REPUBLIKA HRVATSKA
Broj: Pp-17340/2024-25
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Stalna služba u Solinu
U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Solinu, po sutkinji Slavki Kodžoman uz sudjelovanje zapisničarke Dragice Pavić Radović u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika NJ, kojeg brani Jadranka Duvnjak odvjetnica u Kaštel Starom radi prekršaja iz čl. 51. st. 5. u svezi sa čl. 293. st. 1. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ br.: 67/08, 48/10, 74/11, 39/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19,114/22), pokrenutog povodom prigovora okrivljenika protiv prekršajnog naloga izdanog od strane PU SD, Postaje prometne policije Split broj: Klasa: 211-07/24-3/10646 Ur.br.: 511-12-36-24-1 od 18. kolovoza 2024. nakon provedenog žurnog postupka dana 18. veljače 2025.
presudio je
Okrivljenik NJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin N i E, rođen **.**.1993. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], inženjer građevine, mjesečna primanja 1.400,00 eura, neoženjen, bez djece, državljanin RH, prekršajno nekažnjavan.
kriv je
a)što je dana 30. prosinca 2023. u 23:20 sati u Muću na cesti D 56 izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom na način da je upravljao osobnim automobilom Renault [registarska oznaka] krećući se južnom prometnom trakom ceste D 56 od smjera zapada u smjeru istoka te dolaskom do mjesta događaja gdje je kolnik za navedeni smjer izrađen u vidu zavoja u desno nije prilagodio brzinu kretanja vozila osobinama kolnika (kolnik mokar i nepregledan zavoj) i vozila kojim je upravljao uslijed čega je pri izlijetanju van južnog ruba kolnika desnim kotačima udario u betonski ivičnjak južnog ruba kolnika nakon čega je došlo do zanošenja vozila u smjeru sjeveroistoka pri čemu je sa istim sletio van sjevernog ruba kolnika udarivši ploču za označavanje bočne zapreke (barijeru na gumenom postolju) i preko već oštećene ne sanirane metalne ograde s oštećenim nosačima (vlasništvo Županijskih cesta Split d.o.o.) nastavio kretanje niz kamenu zemljanu kosinu obraslu drvećem i niskim te se zaustavio na zemljanoj površini 4,0 metara ispod razine kolnika prednjim djelom okrenut u smjeru istoka
čime je počinio prekršaj iz čl. 51. st. 1.. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ br.: 67/08, 48/10, 74/11, 39/13, 92/14 i 64/15, 108/17, 70/19, 114/22), a kažnjiv po čl. 51. st. 5., a u svezi sa čl. 293. st. 1. istog Zakona, pa se okrivljeniku temeljem istog propisa
izriče
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 260,00 (dvjesto šezdeset) eura
Temeljem čl. 33. st. 10. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan novčanu kaznu platiti u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, a u protivnom će se naplatiti prisilnim putem.
Ukoliko okrivljenik u ovom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
Temeljem odredbe čl.138.st.3. Prekršajnog zakona okrivljenik je dužan platiti trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 20,00 (dvadeset) eura u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude, jer će se u protivnom naplatiti prisilnim putem.
Na temelju čl.182. st. 1. t. 3. Prekršajnog zakona (NN br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18) okrivljenik NJ
oslobađa se od optužbe
za djelo pod b) da bi istog dana kao pod točkom a) nakon što je izazvao prometnu nesreću s materijalnom štetom napustio mjesto događaja a da prije toga nije popunio i potpisao Europsko izvješće ili na drugi način razmijenio osobne podatke i podatke o vozilu s vlasnikom oštećene imovine
čime da bi djelom pod b) počinio prekršaj iz čl. 176. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, a kažnjivog po čl. 176. st. 5. istog Zakona.
Obrazloženje
1. PU SD, Postaja prometne policije Split broj: Klasa: 211-07/24-3/10646 Ur.br.: 511-12- 36-24-1 od 18. kolovoza 2024. izdala je prekršajni nalog protiv okrivljenika, a zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci ove presude, ali je okrivljenik protiv navedenog prekršajnog naloga uložio prigovor pa je isti stavljen izvan snage i proveden je žurni postupak.
2.Okrivljenik je u svojoj obrani naveo da se ne smatra krivim za prekršaje koji mu se stavljaju na teret, te da je točno da je predmetne prigode upravljao osobnim vozilom Renault [registarska oznaka] na cesti D 56 iz pravca Drniša u pravcu Muća te dolaskom do mjesta događaja u zavoju u desno izletio je s vozilom van desnog ruba kolnika te udario u betonski ivičnjak južnog ruba kolnika nakon čega je došlo do zanošenja vozila u smjeru sjeveroistoka te je sletio van sjevernog ruba kolnika. Ali nije oštetio ploču za označavanje bočne zapreke na gumenom postolju jer je već bila oštećena, te nije oštetio zaštićenu metalnu ogradu jer je ista već bila potpuno oštećena i položena na zemlju, a oštećena je od ranijeg slijetanja drugog vozila jer je prepoznao krhotine od vozila koje su bile na tom mjestu gdje sam i ja sletio. Te je nastavio kretanje s vozilom na kamenu zemljanu kosinu obraslu drvećem i niskim raslinjem te se zaustavio na zemljanom površini. Nije točno da je napustio mjesto događaja već je vozilo ostalo na mjestu događaja zvao je vučnu službu a kako nije oštetio zaštitnu metalnu ogradu vlasništvo ŽC nije onda bio u obvezu popuniti ili potpisati Europsko izvješće o nezgodi niti vlasniku ŽC ostaviti svoje podatke i podatke i podatke o vozilu vlasniku oštećene ograde. Kako je sam bio oštećen smatrao je da ne treba zvati policiju niti popunjavati Europsko izvješće. Cesta nije održavana ni zaštitna ograda bila u ispravnom stanju odnosno bila je uništena i polegnuta na pod. Ukoliko sud smatra da je kriv za izazivanje prometne nesreće moli da mu se kazna maksimalno ublaži ili izrekne opomena. A da ga se oslobodio za prekršaj pod točkom 2. jer isti nije počinio odnosno nije oštetio zaštitnu metalnu ogradu.
3.U dokazne svrhe zapisnik o očevidu od 31. prosinca 2023., pregledava se situacijski plan prometne nesreće od 31. prosinca 2023. te je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju iz koje je razvidno da isti nije bio prekršajno kažnjavan.
4.Nakon ovako provedenog postupka, te savjesne ocjene svakog dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima sud je utvrdio da je okrivljenik počinio prekršajno djelo koje mu se stavlja na teret, a kako je to činjenično opisano i pravno označeno u izreci ove presude pod točkom a) izreke presude, dok u odnosu na djelo opisano pod točkom b) izreke presude Sud nije dokazao da bi okrivljeni isto počinio.
4.1. Nesporno je utvrđeno da je okrivljenik dana 30. prosinca 2023. u 23:20 sati u Muću na cesti D 56 upravljao osobnim automobilom Renault [registarska oznaka] krećući se južnom prometnom trakom ceste D 56 od smjera zapada u smjeru istoka te dolaskom do mjesta događaja gdje je kolnik za navedeni smjer izrađen u vidu zavoja u desno pri izlijetanju van južnog ruba kolnika desnim kotačima udario u betonski ivičnjak južnog ruba kolnika nakon čega je došlo do zanošenja vozila u smjeru sjeveroistoka pri čemu je sa istim sletio van sjevernog ruba kolnika udarivši ploču za označavanje bočne zapreke (barijeru na gumenom postolju) i preko već oštećene ne sanirane metalne ograde s oštećenim nosačima (vlasništvo Županijskih cesta Split d.o.o.) nastavio kretanje niz kamenu zemljanu kosinu obraslu drvećem i niskim te se zaustavio na zemljanoj površini 4,0 metara ispod razine kolnika prednjim djelom okrenut u smjeru istoka, a što sve proizlazi iz zapisnika o očevidu od 30. prosinca 2023., situacijskog plana prometne nesreće od 3. prosinca 2023. koji su sastavljeni od strane ovlaštene službene osobe u okviru njihove nadležnosti za provođenje nadzora i policijskih ovlasti i kao takvi predstavljaju pravovaljan dokaz u smislu čl. 158. st.5. Prekršajnog zakona kao i iskaza obrane okrivljenika kojeg je sud u ovom djelu prihvatio kao vjerodostojan, ocjenjujući ga jasnim i uvjerljivim i sukladnim navedenim dokazima.
4.2.Međutim, sporno je da li je okrivljenik tom prilikom izazivao prometnu nesreću s materijalnom štetom a na način kao mu se to stavlja na teret, te dali je napustio mjesto događaja, a da vlasniku oštećene imovine nije ostavio podatke o sebi i vozilu s kojim je upravljao.
5. Odredbom čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.
5.1. Okrivljenik je predmetne prigode upravljao navedenim vozilom i kretao se cestom D 56 te dolaskom u zavoj u desno nije prilagodio brzinu kretanja svog vozila navedenim osobinama i stanju kolnika, a u konkretnom slučaju kolnik je bio mokar i kretao se nepregledan zavoj te uslijed neprilagođene brzine navedenim osobinama i stanju kolnika nije mogao vozilo održati na kolniku uslijed čega je izgubio kontrolu nad vozilom i izazvao prometnu nesreću i materijalnom štetom, a na način kako mu se to optužnim prijedlogom stavlja na teret.
6. Okrivljenik je takvim svojim postupanjem ostvario sva bitna obilježja djela prekršaja iz čl. 51. st. 1. a kažnjiv po čl. 51. st. 5. u svezi čl. 293. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama pa ga je stoga ovaj sud proglasio krivim i izrekao mu novčanu kaznu.
7.Prilikom odlučivanja o prekršajnoj sankciji sud je okrivljeniku kao olakotnu okolnost uzeo u obzir da dosad nije bio prekršajno kažnjavan, dok otegotnih okolnosti nije našao pa mu je izrekao novčanu kaznu u fiksnom iznosu propisanom zakonom za navedeni prekršaj, a u iznosu od 260,00 eura smatrajući ovako izrečenu kaznu primjerenoj težini počinjenog djela i stupnju odgovornosti okrivljenika te držeći da okrivljenik ubuduće neće činiti iste ili druge prekršaje.
7.1.Okrivljenik je upozoren da ukoliko u roku određenom u izreci ove presude uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
8.Odluka o trošku temelji se na odredbi čl.138. Prekršajnog zakona, te je isti trošak izrečen u paušalnom iznosu određen s obzirom na trajanje i složenost postupka te imovno stanje okrivljenika.
9.U odnosu na djelo opisano pod točkom b) koje se okrivljeniku stavlja na teret da je napustio mjesto događaja a da vlasniku oštećene imovine nije ostavio svoje podatke o sebi i podatke o vozilu kojim je prouzročio prometnu nesreću, odnosno popunio i potpisao Europsko izvješće o nezgodi trebalo je utvrditi da li je okrivljenik prilikom slijetanja vozilom s kolnika oštetio imovinu vlasništvo Županijskih cesta pa da bi stoga bio dužan postupiti kako je to propisano odredbom čl. 176. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
9.1.Odredbom čl. 176. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da vozači sudionici prometne nesreće u kojoj je uzrokovana samo materijalna šteta na vozilima dužni su ukoliko je to moguće odmah ukloniti vozila s kolnika, omogućiti nesmetano odvijanje prometa, popuniti i potpisati europsko izviješće o nesreći ili na drugi način razmijeniti osobne podatke ili podatke o vozilima, a u stavku 2. ovog članka propisano je da vozači iz stavka 1. ovog članka ne smiju napustiti mjesto prometne nesreće dok nisu popunili i potpisali europsko izvješće ili na drugi način razmijenili osobne podatke i podatke o vozilima a u st. 3. istog Zakona propisano je da u slučaju prometne nesreće samo s materijalnom štetom kada na mjestu nesreće nema vlasnika vozila ili vlasnika druge oštećene stvari vozač je dužan vlasniku vozila ili druge oštećene stvari ostaviti podatke o sebi i vozilu kojim je prouzročio prometnu nesreću.
9.2.Okrivljenik u svojoj obrani navodi da on nije oštetio ploču za označavanje bočne zapreke jer da je ista već bila oštećena i da nije oštetio ne saniranu zaštitnu metalnu ogradu s oštećenim nosačima vlasništvo Županijskih cesta d.o.o. pa da stoga nije bio dužan ostaviti svoje podatke i podatke o vozilu vlasniku oštećene imovine. Uzimajući u obzir oštećenja na imovini vlasništvo Županijskih cesta d.o.o. sud nije mogao na nedvojben način dokazati dali je okrivljenik u konkretnom slučaju svojim vozilom oštetio ploču za označavanje bočne zapreke, ili je ista već bila oštećena, a iz činjeničnog opisa proizlazi da je zaštitna metalna ograda s oštećenim nosačima već bila oštećena i nesanirana a što ukazuje na zaključak da su drugi sudionici mogli iste oštetiti. Slijedom svega iznijetog sud nije na nedvojben način dokazao da je okrivljenik predmetne prigode oštetio imovinu vlasništvo Županijskih cesta d.o.o. pa da bi stoga bio dužan popuniti i potpisati Europsko izvješće o nesreći ili na drugi način razmijeniti osobne podatke i podatke o vozilu s vlasnikom oštećene imovine.
10. Stoga Sud temeljem ovako provedenih dokaza nije dokazao da bi okrivljenik počinio prekršajno djelo kako je to opisano pod točkom b) odnosno da bi ostvario sva obilježja djela prekršaja iz čl. 176. st. 3. a kažnjiv po čl. 176. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama na način kako mu se to stavlja na teret, pa je okrivljenika za ovo djelo oslobodio od optužbe sukladno odredbi čl. 182. st. 1. t. 3. Prekršajnog zakona.
U Solinu, 18. veljače 2025.
Zapisničarka
Sutkinja
Dragica Pavić Radović,
Slavka Kodžoman
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude okrivljenik i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe u roku od 8 dana dostave pismenog otpravka presude, Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, a putem ovog suda, te se ista podnosi u dva istovjetna primjerka, bez sudske pristojbe.
DOSTAVITI: okrivljeniku, braniteljici, ovlaštenom tužitelju, u spis