REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Osijeku
Prekršajni odjel
Kralja Zvonimira 3
Osijek
Broj: Pp-1928/2023-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Ivani Hruška Premužak, uz sudjelovanje Andrijane Sedlić Tenjeri, kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv I. okrivljene pravne osobe TRANSCOM WORLDWIDE d.o.o. Osijek i II. okrivljenika odgovorne osobe u pravnoj osobi IŠDF, zbog prekršaja iz članka 228. stavka 1. točke 22. i stavka 2. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022, 46/2023 i 64/2023; dalje u tekstu Zakon o radu) pokrenutom Optužnim prijedlogom Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Službe za nadzor radnih odnosa, klasa: 116-01/23-01/2079, urbroj: 443-02-01-10-23- 8 od 18. svibnja 2023. godine, nakon održane glavne i javne rasprave 12. veljače 2025. godine u odsutnosti predstavnika I. okrivljene pravne osobe i u odsutnosti II. okrivljenika i punomoćnika tužitelja, a u prisutnosti branitelja I. i II. okrivljenih, dana 17. veljače 2025. godine donio je, javno objavio i presudio je
p r e s u d i o j e
I. Na temelju članka 183. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007, 39/2013, 157/2013, 110/2015, 70/2017, 118/2018 i 114/2022, u daljnjem tekstu: Prekršajni zakon)
I. okrivljena pravna osoba TRANSCOM WORLDWIDE d.o.o. Osijek, MBS 030084196, OIB 74033467966, sa sjedištem u [adresa], osnovna djelatnost usluga pozivnih centara – call centar, temeljni kapital 2.650,00 eura, prekršajno kažnjavana, i
II. okrivljenik OŠDF, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], prekršajno nekažnjavan,
krivi su
što je I. okrivljena pravna osoba kao poslodavac i II. okrivljenik kao odgovorna osoba kod poslodavca nisu u Osijeku u propisanom roku najmanje svaka tri mjeseca obavještavali Radničko vijeće u sklopu dostavljenih izvještaja:
- u razdoblju od 01. listopada do 31. prosinca 2022. godine 16. siječnja 2023. godine o podacima o broju radnika koji rade na izdvojenom mjestu rada, koji rade na daljinu, koji rade putem agencije za privremeno zapošljavanje, koji su privremeno ustupljeni u s njim povezano društvu odnosno koji su kod njega privremeno ustupljeni iz s njim povezanog društva, broju noćnih radnika, o razvoju i politici zapošljavanja, o vrsti radnika koji su prije početka rada kod drugog poslodavca obavijestiti matičnog poslodavca o sklopljenom ugovoru o dodatnom radu s drugim poslodavcem, o održanim vježbama evakuacije i spašavanja i Procjeni rizika,
- u razdoblju od 10. siječnja do 31. ožujka 2023. godine nakon isteka tromjesečja 20. travnja 2023. godine o podacima o broju radnika koji rade na izdvojenom mjestu rada, koji rade na daljinu, koji rade putem agencije za privremeno zapošljavanje, koji su privremeno ustupljeni u s njim povezano društvo odnosno koji su kod njega privremeno ustupljeni iz s njim povezanog društva, broju noćnih radnika, strukturi zaposlenosti po spolu, o razvoju i politici zapošljavanja, o vrsti radnika koji su prije početka rada kod drugog poslodavca obavijestiti matičnog poslodavca o sklopljenom ugovoru u dodatnom radu sa drugim poslodavcem,
dakle, poslodavac i odgovorna osoba poslodavca nisu obavještavali Radničko vijeće o bitnim pitanjima važnim za gospodarski i socijalni položaj radnika,
čime su počinili prekršaj iz članka 149. stavka 1. Zakona o radu, kažnjiv po članku 229. stavku 1. točki 22. Zakona o radu za pravnu osobu i po članku 229. stavku 2. Zakona o radu za odgovornu osobu u pravnoj osobi;
pa im se na temelju članka 229. stavka 1. točke 1. i stavka 2. Zakona o radu, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona
i z r i č e
I. okrivljenoj pravnoj osobi
TRANSCOM WORLDWIDE d.o.o. Osijek
NOVČANA KAZNA
u iznosu od 1.040,00
(slovima: tisućučetrdeset) eura,
II. okrivljenom odgovornoj osobi u pravnoj osobi
IŠ OŠ
NOVČANA KAZNA
u iznosu od 450,00
(slovima: četiristopedeset) eura.
II. Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni platiti novčane kazne u roku od tri (3) mjeseca od pravomoćnosti ove presude u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske putem priloženih uplatnica, a u protivnom postupit će se prema odredbi članka 34. stavka 1. - 5. Prekršajnog zakona.
III. Temeljem članka 152. stavka 3. i članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona, Sud upozorava okrivljenike da ako u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne, uplate dvije trećine izrečenih novčanih kazni odnosno I. okrivljena pravna osoba TRANSCOM WORLDWIDE d.o.o. Osijek iznos od 693,33 eura (slovima: šestodevedesettri eura i tridesettri centa), a II. okrivljenik odgovorna osoba u pravnoj osobi OŠDF iznos od 300,00 (slovima: tristo) eura, smatrat će se da su novčane kazne u cijelosti uplaćene.
IV. Na temelju članka 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 2. i 3. Prekršajnog zakona, I. okrivljena pravna osoba Transcom WorldWide d.o.o. Osijek i II. okrivljenik odgovorna osoba u pravnoj osobi OŠDF dužni su naknaditi troškove prekršajnog postupka u iznosu od po 20,00 (slovima: dvadeset) eura, svaki ponaosob, u roku od 3 (slovima: tri) mjeseca od datuma pravomoćnosti presude, a u protivnom troškovi će biti naplaćeni prisilno, temeljem članka 152. stavak 4. i stavak 11. Prekršajnog zakona.
Obrazloženje
1. Tužitelj Državni inspektorat, Područni ured Osijek, Služba za nadzor radnih odnosa, podnijela je ovom Sudu dana 24. svibnja 2023. godine Optužni prijedlog, klasa: 116-02/23-01/2079, urbroj: 443-02-01-10-23-8 od 18. svibnja 2023. godine protiv I. okrivljene pravne osobe TRANSCOMORLDWIDE d.o.o. Osijek i II. okrivljenog IŠDF, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, radi prekršaja iz članka 228. stavak 1. točke 22. i stavka 2. Zakona o radu.
2. Iz činjeničnog opisa prekršaja opisanog u optužnom prijedlogu u izreci presude ispušteni su prvi odlomak i to riječi: "- o financijskom izvješću za 2021. godinu tijekom 2021. godine kao niti tijekom 2022. godine već su obavijestili Radničko vijeće o financijskom izvješću za 2021. godinu 16. siječnja 2023.", u drugom odlomku riječi "strukturi zaposlenosti po spolu" i "o neto isplaćenim plaćama radnicima, o količini sati prekovremenog rada po organizacijskim jedinicama i projektima" i u trećem odlomku riječi: "o neto isplaćenim plaćama radnicima, o količini sati prekovremenog rada po organizacijskim jedinicama". Ovaj Sud je utvrdio da se radi o podatcima koje okrivljenici nisu imali obvezu dostaviti Radničkom vijeću, odnosno vezano uz strukturu po spolu za razdoblje od 01. listopada do 31. prosinca 2022. da navedena obveza dostave tih podataka u navedeno vrijeme nije bila propisana Zakonom o radu.
3. Branitelj I. i II. okrivljenih GŠ, odvjetnik u [adresa], očitovao se u ime I. okrivljene pravne osobe i u ime II. okrivljenog odgovorne osoba u pravnoj osobi na način da je iskazao da razumije što se I. i II. okrivljenicima stavlja na teret, da prekršaj koji se I. i II. okrivljenima stavlja na teret ne priznaju i da se ne smatraju krivima.
4. U pisanoj obrani, I. okrivljena pravna osoba i II. okrivljenik odgovorna osoba u pravnoj osobi izjavili da se Optužnim prijedlogom od 24. svibnja 2023. godine terete da bi počinili prekršaj iz članka 149. stavka 1. Zakona o radu, a koji je kažnjiv po članku 228. stavku 1. točki 22. i stavku 2. istog Zakona. Istakli su, prije svega, kako podnositelj Optužnog prijedloga tereti okrivljenike da nisu dostavili Radničkom vijeću podatke koje članak 149. Zakona oradu niti ne spominje. Tako na prijem "financijsko izvješće za 2021. godinu" koje su dostavili Radničkom vijeću tek 16. siječnja 2023. godine, a uvidom u članak 149. zakona o radu je jasno da poslodavac uopće nije dužan dostavljati Radničkom vijeću "financijsko izvješće" već je dužan izvijestiti o rezultatima poslovanja. Naime, poslodavac je po članku 149. Zakona o radu dužan obavijestiti radničko vijeće o pitanja koja su pobrojana u tom članku, a radi se o stanju, rezultatima poslovanje te organizaciji rada, očekivanom razvoju poslovnih aktivnosti i njihovu utjecaju na gospodarski i socijalni položaj radnika, kretanju i promjenama u plaćama, opsegu i razlozima uvođenja prekovremenog rada, broju i vrsti radnika koji su kod njega zaposleni, strukturi zaposlenosti (broj radnika zaposlenih na određeno vrijeme, na izdvojenom mjestu rada, na daljinu, putem agencije za privremeno zapošljavanje, koji su privremeno ustupljeni u s njim povezano društvo odnosno koji su kod njega privremeno ustupljeni iz s njim povezanog društva, broju noćnih radnika), strukturi zaposlenosti po spolu te o razvoju i politici zapošljavanja, broju i vrsti radnika koji su prije početka rada kod drugog poslodavca obavijestiti matičnog poslodavca o sklopljenom ugovoru o dodatnom radu s drugim poslodavcem, zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu i mjerama za poboljšanje zaštite na radu i drugim pitanjima osobito važnim za gospodarski i socijalni položaj radnik. Dakle, nikakvo financijsko izvješće se u tom članku ne spominje. To što I. okrivljena pravna osoba mimo i preko zakonske obveze izvješćuje Radničko vijeće (a i svim zaposlenim radnicima je omogućen uvid u isto) i dostavlja cjelovito financijsko izvješće ne znači da postoji njegova dogovornost ako to napravi 2023. godine za 2021. godinu, a sve jer to nije uopće dužan napraviti. Napominje se da je I. okrivljena pravna osoba jamačno jedino trgovačko društvo u Republici Hrvatskoj koje Radničkom vijeću dostavlja cjelovito financijskog izvješće, a ovdje ga se tereti da čini prekršaj zbog toga. Članak 149. Zakona o radu je jasan pa će se ovdje odgovoriti na tvrdnje iz Optužnog prijedloga: tvrdi se kako izvješće ne sadrži podatke o neto plaćama radnika poslodavca. Odredba članka 149. Zakona o radu kaže kako je poslodavac dužan obavijestiti Radničko vijeće o kretanju i promjenama u plaćama. Plaća u smislu članka 90. stavka 7. Zakona o radu je bruto plaća pa nema osnove za traženje neto plaća radnika. I. okrivljena pravna osoba kao poslodavac je dostavila te podatke potpuno u skladu sa Zakonom; podatke o organizaciji rada dostavljeno izvješće sadrži, a "organizacija rada po projektima" je izmišljotina sindikalnog povjerenika koja nema nikakvog temelja u Zakonu o radu. Nigdje u Zakonu nema temelja za traženje da se podaci dostavljaju "po projektima": članak 149. stavak 1. točka 5. Zakona o radu jasno navodi koje podatke je dužan dostaviti poslodavac pa kaže: "broju i vrsti radnika koji su kod njega zaposleni…", dakle nema govora da bi bio dužan dostavljati, po naredbama povjerenika, podatke po organizacijskim cjelinama. Osim toga, ne radi se o organizacijskim cjelinama već izdvojenim pogonima koji posluju u Zagrebu, Vinkovcima i Puli. Uvidom u Zakon o radu se ne pronalazi osnova za "razvrstavanje po projektima" i dostavu takvih podataka, a ni sam podnositelj ne navodi osnovu po kojoj bi poslodavac, koji je dostavio određene podatke po Zakonu o radu, bio dužan ih dodatno "razvrstavati po projektima". Isto se odnosi na "održane vježbe evakuacije i spašavanja i procjene rizika", a koji se podaci uopće ne spominju u članku na koji se poziva tužitelj da su ga prekršili okrivljenici. Kao dokaz koji govori u prilog optužbe pod točkom 1. se navodi zapisnik o saslušanju svjedoka ZŠ, predsjednice Radničkog vijeća, i uvidom u njen iskaz je jasno da Radničko vijeće nije imalo primjedbi na dostavljene izvještaje te da je je pored izvještaja uredno i redovito na sastancima obavještavano o svim temama koje su bile od interesa za Radničko vijeće. Doista nije jasno na temelju čega to nadležna inspektorica zaključuje da izvještaj za koji Radničko vijeće tvrdi da je potpun može biti nepotpun. Predsjednica Radničkog vijeća je u iskazu potvrdila kako je isto uredno i na vrijeme obavještavano o svim pitanjima te da ima korektnu suradnju s poslodavcem pa nema govora da bi bo počinjen predmetni prekršaj. Na kraju su napomenuli da im se stavlja na teret čak i da nisu dostavili "strukturu po zaposlenosti po spolu" za razdoblje od 10. listopada do 31. prosinca 2022. godine, iako je taj podatak poslodavac dužan dostavljati tek nakon izmjena i dopuna Zakona o radu koje su stupile na snagu 01. siječnja 2023. godine. Predložio je da Sud, zbog iznesenog u pisanoj obrani, okrivljenice oslobodi od optužbe.
5. U dokaznom postupku, Sud je ispitao svjedokinje HŠ, višu inspektoricu rada, i ZŠ, te je pročitao i izvršio uvid u e-dopis HŠ upućena FŠ od 15. svibnja 2023. godine, Obavijest temeljem članka 109.a Prekršajnog zakona pravnoj osobi i odgovornoj osobi u pravnoj osobi od 15. svibnja 2023. godine, Zapisnik o saslušanju svjedoka ZŠ od 04. svibnja 2023. godine, Zapisnik II od 11. svibnja 2023. godine, Izvještaj za radničko vijeće od 16. siječnja 2023. godine i od 20. travnja 2023. godine, Izvadak iz sudskog registra za pravnu osobu od 12. veljače 2025. godine i Potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije od 12. veljače 2025. godine za pravnu osobu, iz koje je razvidno da je ista pravomoćno prekršajno kažnjavana Odlukom Postaje granične policije Bajakovo, broj: 211-07/24-4/50575, zbog prekršaja iz članka 238. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama novčanom kaznom u iznosu od 660,00 eura, koja Odluka je postala pravomoćna 02. srpnja 2024. godine i Presudom Općinskog suda u Osijeku, broj: Pp G-284/2020 od 02. ožujka 2022. godine, zbog prekršaja iz članka 229. stavka 1. točke 1. Zakona o radu novčanom kaznom u iznosu od 1.990,84 eura, a koja Presuda je postala pravomoćna 27. rujna 2022. godine, i Potvrdu Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Odjela prekršajne evidencije za Kresinga Roberta Kaspara Friedricha, odgovornu osobu u pravnoj osobi, od 12. veljače 2025. godine, iz koje je razvidno da isti nije prekršajno kažnjavan.
6. Svjedokinja HŠ je izjavila da je obavljala nadzor nad I. okrivljenom pravnom osobom na temelju predstavke Hrvatskog sindikata telekomunikacija te da je u svojstvu svjedoka saslušala ZŠ, koja je u to vrijeme obavljala funkciju predsjednice Radničkog vijeća, a na temelju njene izjave i dostavljene radno-pravne dokumentacije, da je utvrdila da su pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi počinili prekršaj iz članka 228. stavka 1. točke 22. i stavka 2. Zakona o radu odnosno da su postupili protivno članku 149. stavku 1. istog Zakona, a sve kako je navedeno u Optužnom prijedlogu odnosno utvrdila da je da okrivljenici nisu obavještavali Radničko vijeće u propisanom roku od 3 mjeseca o bitnim pitanjima važnim za gospodarski i socijalni položaj radnika odnosno da financijski izvještaj za 2021. godinu nisu dostavili Radničkom vijeću sve do 16. siječnja 2023. godine, kao i da u razdoblju od 01. listopada do 31. prosinca 2022. godine nisu dostavili podatke o broju radnika koji rade na izdvojenom mjestu rada, koji rade na daljinu, koji rade putem agencije o privremenom zapošljavanju, koji su privremeno ustupljeni u s njima povezanim društvima, odnosno koji su kod njega privremeno ustupljeni iz s njim povezanim društva, broj noćnih radnika, strukturi zaposlenosti po spolu, o razvoju politici zapošljavanja i drugim podacima navedenim u Optužnom prijedlogu. Dodala je da da navedeni podaci nisu dostavljeni ni za razdoblje od 01. siječnja do 31. ožujka 2023. godine, a da je činjenica da su podaci dostavljeni Radničkom vijeću, ali da isti nisu dostavljeni u cijelosti kako su trebali biti dostavljeni.
7. Nakon iskazivanja svjedokinja je odgovarala na pitanja te je na upit branitelja I. i II. okrivljenih može li pojasniti u kojem smislu su necjeloviti podaci, ista odgovorila da su člankom 149. Zakona o radu navedeni podaci koji trebaju biti dostavljeni Radničkom vijeću i da podaci navedeni u Optužnom prijedlogu nisu bili dostavljeni Radničkom vijeću odnosno da podaci dostavljeni 16. siječnja 2023. i 20. travnja 2023. godine nisu sadržavali podatke koji su navedeni u Optužnom prijedlogu, a na daljnji upit branitelja da li je u ovim izvještajima postojao podatak o broju radnika na izdvojenom mjestu rada, odgovorila je da tog podatka u nije bilo u izvješćima. Na upit branitelja I. i II. okrivljenih iz kojih odredaba Zakona o radu proizlazio obveza dostave na strani poslodavca izvješća "Po organizacijskim jedinima i projektima" za što se terete okrivljenici, odgovorila je vezano za ovo konkretno pitanje upravo u stavku 1. točke 1. članka 149. Zakona o radu je navedeno da je poslodavac dužan najmanje svaka tri mjeseca obavijestiti Radničko vijeće o stanju, rezultatima poslovanja te organizaciji rada, a na daljnji upit što su to to organizacijske jedinice i projekti, odgovorila je da navedeno nije utvrđivala s obzirom da joj to ne ulazi u nadležnost, a da je sve podatke dobila od predsjednice Radničkog vijeća ZŠ, koja je dala iscrpan svjedočki iskaz i da je ista najadekvatnija osoba za dati podatke o tome što je poslodavac dostavio Radničkom vijeću, s obzirom da je upravo Sindikat podnio predstavku. Na upit branitelja I. i II. okrivljenih može li pojasniti što je financijsko izvješće koje spominje u Optužnom prijedlogu, odgovorila je da ne može, jer ona nije knjigovođa niti računovođa, ali da je obveza poslodavaca da dostavi izvještaj Radničkom vijeću propisana člankom 149. Zakona o radu i to u dijelu koji navodi stanje, rezultatima poslovanja te rezultatima rada.
8. Svjedokinja ZŠ je izjavila da je Radničko vijeće osnovano u mjesecu listopadu 2022. godine i da je od onda ona predsjednica Radničkog vijeća u TranscomWorldWide d.o.o. u Osijeku te da Radničko vijeće redovito dobiva izvještaje od poslodavaca sa podacima koji su navedeni u Zakonu o radu. Dodala je da su ispočetka dobivali za svaka 3 mjeseca, a da sada dobivaju za svaka 2 mjeseca. Na poseban upit suca da li im je financijski izvještaj za 2021. godine dostavljen u mjesecu siječnju 2023. godine, odgovorila je da im je navedeno izvješće uistinu dostavljeno uz 4. kvartalno izvješće za 2022. godinu te da se radi o podatku koji oni nikada nisu tražili niti im se isto dostavlja, te je ponovila da kvartalna izvješća sa traženim podacima dobivaju redovito. Na upit branitelja I. i II. okrivljenika da li postoji drugi način komunikacije sa poslodavcem, izuzev dostave ovih izvješća, odgovorila je da ih poslodavac redovito izvještava o svim promjenama bitnim za radnike, mailom ili održavaju sastanke o kojima se naknadno sastave zapisnici, pa tako i danas imaju jedan. Na upit branitelja I . II. okrivljenih da li su ona ili Radničko vijeće tražili da im se dostave podaci o organizacijskim jedinicama i projektima, odgovorila je da to nikada nisu tražili i da im se i dostavi, da sam taj podatak ne bi ništa značio za njihovo poslovanje. Na upit branitelja I. i II. okrivljenih je odgovorila da kvartalna izvješća Radničko vijeće međusobno prokomentira i da ukoliko imaju nekih dodatnih pitanja ili nedoumica, zatraže sastanak sa poslodavcem, ali da se ne sjeća kada se to zadnji put dogodilo.
9. U završnom govoru, branitelj I. i II. okrivljenih je istakao kako je iz izvedenih dokaza odnosno iskaza svjedoka potpuno jasno da su svi podaci, koji su propisani odredbom člana 149. Zakona o radu dostavljeni potpuno i na vrijeme Radničkom vijeću, pa da samim time nije počinjen prekršaj za koji se okrivljenici terete, ističući da financijsko izvješće sadrži cjelovite podatke o poslovanju trgovačkog društva u smislu Zakona o računovodstvu te se ono dostavlja isključivo FINA-i i budu javno objavljena, a da ono ni u kom slučaju nije i ne može biti predmet dostave Radničkom vijeću već je to samo i isključivo rezultat poslovanja kako u ZOR-u i piše, a koji je poslodavac uredno dostavljao Radničko vijeću, što u pisanim izvješćima, što usmeno. Dodao je da za dostavu financijskih izvješća iz 2022. godine bi nastupila i zastara prekršajnog progona.
10. Sud je izvršio uvid u tromjesečna izvješća I. okrivljenika koje je dostavio Radničkom vijeću za predmetna razdoblja IV. kvartal 2022. godine i I. kvartal 2023. godine i utvrdio koji podaci su dostavljani Radničkom vijeću kao i da okrivljenici doista nisu dostavili podatke navedene u činjeničnom opisu prekršaja, a prema stavu Suda radi se o podacima važnim za gospodarski i socijalni položaj radnika pa čak ako se i radilo o nepostojećim stavkama za konkretnog poslodavca isti je bio dužan izvijestiti Radničko vijeće da za pojedine stavke navedene u Zakonu o radu nema podataka ili da nisu primjenjive na organizaciju poslodavca.
11. Člankom 149. stavkom 1. Zakona o radu propisano je obveza poslodavca da najmanje svaka tri mjeseca obavijestiti radničko vijeće o:
1) stanju, rezultatima poslovanja te organizaciji rada
2) očekivanom razvoju poslovnih aktivnosti i njihovu utjecaju na gospodarski i socijalni položaj radnika
3) kretanju i promjenama u plaćama
4) opsegu i razlozima uvođenja prekovremenog rada
5) broju i vrsti radnika koji su kod njega zaposleni, strukturi zaposlenosti (broj radnika zaposlenih na određeno vrijeme, na izdvojenom mjestu rada, na daljinu, putem agencije za privremeno zapošljavanje, koji su privremeno ustupljeni u s njim povezano društvo, odnosno koji su kod njega privremeno ustupljeni iz s njim povezanog društva, broju noćnih radnika), strukturi zaposlenosti po spolu (uz napomenu da je ova stavka obveza poslodavca od 1.siječnja 2023. godine) te o razvoju i politici zapošljavanja 6) broju i vrsti radnika koji su prije početka rada kod drugog poslodavca obavijestili matičnog poslodavca o sklopljenom ugovoru o dodatnom radu s drugim poslodavcem 7) zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu i mjerama za poboljšanje uvjeta rada 8) rezultatima provedenih inspekcijskih nadzora u području rada i zaštite na radu 9) drugim pitanjima osobito važnim za gospodarski i socijalni položaj radnika. Stavkom 2 istoga članka propisano je da je o pitanjima iz stavka 1. poslodavac je dužan obavijestiti radničko vijeće u vrijeme, u sadržaju i na način koji omogućuju članovima radničkog vijeća da izvrše procjenu mogućeg utjecaja te da se pripreme za savjetovanje s poslodavcem.
12. Sud je nakon izvršenog uvida u svu materijalne dokumentaciju u spisu i saslušanja predloženih svjedoka iz činjeničnog opisa prekršaja opisanog u optužnom prijedlogu u izreci presude ispustio riječi: "- o financijskom izvješću za 2021. godinu tijekom 2021. godine kao niti tijekom 2022. godine već su obavijestili Radničko vijeće o financijskom izvješću za 2021. godinu 16. siječnja 2023." jer prema utvrđenju ovog Suda iz obveze poslodavca da Radničko vijeće obavještava za pojedina tromjesečja o stanju, rezultatima poslovanja te organizaciji rada ne može proizlaziti obveza za poslodavca da obavještava na godišnjoj razini (posebno ne o podatku koji je javno objavljen i dostupan članovima Radničkog vijeća). Također je sud ispustio riječi "strukturi zaposlenosti po spolu" za razdoblje od 01. listopada do 31. prosinca 2022. jer navedena obveza dostave tih podataka nije u to vrijeme bila propisana Zakonom o radu. Riječi "o neto isplaćenim plaćama radnicima" za oba terećena razdoblja Sud je ispustio jer je utvrdio da je poslodavac dužan dostaviti podatke o kretanjima i promjenama u plaćama radnika ne i same iznose plaća radnika u neto iznosima, a s obzirom da su okrivljenici sporili mogućnost dostave podataka o količini sati prekovremenog rada po organizacijskim jedinicama i projektima, a iz provedenih dokaza nije proizlazila mogućnost dostave takvih podatak niti postojanje razlog iz kojeg bi taj konkretan podatak bio osobito važnim za gospodarski i socijalni položaj radnika s obzirom da je Radničko vijeće dobilo podatke o ukupnom broju prekovremenih sati, sud je ispusti i riječi "o količini sati prekovremenog rada po organizacijskim jedinicama i projektima" za oba terećena razdoblja .
13. Sud je cijenio iskaze ispitanih svjedokinja istinitim i danim na temelju njihovih najboljih saznanja o okolnostima i događajima koje su same utvrdile odnosno u kojima su same sudjelovale.
14. U ovom postupku sporno je bilo da li su okrivljenici dostavili sve propisane i relevantne podatke Radničkom vijeću, a Sud je analizirajući sve provedene materijalne i personalne dokaze u spisu, primarno vršeći uvid u dostavljena Izvješća okrivljenika Radničkom vijeću, nedvojbeno utvrdio da su okrivljenici doista počinili prekršaj koji im se stavlja na teret na način činjenično i pravno opisan u izreci ove presude, odnosno da su postupili protivno članku 149. stavku 1. Zakona o radu i time počinili prekršaj iz članka 228. stavka 1. točke 22. Zakona o radu, za koji ih je Sud proglasio krivim, jer nije utvrdio postojanje okolnosti koje bi isključivale njihovu prekršajnu odgovornost.
15. Sud je u konkretnom slučaju, prilikom odmjeravanja kazne cijenio kao naročito olakotne okolnosti na strani okrivljenika da su isti redovito dostavljali izvješća Radničkom vijeću koja su sadržavala veći dio svih propisanih podataka i da je set podataka koji nisu dostavljali manjeg opsega kao i iskaz predsjednice Radničkog vijeća u kojem je navela da je Radničko vijeće zadovoljno sa suradnjom sa okrivljenicima kao poslodavcima i iz kojeg je proizlazilo da Radničko vijeće dobiva podatke koji su njima važni za gospodarski i socijalni položaj radnika, olakotnim je cijenio II. okrivljenom da isti nije prekršajno kažnjavan, uz izostanak otegotnih okolnosti, a na strani I. okrivljene kao otegotnu okolnost da je ista pravomoćno prekršajno kažnjavana, pa je prema svakom okrivljeniku nakon ocjene svih navedenih okolnosti, uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona primijenio institut ublažavanja kazne i izrekao novčane kazne ispod Zakonom propisane smatrajući da će se upravo izrečenim kaznama postići svrha kažnjavanja, a izrečene novčane kazne ujedno predstavljaju i društvenu osudu za počinjeno djelo prekršaja pa se istima postiže svrha generalne, a i specijalne prevencije jer se utječe na okrivljenike da ubuduće ne čine prekršaje.
16. Na temelju članka 183. Prekršajnog zakona, okrivljenici su upozoreni da će se ako u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine izrečenih novčanih kazni, smatrati da su novčane kazne u cijelosti uplaćena.
17. S obzirom na to da su okrivljenici proglašeni krivima dužni su na temelju članka 139. stavak 3. u vezi s člankom 138. stavak 2. i 3. Prekršajnog zakona naknaditi paušalne troškove prekršajnog postupka, u ukupnom iznosu od 20,00 eura svaki ponaosob, (Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ 18/13) propisan je opći okvir paušalne svote troškova prekršajnog postupka u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna), a određena visina paušalnog iznosa troškova postupka primjerena je složenosti i trajanju postupka, u roku od 3 (slovima: tri) mjeseca po pravomoćnosti presude, a u protivnom troškovi će biti naplaćeni prisilno, temeljem članka 152. stavak 4. i stavak 11. Prekršajnog zakona.
U Osijeku, 17. veljače 2025. godine.
Zapisničarka
Sutkinja
Andrijana Sedlić Tenjeri, v.r.
Ivana Hruška Premužak
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude ovlaštene osobe imaju pravo žalbe u roku 8 dana po primitku iste. Žalba se može podnijeti samo zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji i drugih mjera putem ovog suda, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao sud drugog stupnja.
DOSTAVITI:
1. I. okrivljenoj pravnoj osobi,
2. II. okrivljenoj odgovornoj osobi u pravnoj osobi,
3. Branitelju I. i II. okrivljenih,
4. Tužitelju
5. Arhiv
