REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
STALNA SLUŽBA U POŽEGI
Požega, Sv. Florijana 2
Poslovni broj: Gž 122/2023-4
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Branimira Miljevića, kao predsjednika vijeća, Renate Marić kao izvjestiteljice i članice vijeća i Berislava Devčić kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja 1)JR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2)TR, ... 120 J [adresa], APT,, S, [adresa] zastupani po punomoćniku Anti Bogdaniću, odvjetniku u Biogradu na Moru, [adresa], protiv tužene Republike Hrvatske, [osobni identifikacijski broj], zastupane po zakonskom zastupniku iz Općinskog državnog odvjetništva u Zadru, Građansko-upravni odjel, radi utvrđenja prava vlasništva, odlučujući o žalbi tužene protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, poslovni broj P- 1310/2019-18 od 17. siječnja 2023. u sjednici vijeća održanoj dana 18. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e
I Žalba tužene Republike Hrvatske odbija se kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, poslovni broj P-1310/2019-18 od 17. siječnja 2023.
II Odbija se zahtjev tužene za naknadu troškova žalbenog postupka, kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:
" Usvaja se tužbeni zahtjev tužitelja:
I - Utvrđuje se da su tužitelji 1. JR, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. TR, OIB: [osobni identifikacijski broj], 17123 120 TH LANE SE, APT S 204, [adresa], WA 98058, SAD, stekli valjanu pravnu osnovu za upis prava suvlasništva, svaki za 1/2 dijela, na nekretnini položenoj u k. o. [katastarska općina] i to na točno određenom dijelu nekretnine č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji dio je na skici sudskog očevida od dana 26. svibnja 2022.g. označen točkama A-B-C-D-E-F-A koju je izradio UR dipl. ing. geod., te je površine 924 m2, a koja skica sudskog očevida od dana 26. svibnja 2022. g. je sastavni dio ove presude, što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelji temeljem ove presude u zemljišnoj knjizi izvrše uknjižbu prava suvlasništva predmetne nekretnine, svaki za 1/2 dijela, na svoje ime, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika, sve u roku od 15 dana. II – Dužna je tužena RH tužiteljima nadoknaditi parnični trošak u iznosu od 7.500,00 HRK (995,42 €) u roku od 15 dana.“
2. Protiv presude tužena je pravovremeno podnijela žalbu zbog svih žalbenih razloga propisanih člankom 353. ZPP-a te zbog povrede iz čl. 354.st.1. i stavak 2. točke 11. ZPP-a i zbog odluke o troškovima parničnog postupka. U prvom redu tuženica navodi da je tužbu u ovoj pravnoj stvari trebalo odbaciti budući zahtjev za mirno rješenje spora ne sadrži sve ono što sadrži tužba, a što je tuženica već istakla u odgovoru na tužbu i u ovom postupku. Nadalje, iz zapisnika Općinskog suda u Zadru, Stalna služba Biograd na Moru broj Z-784/2007/54052 od 22. ožujka 2012. sastavljenog u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] vidljivo je da su JR i AR za kojeg se navodi da je bio prednik tužiteljice TR bili tri puta obaviješteni o postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] u odnosu na predmetnu nekretninu, dakle nesporno je da su isti sudjelovali u postupku obnove zemljišne knjige. Prije svega ističe se da tužitelji nisu izjavili prigovor u zakonskom roku nakon zatvaranja stare i otvaranja nove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]. Iz sadržaja tužbe kao i iz tužbenih zahtjeva proizlazi da tužitelji ne podnose tužbu za ispravak već tužbu za utvrđenje. Isto tako svjedoci u ovom postupku s obzirom na svoju starosnu dob niti ne mogu imati saznanja da li su prednici tužitelja bili u neprekinutom, mirnom i savjesnom posjedu predmetne nekretnine, odnosno da je pravo vlasništva prednik tužitelja dosjelošću stekao prije 06. travnja 1941. g. po pravilima OGZ-a na predmetnoj nekretnini. Tužitelji nisu stekli pravo vlasništva predmetne nekretnine po niti jednoj osnovi iz Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Iz dokumentacije koju su tužitelji dostavili u ovom postupku kao i ostalih dokaza proizlazi neosnovanost postavljenih tužbenih zahtjeva. Isto tako odluka o trošku postupka je u cijelosti neosnovana, te se ista pobija iz svih žalbenih razloga. Predlaže se tužbu odbaciti podredno pobijanu presudu preinačiti na način da se odbije tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti kao neosnovan, kao i da se odbije alternativno postavljeni tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan uz naknadu parničnog troška tuženici.
3. U odgovoru na žalbu tužitelji navode da je iz dokumentacije dostavljene u spisu jasno je i razvidno na koji su način tužitelji došli do svoga vlasništva. Tužitelji napominju da je prije obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] u pogledu č. zem. [katastarska čestica], stara izmjera bila upisana prednica tužitelja ČR. Kada je krenula obnova zemljišnih knjiga č. zem. [katastarska čestica] je zajedno sa dijelom č. 455/65 spojena u novu česticu [katastarska čestica]. Tužitelji napominju da je bez njihova znanja njihovo vlasništvo priključeno dijelu navedene nekretnine, čije nekretnine oni nisu uopće vlasnici, dijela čest. 455/65 koja je pripojena njihovoj nekretnini. Da su prilikom obnove zemljišne knjige „geometri“ koji su radili na početku obnove zemljišne knjige pravilno snimili nekretninu tužitelja utvrdili bi da se radi o nekretnini 455/42, da bi ista u novoj izmjeri dobila svoj broj i da bi sud u obnovi zemljišnih knjiga bez pozivanja stranaka upisao prednika tužitelja u novi broj (radi se o prijepisu starog upisa u novi upis), a ovako je napravljena velika greška predniku tužitelja koju sada tužitelji moraju ispraviti na način da su pokrenuli vlasničku tužbu. Tužitelji ovdje tužbu zasnivaju na drugačijoj pravnoj osnovi i isti su dokazali da je njihov tužbeni zahtjev osnovan. Sadržaj zahtjeva za mirno rješenje spora je identičan sadržaju tužbe koju je podnositelj zahtjeva podnio nakon što mu državno odvjetništvo unutar roka od 3 mjeseca (koji je istekao 4. svibnja 2019. godine) nije dostavilo svoju odluku o zahtjevu za mirno rješenje spora. Predlaže se žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.
4. Žalba nije osnovana.
5. Ovaj drugostupanjski sud ispitao je pobijanu presudu u smislu žalbenih navoda, te u smislu članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje: ZPP), te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka u smislu članka 354. stavak 2. ZPP-a, nije našao da bi sud prvog stupnja donošenjem pobijane presude počinio neku od bitnih povreda postupka, niti je pogrešno primijenio materijalno pravo. Činjenično stanje je pravilno i potpuno utvrđeno.
5.1. U razlozima presude prvostupanjski sud dao je za svoj pravni stav jasno obrazloženje, tako da presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla preispitati, niti je u bilo čemu nerazumljiva ili ima proturječja između izreke i razloga presude.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi da su tužitelji stekli valjanu pravnu osnovu za upis prava suvlasništva, svaki za 1/2 dijela, na nekretnini položenoj u k. o. [katastarska općina] i to na točno određenom dijelu nekretnine č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji dio je na skici sudskog očevida od dana 26. svibnja 2022.g. označen točkama A-B-C-D-E-F-A koju je izradio UR dipl. ing. geod., te je površine 924 m2, a koja skica sudskog očevida od dana 26. svibnja 2022. g. je sastavni dio ove presude.
7. Iz priložene dokumentacije u spisu proizlazi:
- da su u zk. ul. br. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] na kčbr. [katastarska čestica] površine 1002 m2 kao suvlasnici upisani ER u 1/3, OR u 1/3 i Republika Hrvatska u 1/3
- da iz Zapisnika Općinskog suda u Zadru – Stalna služba u Biogradu na moru od 22.3.2012. prilikom identificiranja kčbr. [katastarska čestica] koje su identične sa kčbr. [katastarska čestica] upisane na ime dotadašnjih vlasnika [naziv] i RH. Na istom zapisniku se utvrđuje da su prema PL 3636 kao suposjednici svaki u ½ dijela parcele 3345 površine 1002 m2 upisani JR i AR. Nadalje je utvrđeno i da dio kčbr. [katastarska čestica] koja je nastala od kčbr. [katastarska čestica] površine 2114771 m2 u zk. ul. [broj ZK uloška] uknjiženog u korist RH, te se vrši preoblikovanje i upisuju se vlasnici na kčbr. [katastarska čestica] AR ER u 1/3, AR u 1/3 i RH u 1/3,
- da iz istog zapisnika proizlazi da su pozivi za ročište dana 8.6.2011.,13.9.2011. i 30.1.2012. za posjednike JR i RR vraćeni s naznakom "obavješten nije podigao"
- da iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] n/m (izvod 841/77) da se u A popisnom listu vodi u Tijelu 1. kčbr. [katastarska čestica] gradilište površine 910 m2, a u tijelu 2. stambena jednokatna zgrada za odmor sagrađena na kčbr. [katastarska čestica], B zk.tijelo 1. je upisano kao Društveno vlasništvo, a tijelo 2. kao vlasništvo LD. U C teretnom listu pod Z 2135/76:
Na temelju čl. 37. Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta, uknjiženo je na zemljište opisano u a listu, zk.tijelo 1. pravo u korist vlasnika zgrade u tijelu 2 dok postoji zgrada (izvadak iz 17.2.1977.)
- da je Rješenjem Općinskog suda u Zadru od 1.8.1968. na temelju rješenja Skupštine općine Biograd od 28.listopada 1966 dozvoljen otpis kčbr. [katastarska čestica] iz zk. ul. br. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] kao društveno vlasništvo i upis u novi zk. ul. br. [broj ZK uloška] uknjižbom prava trajnog korištenja radi izgradnje porodične stambene zgrade u korist LD ....
8. Sud pravilno zaključuje da temeljem javnih isprava iz spisa proizlazi da je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] obuhvatila čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja u naravi predstavljala kuću sa okućnicom. Tu kuću sagradio je prednik tužitelja DR. Za gradnju je prethodno ishodio građevinsku dozvolu. Zemljište mu je bilo dodijeljeno od strane bivše Općine Biograd na Moru radi izgradnje obiteljske kuće. Isti je 1976.g. svoje vlasništvo upisao u zemljišne knjige. Njegov nasljednik je bila ŽR, majka tužitelja JR i baka tužiteljice LR, koja je naslijedila u pogledu ove nekretnine svog supruga AR. Dakle, prednik tužitelja DR je imao pravo korištenja na ovom spornom dijelu zemlje, a koje pravo je sukladno odredbi čl. 360 ZVDSP-a, njegovim stupanjem na snagu, postalo pravo vlasništva. Budući je slijed nasljeđivanja od njega do tužitelja nije nesporan, to bi oni sada bili vlasnici ovog zemljišta i kuće koji su predmet tužbenog zahtijeva.
8.1. Osim toga, sud utvrđuje kako je evidentno da je prilikom obnove zemljišne knjige izvršen pogrešni upis tj. da je pogrešno pripojen dio površine čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] n.i. koji nije označe žutom šarfurom na Skici i ne nalazi se unutar površine označene slovima A,B,C,D,E,F,A, jer je očevidom utvrđeno da je ograda starije gradnje, kuća je bila završena do sredine sedamdesetih godina XX.st. Iz svega gore navedenog je razvidno da su tužitelji vlasnici tj. suvlasnici svaki za ½ dijela čest zem. 3345 k. o. [katastarska općina], a koji dio je na Skici označen točkama A-B-C-D- E-F-A, površine 924 m2.
9. Takva činjenična i pravna utvrđenja prihvaća i ovaj sud. U pogledu žalbenih navoda urednosti prijedloga za mirno rješenje spora iz prijedloga jasno vidljivo da je predmet spora čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] n.m., a što je po ocijeni i ovog drugostupanjskog suda dovoljno za identifikaciju i očitovanje Državnog odvjetništva na prijedlog, pa smatra da su ispunjeni uvjeti iz čl.186a ZPP-a.
9.1. Neosnovani su i žalbeni navodi o nedopustivosti tužbe. Tužena RH tvrdi da u postupku obnove zemljišne knjige tužitelji nisu uložili prigovor, pa ih rješenje iz tog postupka veže. Iz priloženog zapisnika o obnovi zemljišne knjige za ovu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] n.m. proizlazi da ovi tužitelji nisu uredno pozvani na ročišta zakazana u postupku obnove za dan 8. lipnja 2011., 13. rujna 2011. i 30. siječnja 2012., a to znači da nisu sudjelovali u postupku obnove, pa bi shodno gore navedenom stavu iznesenom u zaključcima Vrhovnog suda Republike Hrvatske pod poslovnim brojem Su-IV-246/15 od 17.rujna 2015. imali bi pravo podnošenja vlasničke tužbe.
10. Tužena osporava i troškove parničnog postupka. Odluka o parničnom trošku pravilno se temelji na odredbi čl.154. i čl.155 ZPP-a, a odnosi se na sastav tužbe (tbr.7) 100 bodova, zastupanje tužitelja na ročištima (tbr.9) 11.listopada 2022., 19.travnja 2022 i 28.studenog 2022. po 100 bodova. Izraženo u kunama iznosi 4.500 HRK. Tom iznosu valja pridodati trošak očevida 3.000 HRK. Sveukupno 7.500 HRK (995,42 €).
11. Kako svojim žalbenim navodima tužena nije dovela u pitanje pravilnost i zakonitost osporene odluke, sud je žalbu tužene odbio kao neosnovanu i potvrdio presudu, a sve temeljem članka 368. stavak 1. Zakona o parničnom postupku.
12. O zatraženim troškovima žalbenog postupka sud je odlučio sukladno odredbi čl. 166.st.1. i 154.st.1. Zakona o parničnom postupku.
U Požegi, 18. veljače 2025.
Predsjednik vijeća
Branimir Miljević