Republika Hrvatska
Županijski sud u Vukovaru
Vukovar, Županijska 33
Poslovni broj: Kž-34/2023-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Vukovaru, u vijeću sastavljenom od sudaca Nikole Bešenskog, kao predsjednika vijeća, Gorana Miličevića i Klaudije Grubišić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Melite Tandara, zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika ĐG, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 1. i 3. Kaznenog zakona (Narodne novine, broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 - dalje: KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenika, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj: K-393/2020-16 od 11. studenoga 2022., u sjednici vijeća održanoj 18. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba okrivljenika ĐG, kao neosnovana, te se potvrđuje prvostupanjska presuda.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Rijeci, poslovni broj: K-393/2020-16 od 11. studenog 2022., okrivljeni ĐG, s ostalim osobnim podacima, kao u izreci pobijane presude, proglašen je krivim zbog kaznenog djela protiv osobne slobode, prijetnja, opisano po članku 139. stavku 1. i 3. KZ/11, a kažnjivo po članku 139. stavku 3. KZ/11, te mu je sud izrekao kaznu zatvora u trajanju od osam (8) mjeseci, s tim da mu je sud temeljem članka 56. KZ/11, izrekao uvjetnu osudu, na način da se izrečena kazna zatvora neće izvršiti ukoliko okrivljenik u roku od 2 (dvije) godine ne počini novo kazneno djelo.
1.1. Na temelju članka 148. u vezi s člankom 145. stavkom 2. točkom 6. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19 i 80/22 – dalje: ZKP/08) sud je okrivljenika obvezao da naknadi troškove kaznenog postupka u visini od 1.000,00 kuna (tisuću kuna)/132,72 eura[1] (stotinu trideset i dva eura i sedamdeseti dva centa) u roku od petnaest (15) dana od dana pravomoćnosti presude.
2. Protiv navedene presude pravodobno je podnio žalbu okrivljenik ĐG, ne navodeći zakonske razloge, no iz žalbe se može zaključiti da presudu osporava zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
3. Temeljem članka 474. stavak 1. ZKP/08, spisi su dostavljeni županijskom državnom odvjetniku u Vukovaru, koji je spise nakon razgledanja vratio sudu.
4. Žalba okrivljenika nije osnovana.
5. Nije u pravu žalitelj kada navodi kako je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje u ovom predmetu, jer iz sadržaja spisa, prikupljenih dokaza, dokaza izvedenih na raspravi, te interpretacije istih ovaj drugostupanjski sud utvrdio je upravo suprotno. Naime, prvostupanjski sud je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, te je na takvo pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio kazneni zakon proglasivši okrivljenika krivim zbog predmetnog kaznenog djela, na način kako mu je to stavljeno na teret optužnicom, pa je neosnovana njegova žalba iz osnove pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.
6. U odnosu na kazneno djelo prijetnje prije svega treba reći da je za počinjenje terećenog kaznenog djela prijetnje potrebno, da netko drugom ozbiljno prijeti kakvim zlom i da je cilj počinitelja bio da kod osobe kojoj upućuje prijetnje izazove osjećaj straha i uznemirenosti. Naime, bitno je da je ta prijetnja poduzeta s namjerom da se druga osoba ustraši ili uznemiri, a ozbiljnost same prijetnje se ne utvrđuje samo i isključivo na temelju izgovorenih riječi, nego i u kontekstu i uvažavanjem okolnosti samog događaja.
7. Naime, suprotno žalbenim navodima okrivljenika proizlazi iz izjave oštećene ŠG kojoj sud s pravom poklanja punu vjeru, te temeljem njezina iskaza nalazi utvrđenim da je okrivljenik izrekao prijetnju na način kako je to opisano u činjeničnom dijelu optužnice, a motiv za takva postupanja pronalazi u činjenici da je oštećena ispred udruga za zaštitu životinja podnijela kaznenu prijavu protiv okrivljenika.
8. Kako je nesporno da izgovorene riječi upućene oštećenoj u kontekstu predmetnog događaja (od ranije teško i trajno poremećenih odnosa), prema ustaljenoj sudskoj praksi, predstavljaju ozbiljnu prijetnju, kao što je oštećenica i shvatila, stoga je okrivljenik, opisanim postupanjem u činjeničnom opisu optužnog akta, ostvario bića kaznenoga djela prijetnje.
9. Činjenica da je okrivljenik tempore criminis bio ubrojiv, s pravom sud navodi na zaključak da je okrivljeni bio svjestan svojih radnih, te da se ne može opravdati predmetno protupravno postupanje zbog toga što okrivljeni ima spor sa oštećenicom.
10. Kako žalbenim razlozima nisu dovedena u sumnju utvrđenja prvostupanjskog suda, Županijski sud u Vukovaru, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u skladu s člankom 476. stavak 1. točkama 1. i 2. ZKP/08, nije našao da bi bila ostvarena ni bitna povreda odredaba kaznenog postupka, niti povreda kaznenog zakona na štetu okrivljenika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.
11. Slijedom svega iznesenog presuđeno je kao u izreci ove odluke.
Vukovar, 18. veljače 2025.
Predsjednik vijeća
Nikola Bešenski
