Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-4080/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, sud drugog stupnja, u vijeću sutkinja Nike Grospić Ivasović, predsjednice, Slavice Garac, izvjestiteljice i članice, Diane Preglej, članice, u pravnoj stvari tužitelja ŽČ /OIB: [osobni identifikacijski broj]/ iz [adresa], kojeg zastupa Tomislav Filaković, odvjetnik iz [adresa], protiv tuženika Sava osiguranje d.d., Podružnica [adresa] /[osobni identifikacijski broj]/ sa sjedištem u [adresa], R. [adresa], kojeg zastupa Dejan Kuharić, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu mr. sc. Dušanka Kuharić i Dejan Kuharić iz [adresa], radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini poslovni broj Pn-19/2021-25 od 9. svibnja 2024., u sjednici održanoj 18. veljače 2025.,
r i j e š i o j e
Ukida se presuda Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini poslovni broj Pn-19/2021-25 od 9. svibnja 2024. i predmet vraća istom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Presudom Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini poslovni broj Pn- 19/2021-25 od 9. svibnja 2024. je odbijen tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 207.000,00 kuna na ime neimovinske štete sa zatezni kamatama od podnošenja tužbe (17. ožujka 2021.) do isplate, iznosa od 228.000,00 kuna na ime buduće neimovinske štete sa zateznim kamatama od 17. ožujka 2021. do isplate, iznosa od 912.000,00 kuna na ime buduće imovinske štete sa zateznim kamatama od 17. ožujka 2021. do isplate i zahtjev za naknadu parničnih troškova sa zateznim kamatama (stavak I. izreke) i naloženo tužitelju naknaditi tuženiku parnične troškove u iznosu od 10.087,50 eura (stavak II. izreke).
2. Protiv presude žali se tužitelj iz razloga određenih člankom 353. stavkom 1. ZPP- a[1] . Tužitelj predlaže preinaku ili ukidanje prvostupanjske presude slijedom žalbenih navoda.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba je osnovana.
5. Ispitivanjem prvostupanjske presude utvrđen je žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 11. ZPP-a (manjkavost obrazloženja) s neotklonjivim posljedicama na meritorno suđenje, budući da niti činjenično stanje nije pravilno utvrđeno.
6. Iz sadržaja predmeta u bitnome proizlazi da je označeni tuženik Sava osiguranje d.d. - Podružnica H na temelju punomoći koju je izdala Zavarovalnice Sava, zavarovalne družba d.d. [adresa], u odgovoru na tužbu priznao štetni događaj (teško ozljeđivanje tužitelja kao putnika u osobnom vozilu registarske oznake [registarska oznaka], kojim je upravljala EČ, u prometnoj nezgodi 4. studenog 2019. oko 18:30 u Č) i pasivnu legitimaciju, da bi nakon što je po sudu određeno izvođenje dokaza u podnesku od 15 listopada 2022. ponovo istakao prigovor promašene legitimacije iskazujući stav da je predmetni postupak tužitelj trebao pokrenuti protiv Hrvatskog zavoda za osiguranje i da su radnje po Sava osiguranje d.d. – Podružnica Hrvatska u mirnom postupku poduzete u svojstvu ovlaštenog predstavnika odgovornog osiguratelj iz [adresa], a koji je prvostupanjski sud prihvatio pozivom na odredbu članka 34. stavak 1. i članak 47. stavak 1. ZOOUP-a[2] i odbio tužbene zahtjeve.
7. Ocjena prigovora promašene pasivne legitimacije po prvostupanjskom sudu je u okolnostima konkretnog slučaja neodrživa.
7.1. To iz razloga što se pitanje aktivne, odnosno pasivne legitimacije prosuđuje kroz primjenu materijalnog prava na utvrđene činjenice, pri čemu od legitimacije treba razlikovati stranačku sposobnost, odnosno može li tužitelj / tuženik uopće biti stranka u postupku. Dokazivanje procesne legitimacije ograničava se na to da tužitelj učini vjerojatnim da je ovlašten za vođenje konkretne parnice protiv tuženika (da ima pravni interes kad bi postojale građanskopravne pretpostavke za koje on samo tvrdi da postoje) u pretpostavci da ako je točno da postoji, odnosno da ne postoji građanskopravno ovlaštenje iskazano u tužbenom zahtjevu (je li sporni građanskopravni odnos postoji - je li iz njega za tužitelja proizlazi tužbeni zahtjev je pitanje meritorne naravi o kome se odlučuje na kraju raspravljanja - zbog toga se parnica i vodi).
1 Zakon o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008. - ispravak, 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 28/2013., 89/2014. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., u daljnjem tekstu: ZPP-a).
2 Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine, broj: 151/2005., 36/2009., 75/2009., 76/2013., 152/2013., 155/2023., u daljnjem tekstu: ZOOUP-a)
8 .[3] Prema materijalnom pravu (članak 43. u vezi s člankom 921., člankom 964. - 965. ZOO-a i članak 12. stavak 4. ZOOUP-a) oštećena osoba podnosi tužbu za naknadu štete protiv odgovornog osiguratelja ili odgovorne osobe za naknadu štete, s tim da je odgovornost odgovornog osiguratelja i štetnika (osiguranika) solidarna, a što znači da oštećena osoba može tužiti oba solidarna dužnika zajedno ili svakog posebno i da protiv svakog od njih može ishoditi pravomoćnu presudu o naknadi cjelokupne štete ili tražiti od svakog samo dio štete, s time da se može namiriti samo od jednog.
9. Dakle, izbor i primjena odredbe članka 34. stavka 1. i članak 47. stavka 1. ZOOUP-a je pogrešna jer se tim odredbama ne rješava pitanje aktivne, odnosno pasivne legitimacije za podnošenje tužbe za naknadu štete, kako to tumači tuženik i prvostupanjski sud. To što je tužitelju kao oštećenoj osobi, kojoj je u Republici Hrvatskoj nanesena šteta uporabom vozila inozemne registracije za koju postoji valjana međunarodna isprava ili dokaz o postojanju osiguranja od automobilske odgovornosti dana mogućnost da odštetni zahtjev može podnijeti Hrvatskom uredu za osiguranje (i/ili imenovanom korespodentu stranog osiguratelja od automobilske odgovornosti za rješavanje štete u državi u kojoj se dogodila prometna nezgoda, koju su prouzročili njegovi osiguranici) nije prestao postojati građanskopravni odnosa odgovornosti za štetu oštećene osobe i štetnika / osiguratelja, već iz njega za tužitelja (oštećenog) proizlazi tužbeni zahtjev za naknadu štete.
10. Osim toga, ako se ima u vidu da je načelo savjesnosti i poštenja neovisno o tome što se primarno veže za obvezno pravo, te zabrana zlouporabe prava koja proizlazi iz tog načela i postupovno načelo, pitanje je na koje prvostupanjski sud nije dao odgovor - je li Zavarovalnice Sava, zavarovalne družba d.d. [adresa] iz [adresa], kojoj je prijavljena šteta tužitelja (list 11.) i koja je u konačnici platila dio štete u mirnom postupku, postupovne norme i ovlaštenja primijenila i koristila savjesno i pošteno, kad je u odgovoru na tužbu od 30. travnja 2021. na temelju izdane punomoći (list 47.) priznala pasivnu legitimaciju (list 45.), a zatim nakon što je na ročištu održanom 1. lipnja 2022. određeno izvođenje dokaza (list 55.), podneskom od 15. listopada 2022. osporila pasivnu legitimaciju i ostala kod navoda iz odgovora na tužbu, napominjući da je iz tužbe i priloga vidljivo da je vozilo štetnika bilo osigurano kod Zavarovalnice Sava, zavarovalne družba d.d. [adresa] iz [adresa].
11. I konačno, nije jasno, s obzirom da je i sam tuženik u podnesku od 15. listopada 2022., prvenstveno predložio da se pozove tužitelja da ispravi naziv tuženika (list 88. - 89.) zašto prvostupanjski sud smatra da nije bilo uvjeta za postupanje po odredbi članka 83. stavku 1., 2. - 6. ZPP-a.
12. Iz navedenih je razloga, uz činjenicu da i dužnost naknade parničnog troška zavisi od odluke o glavnom tužbenom zahtjevu, bez potreba za očitovanjem na ostale žalbene navode tužitelja, ukinuta u cijelosti prvostupanjska presuda i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje (članak 369. stavak 1. i članak 370. ZPP-a).
3 Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine, broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 155/2023.)
13. U zakonitom nastavku postupka prvostupanjski će sud otkloniti nedostatke u postupanja na koje mu je ukazano, ponovo će donijeti na zakonu utemeljenu odluku, koju će obrazložiti na način određen člankom 338. stavkom 4. ZPP-a i pri tome imati vidu da povreda tih pravila predstavlja povredu pravila o odlučivanju.
U Zagrebu 18. veljače 2025.
Predsjednica vijeća:
Nika Grospić Ivasović
