Republika Hrvatska
Županijski sud u Dubrovniku
Dubrovnik
Poslovni broj: Kž-141/2023-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Dubrovniku, u vijeću sastavljenom od sudaca Nikše Lučića, kao predsjednika vijeća, te Marte Jelić i Domagoja Raguža kao članova vijeća, uz sudjelovanje Katije Brkić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženika ŠS, zbog kaznenog djela iz članka 118. stavak 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi koju je protiv presude Općinskog suda u Rijeci poslovni broj K- 459/2017-42 od 10. listopada 2022. podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci, u sjednici vijeća održanoj 18. veljače 2025.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci, ukida se pobijana presuda te se predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom, optuženik ŠS oslobođen je optužbe za kazneno djelo opisano u članku 118. stavak 1. KZ/11.
1.1. Na temelju članka 149. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/2008, 76/2009, 80/2011, 91/2012, 143/2012, 56/2013, 145/2013, 152/2014, 70/2017, 126/2019, 80/2022, -dalje ZKP/08) troškovi kaznenog postupka pali su na teret proračunskih sredstava Općinskog suda u Rijeci.
2. Protiv navedene presude žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak.1. točka 11. ZKP/08 i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijanu presudu preinači na način da se donese osuđujuća presuda, odnosno podredno da se spis vrati Općinskom sudu u Rijeci na ponovno odlučivanje.
2.1. Odgovor na žalbu nije podnesen.
2.2. Sukladno članku 474. stavak 1. ZKP/08, spis je, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Dubrovniku na dužno razgledavanje.
3. Žalba je osnovana.
3.1. Suprotno žalbenim navodima, prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka propisanu člankom 468. stavkom 1. točka 11. ZKP/08. Presuda nije proturječna budući da nitko od ispitanih svjedoka zaista nije izrijekom naveo da bi optuženik uputio udarac oštećeniku nogom u nogu ili da ga je gazio po nozi. Takvo nešto spominje samo oštećenik, dok nitko, pa tako ni svjedok ĆS, ne spominje da bi vidio kako optuženik oštećenika udara nogom po nozi ili ga gazi po nozi.
3.2. Ipak, nakon izvršenog uvida u spis, razmatrajući žalbene navode ovaj sud smatra kako je činjenično stanje za sada pogrešno i nepotpuno utvrđeno. Kao što se i u žalbi iznosi, točno je da je dvojben način i mehanizam nastanka teške tjelesne ozljede na strani oštećenika. Prvostupanjski sud je u presudi obrazložio kako iz sudskomedicinskog vještačenja proizlazi da postoje dvije mogućnosti, dva mehanizma nastanka teške tjelesne ozljede, i to mehanizmom gaženja ili udarca po nozi i mehanizmom pada izvrtanjem savijenog stopala opterećenog težinom tijela, moguće zbog gubitka ravnoteže, moguće zbog pripitog stanja oštećenika, a vještak temeljem dostupnih podataka ne može sa sigurnošću utvrditi koji je od ta dva mehanizma inkriminiranog događaja doveo do prijeloma 5. donožne kosti lijevog stopala oštećenika. U takvoj situaciji prvostupanjski sud je zaključio kako, uz iskaze svjedoka ne može sa sigurnošću doći do zaključka na koji je način došlo do ozljede oštećenika.
3.3. Opravdano se u žalbi iznosi kako je prvostupanjski sud propustio dovesti u međusobnu svezu iskaz oštećenika s nalazom i mišljenjem vještaka medicinske struke. Prvostupanjski sud u presudi navodi kako iz iskaza oštećenika proizlazi da je oštećenik od optuženika zadobio udarac u glavu pa je pao, gdje je zgažen, cipelaren nogama pa se dignuo i zaletio u optuženika zadobivši udarac nogom u prsa nakon čega su i ostali razdvajali, da je optuženik išao prema vozilu i dok je on krenuo ispred optuženika i njegovog vozila, međutim oštećenik u svom iskazu iznosi i da je od optuženika dobio udarac nogom po svojoj nozi, koju činjenicu je prvostupanjski sud zanemario, a radi se o jednom od dva moguća mehanizma nastanka teške tjelesne ozljede, prema nalazu i mišljenju vještaka. Prvostupanjski sud, također, nije cijenio činjenicu da se inkriminirani događaj zbio 30.srpnja 2016. u oko 22:30 sati, a da je oštećenik ZS Kliničkom bolničkom centru Rijeka 31. srpnja 2016. u 03:18, dakle nepunih pet sati od događaja prigodom hitnog pregleda izjavio kako je dobio udarac u glavu, toraks, lijevu nadlakticu i lijevo stopalo.
3.4. Svjedok GS spominje da su se optuženik i oštećenik hrvali na podu, međutim svjedok NS spominje udarac rukom pa da slijedi udarac nogom, pa da drugi uzvraća nogom, koje okolnosti je potrebno boje razjasniti. Svjedok ĆS nije vidio da bi kritične zgode netko nekoga udario rukom ili nogom, ali mu je poznato da je oštećenik bio kod liječnika jer je zadobio povredu noge i vidio je da je oštećenik krvario iz glave iz čega bi proizlazilo da oštećenik jest zadobio nekakav udarac ili udarce. Iz iskaza svjedoka ČS i OS nije moguće utvrditi na koji način i kako su upućivani udarci između optuženika i oštećenika na terasi ugostiteljskog objekta, ali ovi svjedoci iznose kako se oštećenik, nakon što su razdvojili njega i optuženika, uputio za optuženikom te je udario ili pokušao udariti po njegovom vozilu, te da ga je optuženik odgurnuo i da je ovaj pao na pod, koju okolnost je također potrebno razjasniti. Iz iskaza svjedoka GS, ĆS i NS bi za sada proizlazilo da se u sukobu između optuženika i oštećenika inkriminirane zgode oštećenik ZS jednom prilikom našao na podu, dok bi drugačije proizlazilo iz iskaza ČS i OS, koje razlike je potrebno dodatno razjasniti ponovnim ispitivanjem svjedoka.
3.5. Protivno žalbenim navodima, dvojba oko mehanizma nastanka ozljeda ne bi se mogla ostvariti naknadnim dopunskim vještačenjem, budući da vještak nije bio prisutan inkriminiranim događaju, niti raspolaže snimkom inkriminiranog događaja, već isključivo dokumentacijom koja se nalazi u spisu i iskazima svjedoka, te je, prvenstveno na temelju dokumentacije u spisu, iznio svoj nalaz i mišljenje.
4. Prvostupanjski sud će u ponovljenom suđenju raspraviti sva sporna pitanja na koja je upozoren ovom drugostupanjskom odlukom, te će ponovno ispitati oštećenika, svjedoke FS, ĆS, NS, OS i ČS, te po potrebi provesti i druge dokaze pa će nakon provedenog postupka pažljivo i savjesno analizirati izvedene dokaze i dovesti ih u međusobnu vezu, a potom ih kritički ocijeniti i donijeti novu, pravilnu i na zakonu osnovanu odluku koju će valjano obrazložiti u smislu članka 459. ZKP/08.
5. Ispitujući pobijanu presudu, ovaj sud nije utvrdio postojanje povreda iz članka 476. stavak 1. ZKP/08, na koje pazi po službenoj dužnosti.
6. Oslonom na gore navedene razloge odlučeno je kao u izreci na temelju odredbe članka 483. stavak 1. ZKP/08
Dubrovnik, 18. veljače 2025.
Predsjednik vijeća:
Nikša Lučić