Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-117/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sutkinji Dragici Sirovica Hranilović, sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, zastupan po punomoćnici NH, zaposlenici tužitelja u HZMO Područni ured u Slavonskom Brodu, protiv tuženice GH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] , radi isplate, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Slavonskom Brodu Stalne službe u Novoj Gradiški poslovni broj P-152/2024-11 od 28. studenog 2024., 18. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženice GH kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Slavonskom Brodu Stalne službe u Novoj Gradiški poslovni broj P-152/2024- 11 od 28. studenog 2024.,

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

„I Nalaže se tuženoj GH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623 isplati na ime nepripadne isplate mirovine iznos od 188,30 eura sa zateznom zakonskom kamatom tekućom od 26.02.2024.god. do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.

II Tužitelj je oslobođen plaćanja sudskih pristojbi temeljem čl.11.st.1.toč.2. Zakona o sudskim pristojbama.“

2. Protiv navedene presude žali se tuženica zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP), uz prijedlog sudu drugoga stupanja da pobijanu odluku ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje, podredno preinači prvostupanjsku presudu.

3. Žalba je neosnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 188,30 eura na ime nepripadno više isplaćene mirovine u razdoblju od 1. siječnja 2017. do 31. studenog 2019.

5. S obzirom na vrijednost predmeta spora radi o sporu male vrijednosti u smislu odredbe čl. 458. st. 1. ZPP te se presuda može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, osim zbog povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 3. ZPP i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, sukladno čl. 467. ZPP.

6. Presuda u sporu male vrijednost ne može se dakle, pobijati zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili zbog relativno bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP.

7. Ispitujući presudu nije utvrđeno da bi sud prvoga stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju u žalbi sadržajno ukazuje tuženica, jer je izreka presude razumljiva i može se ispitati.

8. Također, nisu se ostvarile niti druge bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

9. Prvostupanjski sud je utvrdio:

- da je rješenje tužitelja od 30. ožujka 2017. broj spisa 0101007 kojim je tuženici priznato pravo na starosnu mirovinu od 1. siječnja 2017. u iznosu od 3.037,88 kn mjesečno u koju je uračunat i dodatak na mirovinu ukinuto rješenjem Središnje službe tužitelja broj spisa 706732 od 12. lipnja 2017.,

- da je rješenjem tužitelja od 4. studenog 2021. broj spisa 101007 tuženici priznato pravo na starosnu mirovinu u iznosu od 2.999,08 kn mjesečno u koju je uračunat i dodatak na mirovinu, na koje rješenje se tuženica žalila, a žalba je odbijena rješenjem Središnje službe tužitelja od 24. siječnja 2023. broj spisa 706732,

- da je rješenjem tužitelja Područni ured Slavonski Brod od 30. ožujka 2022. broj predmeta 101007 utvrđena nepripadna isplata starosne mirovine za razdoblje od 1. siječnja 2017. do 30. studenog 2019. u iznosu od ukupno 1.418,75 kn uz obvezu da korisnik mirovine, ovdje tuženica, navedeni iznos plati u roku od 15 dana od primitka navedenog rješenja,

- da se tuženica žalila na rješenje tužitelja od 30. ožujka 2022., ali je odbijena rješenjem Središnje službe tužitelja od 25. siječnja 2023. broj spisa 706732 slijedom čega je rješenje tužitelja od 30. ožujka 2022. postalo pravomoćno i ovršno dana 8. veljače 2023.

10. Na temelju navedenih utvrđenja, prvostupanjski sud je naložio tuženici vraćanje nepripadajućeg iznosa od 188,30 eura i to po osnovi sjecanja bez osnove pozivom na odredbu čl. 166. Zakona o mirovinskom osiguranju (''Narodne novine'', br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19. , 84/21. i 119/22 – dalje: ZMO) kojom je propisano da osoba koja primi mirovinu ili neko drugo primanje iz mirovinskog osiguranja koje joj ne pripada, kao i nasljednici te osobe prema propisima o nasljeđivanju dužni su ga vratiti Zavodu zbog stjecanja bez osnove, dok prema st. 2. toga članka obveza vraćanja davanja stečenog bez osnove (u daljnjem tekstu: nepripadna isplata) postoji, između ostalog, kada je mirovina ili drugo primanje isplaćeno u većoj svoti od pripadajuće.

11. Prvostupanjski sud, polazeći od utvrđenja da je tužitelj donio rješenje od 30. ožujka 2022., koje je postalo pravomoćno i ovršno 8. veljače 2023. i kojim je utvrđena visina nepripadno isplaćene mirovine za utuženo razdoblje u iznosu od 188,30 eura, zaključio da to potraživanje nije zastarjelo budući da od pravomoćnosti tog rješenja, pa do podnošenja tužbe nije protekao zastarni rok iz odredbe čl. 233. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – dalje: ZOO).

12. Pravilno je prvostupanjski sud pozivom na odredbu čl. 166. ZMO naložio tuženici isplatu nepripadajućeg iznosa mirovine jer je upravo pravo Zavoda da utvrđuje nepripadne isplate iz mirovinskog osiguranja. Naime odredba čl. 166. st. 3. ZMO određuje da Zavod rješenjem u upravnom postupku po službenoj dužnosti utvrđuje visinu nepripadno isplaćenih sredstava stečenih bez osnove. Kako je rješenje tužitelja kojim je utvrđena visina nepripadno isplaćene mirovine tuženici donijeto u upravnom postupku, u kojem je ona sudjelovala, jer joj je isto dostavljeno s uputom o pravnom lijeku o mogućnosti izjavljivanja žalbe, koju mogućnost je tuženica koristila, postalo pravomoćno, to je sud u parničnom postupku u kojem se temeljem istog rješenja traži isplata tako utvrđenog iznosa, istim vezan i ne može ispitivati pravilnost takvog rješenja u sudskom postupku (tako i VSRH Rev-676/2016-2 od 1. listopada 2016., Rev-2038/19 od 20. srpnja 2021.), kako to neosnovano u žalbi navodi tuženica.

13. Kao i tijekom prvostupanjskog postupka i u žalbi tuženica ističe prigovor zastare koji je prvostupanjski sud, po ocijeni ovog suda, pravilno odbio. Pri tome je bez značaja što se sud pozvao na odredbu čl. 233. ZOO, jer bi i pravilnom primjenom materijalnog prava – specijalnog propisa – jednako odlučio o prigovoru zastare. Naime, prema odredbi čl. 168. st. 1. ZMO pravo Zavoda na utvrđivanje nepripadne isplate i prava na povrat nepripadne isplate zastarijeva za pet godina računajući od dana kada je zastara počela teći, a prema odredbi čl.168. st. 3. ZMO zastara prava na povrat nepripadne isplate počinje teći od pravomoćnosti rješenja kojim je utvrđena nepripadna isplata, a s obzirom da je navedeno rješenje postalo pravomoćno 8. veljače 2023., a tužba u ovom postupku je podnesena 28. ožujka 2024., to nije protekao zastarni rok od 5 godina za zastaru prava na povrat nepripadne isplate.

14. Ostali žalbeni navodi tuženice predstavljaju prigovore činjenične naravi zbog kojih se presuda u sporu male vrijednosti ne može pobijati sukladno odredbi čl. 467. st. 1. ZPP.

15. Slijedom iznijetih razloga, primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP žalba tuženice je odbijena kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda.

U Velikoj Gorici 18. veljače 2025.

Sutkinja

Dragica Sirovica Hranilović