršaja i podnošenje optužnog prijedloga bilo je propisano kažnjavanje za predmetne prekršaje i fizičke osobe koja nije šumoposjednik i malog šumoposjednika, pa i bez traženja dopune optužnog prijedloga bili su ispunjeni uvjeti za vođenje postupka, a prvostupanjski sud, koji nije vezan pravnom kvalifikacijom djela iz optužnog akta, ovlašten je prema utvrđenom činjeničnom stanju, odnosno da je okrivljenik eventualno šumoposjednik, djelo označiti prema blažem propisu.

9. Slijedom navedenog nije bilo osnove za odbačaj optužnog prijedloga iz razloga navedenih u pobijanom rješenju, pa je trebalo prihvaćanjem žalbe tužitelja pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na postupak i odlučivanje, time da će voditi računa da je u međuvremenu, 2. travnja 2024., stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o šumama („Narodne novine“, broj 36/24), koji više ne propisuje prekršaj fizičke osobe koja nije šumoposjednik ako izvrši sječu nedoznačenih stabala (čl. 36. st. 1.), a navedeno djelo nije propisano kao prekršaj za fizičku osobu koja nije šumoposjednik niti drugim važećim propisom.

10. Iz navedenih razloga odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 18. veljače 2025.

Zapisničarka:

Predsjednica vijeća:

Hana Bogović, v. r.

Jasna Momirović, v. r.

Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 3 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.