Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Gž Ovr-68/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Tanji Novak-Premec, kao sucu pojedincu, ovršnoj stvari ovrhovoditelja Hrvatski Telekom d.d. Zagreb, Radnička cesta 21, OIB: 81793146560, kojeg zastupa punomoćnica Dora Hanžeković Žuža, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Hanžeković i partneri d.o.o. Zagreb, protiv ovršenika NN, vlasnika obrta "[obrt]" [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi prisilnog ostvarenja novčane tražbine, odlučujući povodom žalbe ovršenika izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci od 9. listopada 2024. poslovni broj: Ovrv-2832/2009-16, 18. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

Ukida se rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj: Ovrv-2832/2009-16 od 9. listopada 2024. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno rješavanje.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem upućen je ovršenik u roku 15 dana od pravomoćnosti tog rješenja pokrenuti parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom iz razloga koje je naveo u žalbi nakon proteka roka protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Lade Škaričić-Sinčić u Zagrebu poslovni broj: Ovrv-40228/2009 od 30. rujna 2009. podnesenoj 16. srpnja 2018. (čl. 68. st. 1. toč. 11. Ovršnog zakona).

2. Obrazlažući navedeno rješenje prvostupanjski sud navodi da je rješenjem citiranim u izreci prihvaćen prijedlog ovrhovoditelja te je u točki 1. naloženo ovršeniku da namiri potraživanje ovrhovoditelja dok je u točki 2. određena ovrha općenito na imovini ovršenika. Nadalje navodi da je ovršenik 16. srpnja 2018. protiv citiranog rješenja podnio temeljem članka 53. stavka 3. u svezi članka 49. stavka 1. i članka 46. stavka 1. točke 11. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 57/96, 29/99, 42/00 – Odluka USRH, 173/03, 194/03 - ispravak, 151/04, 88/05, 121/05 i 67/08 - dalje u tekstu: OZ), žalbu nakon proteka roka, navodeći kako je nastupila zastara potraživanja budući je protekao desetogodišnji zastarni rok, da ovrhovoditelj nikada nije bio u ugovornom odnosu sa "ovršenicom" te da nema nikakvih potraživanja prema "istoj" i ujedno predlaže odgoditi provođenje izvansudske ovrhe do pravomoćnog rješenja ovog postupka. U obrazloženju nadalje navodi da se na poziv da se očituje o žalbi i prijedlogu za odgodu "ovršenice" u smislu članka 50. stavka 1. i članka 61. stavka 2. OZ ovrhovoditelj istoj usprotivio. Pozivom na odredbu članka 51. stavka 1. OZ kojim je određeno da će sud, ako odlučivanje o ovršenikovoj žalbi nakon proteka roka ovisi o utvrđivanju neke sporne činjenice, uputiti ovršenika da u roku od 15 dana pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, a samo iznimno da sud neće ovršenika uputiti na parnicu, već će prihvatiti njegovu žalbu odnosno sam odlučiti o osnovanosti žalbe, ako ovršenik osnovanost žalbe dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegova žalba opće poznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama, pa budući ovršenik ne dokazuje osnovanost svoje žalbe javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, niti ona proizlazi iz opće poznatih činjenica te da su između stranaka sporne činjenice o kojima ovisi osnovanost žalbe, primjenom te zakonske odredbe prvostupanjski sud pobijanim rješenjem upućuje ovršenika da pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja radi proglašenja ovrhe nedopuštenom.

3. U podnesku koji prvostupanjski sud ocjenjuje žalbom na rješenje poslovni broj: Ovr- 2832/2009-16 od 9. listopada 2024. budući je povodom istog uputio predmet povodom te žalbe na odlučivanje ovom drugostupanjskom sudu, ovršenik navodi da moli da se pokretne parnica radi proglašenja ovrhe nedopuštenom. Još navodi da je u invalidskoj mirovini i da su mu mala primanja pa da stoga nije u mogućnosti uzeti odvjetnika jer ga ne može platiti i "da sam pokreće ovu parnicu". Ujedno moli da ga se oslobodi svih sudskih pristojbi zbog loše financijske situacije te da će, ako je potrebno, naknadno dostaviti dokaz o imovnom i financijskom stanju.

4. Žalba je osnovana.

5. Imajući u vidu naprijed iznesene navode žalbe kojima ne osporava niti pravilnost niti zakonitost rješenja prvostupanjskog suda poslovni broj: Ovrv-2832/2009-16 od 9. listopada 2024., ovaj sud je primjenom članka 365. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14 – Odluka USRH koji se primjenjivao u vrijeme podnošenja žalbe ovršenika koju prvostupanjski sud ocjenjuje kao žalbom nakon proteka roka i koji se u ovom postupku primjenjuje na temelju članka 117. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku – „Narodne novine“ broj: 70/19 uz izuzetke propisane stavkom 2. i 3. istog članka i na temelju članka 107. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku – „Narodne novine“ broj: 80/22 uz izuzetke propisane stavkom 2., 3., 4. i 5. tog članka - dalje u tekstu: ZPP) koji se u ovršnim postupcima primjenjuje na temelju članka 19. stavka 1. OZ, pobijano rješenje i postupak koji je prethodio donošenju istog ispitao u pravcu bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. ZPP i pravilne primjene materijalnog prava.

6. Ispitivanjem na taj način pobijanog rješenja utvrđeno je da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu parničnog (ovršnog) postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP jer pogrešno reproducira sadržaj podneska ovršenika od 16. srpnja 2018. kao i sadržaj podneska od 6. kolovoza 2024. koji je ovršenik uputio prvostupanjskom sudu povodom zaključka tog suda od 20. lipnja 2024. kojim se poziva da se očituje da li podnesak zaprimljen kod suda 16. srpnja 2018. predstavlja žalbu nakon proteka roka budući se u istom poziva na zastaru potraživanja, a u smislu odredbe članka 49. stavka 1. u svezi članka 53. stavka 3. OZ te da u tom slučaju istakne sve razloge iz članka 49. stavka 1. u svezi stavka 3. OZ jer će u protivnom sud podnesenu žalbu odbaciti.

7. Naime, u podnesku dostavljenim sudu prvog stupnja 16. srpnja 2018. ovršenik navodi - citirano: "Molim vas da se gore navedeni predmet stavi van snage i da vi kao nadležno tijelo naložite u FINI da se povlači Ovr-2832/09 jer je ista toliko godina nenaplativa i nastupila je zastara, a ujedno se krše moja prava i to odredba čl. 49. i 50. Zakona o zaštiti potrošača.". U podnesku dostavljenim sudu 6. kolovoza 2024. povodom zaključka prvostupanjskog suda od 20. lipnja 2024., ovršenik navodi da se isti stavi van snage i proglasi zastara jer je navedeni predmet, (pri čemu se očito misli na rješenje javnog bilježnika poslovni broj: Ovrv-48228/09 od 30. rujna 2009.), u zastari pri tom se pozivajući na opći zastarni rok iz članka 225. Zakona o obveznim odnosima te se još i posebno poziva na zastaru. Iz takvih navoda ovršenika kao i iz očitovanja ovrhovoditelja u kojem osporava prigovor zastare navodeći da je rješenje o ovrsi prvi put dostavljeno Financijskoj agenciji na provedbu 1. listopada 2012. na koji način je prekinuta zastara sukladno članku 241. Zakona o obveznim odnosima te da je Financijska agencija 4. kolovoza 2018. isknjižila predmetno rješenje iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje temeljem članka 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ("Narodne novine" broj: 68/18, 2/20, 46/20 i 47/20) i pri tome naglašava da zastara (nakon prekida) nije niti počela iznova sve do trenutka isknjiženja predmetnog rješenja 4. kolovoza 2018., može se zaključiti da se ovršenikova žalba po proteku roka treba prosuđivati primjenom članka 252.g OZ kojim je uređena izvansudska ovrha na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi javnog bilježnika. Stavkom 5. tog članka propisano je da tijekom izvansudske ovrhe ovršenik može nadležnom sudu protiv rješenja o ovrsi podnijeti žalbu nakon proteka roka (članak 49.), zatražiti od toga suda da odgodi ovrhu (članak 61.), odnosno pred njime poduzimati druge radnje na koje bi inače bio ovlašten tijekom sudske ovrhe.

8. U očitovanju o sadržaju podneska od 16. srpnja 2018. dostavljenom sudu prvog stupnja 6. kolovoza 2024. ovršenik ne navodi, a niti prilaže dokaz da bi u tijeku bila izvansudska ovrha koju bi inicirao ovrhovoditelj na temelju rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javne bilježnice Lade Škaričić-Sinčić iz Zagreba poslovni broj: Ovrv-40228/09 od 30. rujna 2009., dok iz podneska ovrhovoditelja od 17. rujna 2024. proizlazi da je potraživanje iz tog rješenje o ovrsi koje je dostavio Financijskoj agenciji 1. listopada 1012., isknjiženo iz Očevidnika redoslijeda osnove za plaćanje na temelju članka 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima.

9. Iz naprijed iznesenog ne može se s potrebnom izvjesnošću zaključiti da se vodi izvansudska ovrha na temelju rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika poslovni broj: Ovr-40228/09 od 30. rujna 2009. što je pretpostavka za podnošenje žalbe po proteku roka u smislu članka 53. stavka 3. OZ, odnosno za upućivanje ovršenika na parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom iz razloga navedenih u članku 46. stavku 1. točki 11. OZ pa se stoga ne može ispitati ni pravilnost primijenjenog materijalnog prava.

10. S obzirom na naprijed navedeno valjalo je primjenom članka 380. točke 2. ZPP u vezi članka 19. stavka 1. OZ ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno rješavanje.

11. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud utvrditi će postojanje zakonskih pretpostavki za upućivanje na parnicu ovršenika iz razloga propisanog člankom 46. stavkom 1. točkom 11. ZPP te će ovisno o utvrđenju ponovno odlučiti o podnesku ovršenika od 1. srpnja 2018.

U Varaždinu 18. veljače 2025.

Sutkinja

Tanja Novak-Premec