REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-707/2025-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Mario Vukelić, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, Zagreb, Mihanovićeva ulica 3, OIB 84397956623, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB 26187994862, kojeg zastupaju punomoćnici, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Hanžeković & partneri d.o.o., u Zagrebu, Radnička cesta 22, radi naknade štete, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv rješenja Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj P-6/2024-37 od 11. veljače 2025., 18. veljače 2025.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana tužiteljeva žalba i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Varaždinu poslovni broj P-6/2024-37 od 11. veljače 2025.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem odbijen je prigovor tužitelja kao neosnovan i potvrđeno rješenje tog suda poslovni broj P-6/2024-35 od 10. veljače 2025.
2. Tužitelj je protiv navedenog rješenja podnio žalbu zbog pogrešne primjene materijalnog prava i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. U žalbi u bitnome navodi kako tužitelj smatra da je oslobođen plaćanja sudskih pristojbi temeljem čl. 11. st. 1. t. 2. Zakona o sudskim pristojbama jer se u konkretnom slučaju radi o postupku proizašlom iz obavljanja javnih ovlasti.
Da se radi o javnim ovlastima u ovom slučaju proizlazi iz potrebe ovog postupka, čl. 161. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13) prema kojem tužitelj Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ima izvorno pravo potraživati naknadu štete za isplaćena mirovinska primanja izravno od osiguravajućih društava. Upravo u ovom slučaju se radi o naknadi štete na ime isplaćenih mirovina. Dakle, upravo zbog te javne djelatnosti propisane radi koristi državljana Republike Hrvatske (da imaju zbog ozljeda pravo na novčana javna davanja mirovinu) se odredbom čl. 164. Zakona o mirovinskom osiguranju prebacuje odgovornost isplate mirovine u ovom slučaju konkretno na tuženika.
3. Budući da je HZMO javna ustanova osnovana zakonom radi rješavanja o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja koja su propisana zakonom, a zakonom je propisano i pravo na naknadu štete, HZMO po istome mora postupati i onda kada na teret Državnog proračuna priznaje pravo i onda kada u korist Državnog proračuna potražuje naknadu štete iz priznatog prava jer se radi o šteti nanesenoj prihodima Državnog proračuna, a ne o građanskom pravu u širem smislu.
Stoga predlaže da ovaj žalbeni sud uvaži njegovu žalbu i ukine pobijano rješenje.
4. Žalba nije osnovana.
5. Pobijano rješenje ispitano je na temelju odredbe čl. 365. u vezi s čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23.; dalje: ZPP) u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP-a, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava (čl. 356. ZPP-a).
6. Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi kako prvostupanjski sud smatra da tužitelj ne može biti oslobođen od plaćanja pristojbi u ovom predmetu, jer se u konkretnom slučaju ne radi o postupku proizašlom iz obavljanja javnih ovlasti.
7. Suprotno žalbenim razlozima pravilno ističe prvostupanjski sud da je odredbom čl. 11. st. 1. t. 1. Zakona o sudskim pristojbama propisano da su od plaćanja sudskih pristojbi oslobođeni Republika Hrvatska i tijela državne vlasti, dok je točkom 2. iste odredbe propisano i da su od plaćanja sudskih pristojbi oslobođene osobe i tijela koji obavljaju javne ovlasti u obavljanju tih ovlasti.
8. Odredbom čl. 145. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19 i 84/21; dalje: ZOMO) propisano je da Zavod (tužitelj) ima javne ovlasti u rješavanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja, a pri tome obavlja sljedeće poslove:
1. poslove u vezi s ostvarivanjem prava osiguranih osoba iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti 2. osigurava provedbu uredbi Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju 3. osigurava zakonitost ostvarivanja prava osiguranih osoba, te im pruža stručnu pomoć pri ostvarivanju prava 4. provodi politiku razvitka i unapređivanja mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti 5. obavlja i druge poslove u vezi s provedbom i ostvarivanjem prava iz mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti. Iz citirane odredbe čl. 145. ZOMO-a proizlazi da javnu ovlast tužitelj ima u rješavanju o pravima i obvezama iz mirovinskog osiguranja. Suprotno žalbenim razlozima pravilno ističe prvostupanjski sud da se u konkretnom sporu ne radi o obavljanju poslova u smislu naprijed citirane odredbe toga Zakona, već se radi o sudskom parničnom postupku u kojem Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje tuži pravnu osobu za isplatu naknade štete na temelju odredaba čl. 161. ZOMO-a, pa tužitelj pogrešno smatra da je oslobođen od plaćanja sudskih pristojbi u ovom postupku.
9. Stoga je prvostupanjski sud pravilno tužiteljev prigovor protiv rješenja kojim je tužitelju naloženo platiti sudsku pristojbu, odbio kao neosnovan (čl. 29. st. 2. ZSP-a).
10. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 380. t. 2. ZPP-a, valjalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 18. veljače 2025.
Sudac
Mario Vukelić
