REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj: Gž-414/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca Dubravke Šimić predsjednice vijeća, mr. sc. Zlatka Pirca, člana vijeća i suca izvjestitelja i Draženke Ilak, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja SP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Domagoju Varjačiću, odvjetniku u Zadru, protiv tuženika: 1) EP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kao pravni slijednik CP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnici Morani Ilić, odvjetnici u Zagrebu, Nikole S 5 i 2) TP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja i diobe, rješavajući žalbu tužitelja i tužene protiv presude Općinskog suda u Zadru broj P-1270/2023-12 od 15. veljače 2024., u sjednici vijeća održanoj 19. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Odbijaju se žalbe tužitelja i tužene kao neosnovane te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru broj P-1270/2023-12 od 15. veljače 2024. u pobijanim točkama II., III. i IV. izreke.

II Odbijaju se zahtjevi stranaka za naknadu troškova podnesenih žalbi.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

I. Utvrđuje se da je tužitelj SP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] suvlasnik za 11/24 dijela te tuženica pod 3. EP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], suvlasnik za 13/24 dijela, dijela kat. čest. broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisane u z. k. uložak broj [broj ZK uloška] Općinskog suda u Zadru, prema Nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka građevinske struke HP, dipl. ing. građ. od 4. listopada 2017. označenog likom i točkama A-B- C-D-E-F-G-H-I-J-K-N-O-P-R te obojano žutom bojom u površini od P=487 m2, kao i dijela kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane u z. k. uložak broj [broj ZK uloška] Općinskog suda u Zadru prema Nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka građevinske struke HP, dipl. ing. građ. od 4. listopada 2017. označenog likom i točkama N-O-P-S te obojano svijetlo crvenom bojom u površini od P=3 m2, a koja se nekretnina sastoji u naravi prema Nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka građevinske struke HP, dipl. ing. građ. od 15. prosinca 2017. od kuće površine 120 m2, pomoćnog objekta (ruševine) površine 36 m2, prednjeg dvorišta površine 143 m2 te stražnjeg dijela dvorišta površine 191 m2, ukupne površine 490 m2.

II. „Razvrgava se suvlasnička zajednica iz točke I. ove presude civilnom diobom.

III. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji glasi:

„Razvrgava se suvlasnička zajednica iz točke I. ove presude na način da sukladno Prijedlogu geometrijske diobe nekretnina oznake I.1.) iz Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka građevinske struke HP, dipl. ing. građ. od 15 prosinca 2017., a koji predstavlja sastavni dio ove presude, tužitelju SP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], pripada lijevi sjeverozapadni dio nekretnine označen slovom A i obojan crvenom bojom kao samostalna uporabna cjelina koja se sastoji od dijela kuće površine 65 m2, prednjeg dvorišta površine 103 m2, te stražnjeg dvorišta površine 18 m2 odnosno ukupne površine 186 m2, a tuženici pod 3. EP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], desni jugoistočni dio nekretnine označen slovom B i obojan plavom bojom kao samostalna uporabna cjelina koja se sastoji od dijela kuće površine 55 m2, prednjeg dvorišta površine 40 m2 te stražnjeg dvorišta površine 173 m2 odnosno ukupne površine 304 m2.“

IV. Svaka stranka snosi svoje parnične troškove.

2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsku presudu u točkama II., III. i IV pobija tužitelj zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1. -3. Zakona o parničnom postupku (NN broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP). Pobija i odluku o troškovima postupka predlažući da se prvostupanjska presuda u pobijanim točkama ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Traži troškove podnesene žalbe.

2.1. Tužitelj smatra da je u pobijanim točkama prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP, budući da presuda odlikuje izostanak konkretnih obrazloženja, načine primjene pravila o teretu dokazivanja. Također da se netočno zaključuje da nije dokazano da bi geometrijska dioba bila moguća. Nadalje, da je izostala sudačka ocjena te valjano obrazloženje validnosti više materijalnih dokaza koje je tužitelj dostavio u spis te u prilog svojih tvrdnji analizira i provedene dokaze.

2.2. Smatra da je preuranjen zaključak prvostupanjskog suda da u konkretnom slučaju nije moguće provesti geometrijsku diobu te daje svoje viđenje i ocjenu mogućnosti razvrgnuća suvlasničke zajednice.

2.3. Pobija i odluku o troškovima postupka za koju smatra da također nije obrazložena te je sporna s obzirom na zaključak prvostupanjskog suda u pogledu uspjeha stranaka u postupku.

3. Pravodobnu žalbu protiv prvostupanjske presude podnosi i tužena pobijajući prvostupanjsku presudu u odluci o troškovima postupka zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točka 1.-3. ZPP.

3.1. Smatra da je prvostupanjski sud propustio utvrditi omjer uspjeha stranaka u parnici i uspjeh u dokazivanju, a s obzirom da su gotovo svi troškovi nastali kao posljedica raspravljanja u točki II., tužiteljica zahtjeva, a na što značaja utjecaj ima i neuredno postavljen tužbeni zahtjev.

3.2. Tvrdnji je da je prvostupanjski sud pravilnom primjenom odredbi članka 153. stavak 7. i 10. i članka 156. ZPP bio dužan obvezati tužitelja da naknadi sve troškove postupka.

3.3. Predlaže da se prvostupanjsko rješenje o troškovima ukine odnosno preinači i obveže tužitelja da tuženiku naknadi sve troškove postupka. Traži troškove žalbe.

4. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

5. Žalba tuženika u odnosu na pobijane točke II i III nije osnovana. Žalba tuženika u odnosu na rješenje o troškovima nije osnovana.

6. Predmet tužbenog zahtjeva je utvrđenje suvlasništva, te razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina označenih kao dio kat. čest. broj [katastarska čestica] i dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pobliže opisanih u izreci pobijane presude koje su u naravi kuća i dvorište.

7. Prvostupanjski sud je utvrđenja:

- da je predmet diobe dio kat. čest. [katastarska čestica] obojana žutom bojom površine 487 m2 označena likom A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-N-O-P-R i dio kat. čest. [katastarska čestica] obojan narančastom bojom površine 3 m2, ukupne površine 490 m2,

- da je da je tuženica pod 2) TP upisana vlasnicom za cijelo čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], zgrada i dvor, površine 128 m2, dok su na čest. zem. [katastarska čestica], zgrada i dvor, površine 498 m2, suvlasnicima upisani: ĆP za 1/12 dijela, SP za 5/12 dijela i EP za ½ dijela,

- da je da je zk. upis za čest. zem. [katastarska čestica] očito nepotpun radi omaške kod uknjižbe obzirom da ukupni zbroj suvlasničkih udjela ne iznosi jedno cijelo,

- da su upisani zk. suvlasnici bili: FP za 1/12 dijela, ĆP za 1/12 dijela, CP za 5/12 dijela i SP za 5/12 dijela,

- da je prema pravomoćnoj presudi zbog ogluhe Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-3642/05 od 27. prosinca 2005. (l.s. 10-11 i 75-76) je otac tužitelja i djed tuženice pod 1) ČP stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za 11/12 dijela u odnosu na upisane zk. vlasnice, odnosno njihove slijednike, i to: BP, JP (slijednik ĆP), OP i NP (obje slijednice od ĐP),

- da iz rješenja o nasljeđivanju iza smrti ČP Općinskog suda u Zadru poslovni broj O-846/2012 od 7. svibnja 2013. (l.s. 6-9) proizlazi da su njegov suvlasnički udio od 11/12 dijela na predmetnoj nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] nasljedili sinovi, i to: tužitelj SP i otac tuženice pod 3) CP za 1/2 dijela,

- da iz iz kupoprodajnog ugovora od 20. kolovoza 2014. zaključenog između VP i SPE (kao pravnih slijednica pok. EPE) s jedne strane i tuženika pod 3) CP s druge strane (l.s. 22-24) proizlazi da je otac tuženice pod 3) CP kupio od prodavateljica njihov suvlasnički udio ukupno 18/192 dijela na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je prednik prodavateljica FP bio upisani zk. suvlasnik za 1/12 dijela, a ne za 18/192 dijela,

- da su tužitelj i prednik tuženice od svoga oca ČP nasljeđivanjem stekli svaki po 11/24 dijela (obojica ukupno 22/24=11/12 dijela), a koji udio je njihov otac stekao temeljem pravomoćne presude radi ogluhe P-4642/05 od 27. prosinca 2005. u odnosu na upisane zk. vlasnike. Nadalje, bez obzira na sadržaj naprijed citiranog kupoprodajnog ugovora temeljem kojeg je prednik tuženice pod 1) stekao dodatni suvlasnički udio od 18/192 dijela, ovaj sud drži da je nedvojbeno prednik tuženice kupnjom stekao ukupni suvlasnički udio prodavateljica koji iznosi 2/24 dijela (1/12=2/24), obzirom da su prema sadržaju ugovora prodavateljice VP i SPE prodale svoj ukupni uknjiženi suvlasnički udio od 1/12 dijela predniku tuženice pod 1) CP,

- da je tužitelj suvlasnik čest. zem. [katastarska čestica] za udio od 11/24 dijela, dok je tuženica pod 1) suvlasnik za 13/24 dijela,

- da navedeni suvlasnički udio valja primijeniti i na dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], obzirom da tuženica pod 2) TP potvrdila tužiteljeve tvrdnje o zamjeni predmetnog dijela njezine čest. zem. [katastarska čestica] sa dijelom čest. zem. [katastarska čestica], a koja zamjena je izvršena od strane prednika stranaka. Stoga jasno proizlazi da se u odnosu na predmetni dio čest. zem. [katastarska čestica] ima primijeniti isti pravni režim izračunatih suvlasničkih udjela,

- da iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru poslovni broj O-846/2012 od 7. svibnja 2013. (l.s. 6-9) iza smrti prednika tužitelja i tuženice pod 3) ČP slijedi da je u ostavinsku masu iza smrti ostavitelja ČP ušao i suvlasnički udio njegovog brata ŠP, i to temeljem prethodno donesene presude zbog ogluhe koju je ČP ishodio između ostalog i u odnosu na brata ŠP pozivajući se na to da mu je ŠP darovao svoj suvlasnički udio na predmetnoj kat. čest. [katastarska čestica],

- da je otac tuženice pod 1) CP sudjelovao u ostavinskom postupku i tamo nije prigovarao na sastav ostavinske mase, odnosno da predmetni nasljednički udio ŠP ne bi pripadao ostavitelju ČP, već da bi bio njegova zasebna imovina (koju je stekao darovanjem ŠP),

- da tuženicu pod 1) kao pravnu slijednicu CP veže pravomoćno rješenje o nasljeđivanju i ne može se sada pozivati na to da bi po drugoj osnovi njezin suvlasnički udio bio veći od onoga što se navodi u tom rješenju.

8. U odnosu na zahtjev za geometrijsku diobu prvostupanjski sud nalazi da je tužitelj tražio geometrijsku diobu na način da mu pripadne lijevi, odnosno sjeverozapadni dio nekretnine označen slovom A i obojan crvenom bojom kao samostalna uporabna cjelina koja se sastoji od dijela kuće površine 65 m2, prednjeg dvorišta površine 103 m2, te stražnjeg dvorišta površine 18 m2 odnosno ukupne površine 186 m2, a III. tuženici EP iz [adresa] (OIB: [osobni identifikacijski broj]), desni jugoistočni dio nekretnine označen slovom B i obojan plavom bojom kao samostalna uporabna cjelina koja se sastoji od dijela kuće površine 55 m2, prednjeg dvorišta površine 40 m2 te stražnjeg dvorišta površine 173 m2 odnosno ukupne površine 304 m2.

8.1. Nadalje, da način na koji je tužitelj zatražio geometrijsku diobu je zahtjev za uređenjem odnosa između suvlasnika, a ne geometrijska dioba obzirom da tužitelj nije dokazao da je geometrijska dioba moguća sukladno zakonskim propisima. Kod čega nije od pravnog značaja činjenica da je tužitelj u ovom postupku dokazao da je između njega i njegovog brata, prednika tuženice pod 1), postignut dogovor da tužitelju pripada lijeva, a njegovom bratu CP desna strana predmetne stare kuće, te da su tužitelj i prednik tuženice pod 1) zaista tako i koristili kuću nakon usmene diobe u ožujku 2014., a koje utvrđenje suda se temelji na iskazu svjedokinje AP, majke tužitelja i bake tuženice pod 1) kojoj sud vjeruje, a koja je potvrdila da je između njezinih sinova u ožujku 2014. godine postignut dogovor da tužitelju pripadne lijeva strana kuće, a ocu tuženice pod 1) desna strana kuće, te da je ona tuženiku isplatila 120.000,00 kn koje je naslijedila od supruga, a koji iznos je njezin suprug namijenio za desnu strane kuće.

8.2. Također da, iako je tužitelj dokazao da su stranke postigle usmeni dogovor na način da je svaka stranka koristila točno određeni dio kuće, navedeno nije od utjecaja za usvajanje tužbenog zahtjeva koji je uperen na razvrgnuće suvlasništva geometrijskom (fizičkom) diobom obzirom da je odlučujuće da li je prema propisima geometrijska dioba moguća i provediva u zemljišnim knjigama.

9. Prvostupanjski sud navodi da za geometrijsku diobu u odluci o diobi suvlasničke zajednice mora biti određeno navedeno koji fizički dio pojedine suvlasničke nekretnine kao novoformirane čestice će pripasti pojedinom suvlasniku, u skladu s parcelacijskim elaboratom odnosno utvrđivanju građevinske čestice i to na način da se odluka može provesti u zemljišnim knjigama.

10. U odnosu na zahtjev za geometrijsku diobu prvostupanjski sud nalazi da se u konkretnom slučaju ne radi o neizgrađenom građevinskom zemljištu da bi se mogla primijeniti odredba članka 161. stavka 1. točke 3. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" br. 153/13, 65/17, 114/18., 39/19, 98/19 i 67/23.) već o izgrađenom kod kojeg je parcelacija propisana odredbama čl. 160. istog zakona, te da iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je vještak dao tri prijedloga diobe, te da bi se po mišljenju vještaka utvrđenje građevinske čestice i parcelacija mogla provesti, ali da je to pitanje za vještaka geometra, no, da po uputi višeg suda iz ukidne odluke tužitelj je trebao pokrenuti zahtjev za izdavanje rješenja o utvrđivanju građevinske čestice i predložiti sačinjenje parcelacijskog elaborata budući je bez toga nemoguće utvrditi je li geometrijska dioba moguća.

Prvostupanjski sud navodi da u konkretnom slučaju nije moguće provesti geometrijsku diobu predmetne nekretnine, obzirom da je odbijen zahtjev tužitelja za izdavanjem rješenja o utvrđivanju građevne čestice na dijelovima predmetnih čestica, kako to proizlazi iz pravomoćnog rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Klasa: UP/II-350-05/23-08/10, Ur. broj: 531-07-1-3- 1/3-23-6, od 27.3.2023. kojim je u cijelosti odbijena žalba tužitelja SP na rješenje Grada Zadra, Upravnog odjela za prostorno uređenje i graditeljstvo, Klasa: UP/I-350-05/21-05/000024, Ur. broj: 2198/01-5-22-0010 od 11.11.2022.

11. Zaključno prvostupanjski sud navodi da zahtjev za razvrgnućem geometrijskom diobom nije osnovan jer takva dioba nije moguća prema zakonskim propisima u odnosu na predmetnu nekretninu, pa sukladno odredbi čl. 50. st. 4. ZV odbio tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na geometrijsku diobu, te je odredio razvrgnuće civilnom diobom.

12. Ovakav materijalnopravni pristup prvostupanjskog suda je pravilan.

13. U konkretnom predmetu u ocjeni osnovanosti postavljenih zahtjeva valja poći od odredbe članka 50. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15-dalje: ZV)

13.1. Odredbom čl. 50. st. 1. ZV propisano je da kada razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravo na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona. St. 2. istog članka propisano je da ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu st. 1. ovog članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Čl. 50. st. 4. ZV propisano je da ako dioba iz st. 2. ovog članka nije moguća a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi, ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće). Iz čl. 52. st. 1. ZV propisano je da kad suvlasnici razvrgavaju suvlasništvo na nekoj stvari istovremeno, sud može na zahtjev svakog od njih odlučiti da umjesto da se dijeli svaka pojedina, svakom od njih pripadne određena stvar ili skupina stvari, razmjerno suvlasničkim dijelovima uzimajući u obzir njihove potrebe.

14. S obzirom na utvrđeno činjenično stanje razvidno je da se ima primijeniti odredba članka 50. stavak 4. ZV.

15. Naime, da geometrijska dioba nije moguća proizlazi iz odredbe članka 160. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" br. 153/13, 65/17, 114/18., 39/19, 98/19 i 67/23.) kojom je propisano da se parcelacija geometrijskog zemljišta može provesti samo u skladu s:

1. lokacijskom dozvolom

2. rješenjem o utvrđivanju građevne čestice

3. građevinskom dozvolom, odnosno drugim aktom na temelju kojega je izgrađena građevina

4. urbanističkim planom uređenja ili prostornim planom područja posebnih obilježja koji u grafičkom dijelu propisuje oblik i veličinu građevne čestice, odnosno zone pojedine namjene u mjerilu 1:1000 ili 1:2000

5. prostornim planom uređenja grada, odnosno općine i generalnim urbanističkim planom u svrhu određivanja zemljišta koje je vlasnik dužan prenijeti u vlasništvo jedinice lokalne samouprave na temelju članka 171. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno

6. granicom građevinskog područja određenom važećim ili ranije važećim prostornim planom u svrhu određivanja vlasništva zemljišta sukladno posebnim zakonima o poljoprivrednom zemljištu i šumama.

15.1. Isto tako, odredbama članka 161. stavak 2. Zakona o prostornom uređenju propisano je da se parcelacija izgrađenog građevinskog zemljišta može, osim u skladu s aktima i planovima iz članka 160. stavak 1. Zakona provoditi i u svrhu spajanja cijelih katastarskih čestica na kojima je izgrađena postojeća zgrada, a što nije u konkretnom slučaju.

15.2. Međutim, s obzirom da među strankama nije sporno da su stranke suvlasnici po u ½ dijela nekretnine, a što one zapravo i jesu, to je zahtjev tužitelja za utvrđenje suvlasništva osnovan.

15.3. Bitno je i za navesti da kada sud odlučuje o razvrgnuću suvlasništva nije slobodan u izboru načina na koji će se razvrgnuće provesti, budući da u skladu s odredbom članka 50. stavak 1. ZV kada razvrgnuće provodi sud, on je u prvom redu vezan strogim zakonskim odredbama, akotakve postoje koje utječu na način razvrgnuća, a zatim je vezan valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguće je i dopušten, te konačno sud je vezan i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona, a ako način razvrgnuća nije u svemu određen strogim zakonskim odredbama, sporazumom stranaka i prava na razvrgnuće isplatom, sud će odlučiti o načinu razvrgnuća fizičkom ili geometrijskom diobom, a ako nije moguća dioba suvlasništvo se razvrgava civilnom diobom (članak 50. stavak 4. ZV).

16. Kako se u konkretnom slučaju radi o građevinskom zemljištu, a tužitelj nije dokaza da bi parcelacija bila moguća, to je prvostupanjski sud pravilnom primjenom materijalnog prava donio pobijanu presudu u točkama II. i III. izreke koje pobija tužitelj, pa je žalba neosnovana te je valjalo potvrditi prvostupanjsku presudu u pobijanim točkama II. i III. izreke te presuditi kao u izreci na temelju članka 368. stavak 1. ZPP.

16.1. No, osim toga, a što je odlučno za ocjenu zahtjeva tužitelja suprotno zaključku prvostupanjskog suda nema sporazuma da bi se stranke suglasile o tome koji bi dio kojoj od stranaka pripao, tim više što je iz postupka razvidno da se tužena strana protivi geometrijskoj diobi, a nije dokazano niti se takvom diobom ne bi umanjila vrijednost nekretnine.

17. U nepobijanom dijelu (točka I. izreke) prvostupanjska presuda ostaje neizmijenjena.

Žalba tuženika na troškove postupka.

18. Ispitujući odluku o troškovima postupka koju pobijaju obje stranke, po službenoj dužnosti ovaj sud ne nalazi da bi prvostupanjski sud počinio koju od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP od onih na koje se u skladu s odredbom članka 365. stavak 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti.

19. Pobijanu odluku prvostupanjski sud je donio na temelju članka 154. stavak 2. ZPP, a iz pobijane odluke je razvidno da je tužitelj uspio s tužbenim zahtjevom kojim je tražio da se utvrdi suvlasnikom sporne nekretnine, a da je odbijen s tužbenim zahtjevom kojim je tražio da se suvlasnička zajednica razvrgne geometrijskom diobom.

19.1. U takvoj situaciji suprotno navodima žalbi i ovaj sud nalazi da ima mjesta primjeni odredbe članka 154. stavak 2. ZPP.

20. Stoga u žalbi tužitelj neosnovano ističe da je o zahtjevu za prekidom postupka morao pozitivno odlučiti jer je o tzv. prethodnom pitanju mogao sam odlučiti temeljem odredbi ZV i Zakona o prostornom uređenju, a neosnovani su žalbeni navodi tuženika da bi troškovi bili vezani samo uz zahtjev tužitelja za geometrijsku diobu, budući je prvostupanjski sud trebao cjelovito ocijeniti prigovore vezane uz razvrgnuće suvlasničke zajednice i zbog kojih su očito stranke bile i upućene u parnicu pa je provođenje dokaza bilo i po ocjeni ovoga suda u interesu stranaka.

21. Zbog iznesenog valjalo je odbiti žalbe u odnosu na troškove postupka te potvrditi pobijanu odluku o troškovima.

22. Odluka o zatraženim troškovima žalbi temelji se na odredbi članka 166. stavak 1. ZPP.

U Slavonskom Brodu, 19. veljače 2025.

Predsjednica vijeća

Dubravka Šimić