Republika Hrvatska

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Bujama-Buie

Buje-Buie, Istarska 1- Via dell’ Istria 1

Poslovni broj: Ovr-650/2024-19

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sucu Svenu Babiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja: Gloria TĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Jan-Matija Stella, odvjetnik u Umagu, protiv protivnika osiguranja: BĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici Vedran Marcan i Livio Marcan odvjetnici iz odvjetničkog ureda Vedrana Marcana iz Umaga, radi osiguranja privremenom mjerom, dana 17. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

I Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagateljice osiguranja TĐĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], uspostavom ranijeg posjedovnog stanja, određuje se privremena mjera kojom se zabranjuje protivniku osiguranja BĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da izvodi građevinske radove u stanu sagrađenom na istočnoj polovici nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz granicu s nekretninom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kopiji plana koja čini sastavni dio ovog rješenja označen plavom bojom (stranica 12 spisa), kojim se radovima mijenja postojeće stanje stvari i nanosi šteta tužiteljici, te ukoliko postupi suprotno zabrani, odgovarati će tužiteljici za štetu.

II Privremena mjera iz točke I trajati će do pravomoćnog okončanja postupka radi smetanja posjeda, koji postupak se vodi kod Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Bujama-Buie, pod poslovnim brojem: Psp-34/2024, ili do drugačije odluke suda.

III Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagateljice osiguranja TĐĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], uspostavom ranijeg posjedovnog stanja, određuje se privremena mjera kojom se zabranjuje protivniku osiguranja BĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da izvodi građevinske radove u stanu koji se nalazi u prizemlju kuće desno od glavnog ulaza, sagrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], na kopiji plana koja čini sastavni dio ovog rješenja označen crvenom bojom (stanica 12 spisa), kojim se radovima mijenja postojeće stanje stvari i nanosi šteta tužiteljici, te ukoliko postupi suprotno zabrani, odgovarati će tužiteljici za štetu.

IV Privremena mjera iz točke III trajati će do pravomoćnog okončanja postupka radi smetanja posjeda, koji postupak se vodi kod Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Bujama-Buie, pod poslovnim brojem: Psp-34/2024, ili do drugačije odluke suda.

V Ovo rješenje ima učinak rješenja o ovrsi.

VI Nalaže se protivniku osiguranja BĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da predlagateljici osiguranja TĐĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], nadoknadi troškove ovog postupka uvećane za zakonsku zateznu kamatu koja teće od donošenja prvostupanjske odluke dana 17. veljače 2025. pa sve do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope, koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za 3 (tri) postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Predlagateljica osiguranja TĐĐ, kao tužiteljica, podnijela je protiv protivnika osiguranja BĐ, kao tuženika, tužbu radi smetanja posjeda, a koji postupak se vodi kod Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Bujama-Buie, pod poslovnim brojem: Psp-34/2024, te je u tužbi tužiteljica podnijela i prijedlog za određivanje privremene mjere, kojom traži uspostavu ranijeg posjedovnog stanja na način da se tuženiku, kao protivniku osiguranja, zabrani izvođenje građevinskih radova u stanu sagrađenom na istočnoj polovici nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz granicu s nekretninom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], označen plavom bojom, kao i uspostavu ranijeg posjedovnog stanja, na način da se tuženiku, kao protivniku osiguranja, zabrani izvođenje građevinskih radova u stanu koji se nalazi u prizemlju kuće desno od glavnog ulaza, sagrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] označen crvenom bojom.

2. Ovaj prvostupanjski sud je rješenjem poslovni broj: Ovr-460/2024-4, od 12. srpnja 2024., odbio se kao neosnovan prijedlog za osiguranjem privremenom mjerom.

3. Protiv navedenog rješenja poslovni broj: Ovr-460/2024-4, od 12. srpnja 2024., kojim se odbija određivanje privrmene mjere, predlagateljica osiguranja je podnijela žalbu, te je po izjavljenoj žalbi Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, rješenjem poslovni broj Gž Ovr-1241/2024-2, od 20. kolovoza 2024. godine, uvažio žalbu predlagateljice osiguranja kao osnovanu, te ukinuo rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, poslovni broj Ovr-460/2024-4 od 12. srpnja 2024. i predmet vratio sudu prvog stupnja na ponovni postupak, uz uputu da je prvostupanjski sud u ponovljenom postupku dužan otkloniti nepravilnosti koje su dovele do pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u odnosu na vjerojatnost postojanja nenovčane tražbine, nakon čega će, ovisno o ispunjenju te pretpostavke utvrditi i vjerojatnost postojanja pretpostavke nenadoknadive štete, razmotriti i ostale žalbene navode te donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku, te odlučiti o trošku žalbenog postupka.

4. Postupajući po rješenju Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž Ovr- 1241/2024-2, od 20. kolovoza 2024. godine, prvostupanjski sud je proveo ponovni postupak.

5. Vezano uz prijedlog za određivanje privremene mjere podnesen uz tužbu, koja je zavedena pod posl. brojem: Psp-34/2024, predlagateljica osiguranja podneseni prijedlog za određivanje privremene mjere obrazlaže na način da kao tužiteljica, ima protiv protivnika osiguranja, kao tuženika, nenovčanu tražbinu radi koje je pokrenula parnični postupak zbog smetanja posjeda, te smatra da su ispunjene zakonske pretpostavke za određivanje privremene mjere radi otklanjanja hitne opasnosti protupravnog oštećenja i otklanjanja nenadoknadive štete.

6. Predlagateljica osiguranja navodi da je u mirnom posjedu stana koji se nalazi u prizemlju kuće (desno od glavnog ulaza) sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], na kopiji plana označen crvenom bojom, i stana sagrađenog na istočnom dijelu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz granicu s nekretninom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kopiji plana označen plavom bojom, te kako je ovdje tuženik samovlasno smetao tužiteljicu u posjedu predmetnih stanova na način da je uklonio bravu/cilindar na ulaznim vratima stana tužiteljice koji se nalazi u prizemlju kuće (desno od glavnog ulaza) sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], ušao u stan porazbijao i bacio stvari koje su se nalazile u predmetnom stanu i započeo građevinske radove, te je uklonio bravu/cilindar ulaznih te stražnjih vratiju stana tužiteljice koji je sagrađen na istočnom dijelu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz granicu s nekretninom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ušao u stan tužiteljice, porazbijao i bacio stvari koje su se nalazile u predmetnom stanu i započeo građevinske radove.

7. Protivnik osiguranja u svojem očitovanju od 4.7.2024. godine (stranica 44-63) navodi da se protivi prijedlogu za osiguranje.

Protivnik osiguranja je istaknuo prigovor nedostatka aktivne legitimacije na strani predlagateljice osiguranja jer da ista nije bila u posjedu predmetnih nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], već su suposjednici nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] (okućnica) i kč. br. [katastarska čestica] (kuća) k. o. [katastarska općina] bili sada pokojna JĐ (baka predlagateljice osiguranja) i protivnik osiguranja, osim u djelu stana koji se nalazi na mansardi zgrade nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u čijem posjedu se nalazi OĐ (brat predlagateljice osiguranja), a kao dokaz svojoj tvrdnji poziva se na Zapisnik Općinskog suda u Pazinu posl.br. P-110/2022 od 05.10.2022. godine iz kojeg proizlazi da sama predlagateljica osiguranja i njezina majka tvrde da je isključivo JĐ imala faktičku vlast nad nekretninama k. č. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a da su one samo pomoćnice u posjedovanju istih nekretnina jer se predlagateljica osiguranja, majka predlagateljice osiguranja i brat predlagateljice osiguranja pokoravaju nalozima JĐ, a da JĐ svoju faktičku vlast nad istim nekretninama izvršava osobno i posredovanjem predlagateljice osiguranja, majke predlagateljice osiguranja i brata predlagateljice osiguranja.

Protivnik osiguranja dalje navodi kako nije izvodio, te da ne namjerava, a niti je u mogućnosti izvoditi građevinske radove na predmetnim nekretninama, jer je izvođenje građevinskih radova je zabranjeno Odlukom o privremenoj zabrani izvođenja građevinskih radova (građenja) tijekom turističke sezone na području Grada Umaga- [adresa] u razdoblju od 01. srpnja do 31. kolovoza u vremenu od 00:00 do 24:00, što je općepoznata činjenica, te dodaje kako je izvođenje građevinskih radova zabranjeno bez građevinske dozvole, a u slučaju da se započne s bilo kakvim građevinskim radovima bez građevinske dozvole (pogotovo u vrijeme turističke sezone), to bi promptno spriječio komunalni redar Grada Umaga ili građevinski inspektor Državnog inspektorata, tako da ne postoji nikakva opasnost za predlagateljicu osiguranja, a niti potreba za privremenom mjerom, a obzirom da građevinski radovi nisu izvršeni onda nije niti potrebno uspostaviti ranije posjedovno stanje prije izvođenja građevinskih radova, pa slijedom navedenog, protivnik osiguranja predlaže odbaciti, podredno odbiti prijedlog za osiguranje u cijelosti.

8. Prijedlog za osiguranje privremenom mjerom je osnovan.

9. U ovoj pravnoj stvari je sporno postojanje pretpostavki za određivanje privremene mjere odnosno postojanje nenovčane tražbine predlagateljice osiguranja čije osiguranje traži privremenom mjerom, te da li je predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnom opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja joj prijeti.

10. Člankom 341. stavkom 2. Ovršnog zakona (Narodne novine 112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022 i 06/2024 – dalje: OZ) propisano je da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovršnog zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

11. Uvidom u podneseni prijedlog za određivanje privremene mjere sud utvrđuje da je isti sastavljen u skladu s čl.341.st.2. OZ-a.

12. Člankom 346. stavkom 1. OZ-a propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

13. U dokaznom postupku sud je pročitao i izvršio uvid u isprave i to u izvadak iz zemljišne knjige položenih ugovora (stranica 9-10), Potvrdu Policijske postaje Umag s ispostavom Buje od 13.06.2024. (list 11), kopiju katastarskog plana s označenim stanovima (stranica 12), fotografije (stranica 13-40), izvadak iz zemljišne knjige za k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] (stranica 49-50), izvod iz posjedovnog lista za k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] (stranica 51), izvod iz katastarskog plana (stranica 53), izvod s internetskog pretraživaća Google za TĐĐ (stranica 55-58), Zapisnik od 07.02.2023 posl.br.: P- 110/2022-26 (stranica 59-63), Zapisnik od 05.10.,2022 posl.br.: P-110/2022-17 (stranica 86-89), Zapisnik v.d. javnog bilježnika Ana Maria Micelliposlovni broj: O- 370/2024, od 19.07.2024. (stranica 90-93), Rješenje o nasljeđivanju (stranica 103- 106), Presuda Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, poslovni broj: P-110/2022-29, od 13.03.2023. (stranica 131-140), Arhitektonska snimka izvedenog stanja (stranica 141-142), Rješenje zbog ogluhe Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, poslovni broj: Psp-35/2022-4, od 29.09.2022 (stranica 143-146), Zapisnik Grada [adresa] o obqavljenom očevidu od 10.10.2019. (stranica 147-148), Arhitektonska snimka izvedenog stanja (stranica 149-208), te je u postupku saslušao svjedoka OĐ, te saslušao predlagateljicu osiguranja i protivnika osiguranja.

14. Dovođenjem izvedenih dokaza u međusobnu povezanost sud ocjenjuje da je predlagateljica osiguranja na razini vjerojatnosti dokazala postojanje pretpostavki po čl.346.st.1.toč.1. i toč.2. OZ-a tj. učinila je vjerojatnim postojanje nenovčane tražbine prema protivniku osiguranja, a koju bi predloženom mjerom trebalo osigurati u smislu citirane odredabe čl.346.st.1. OZ-a, odnosno da bi imala nenovčanu tražbinu radi smetanja posjeda stana koji se nalazi u prizemlju kuće (desno od glavnog ulaza) sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], na kopiji plana označen crvenom bojom, i stana sagrađenog na istočnom dijelu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz granicu s nekretninom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kopiji plana označen plavom bojom.

15. Na takav zaključak upućuju prije svega iskaz saslušanog svjedoka OĐ, kao i iskazi predlagateljice osiguranja TĐĐ i protivnika osiguranja BĐ, iz čijih iskaza proizlazai zaključak kako je prodlagateljica osiguranja imala posljednji mirni posjed predmetnih stanova.

16. Tako svjedok OĐ u svojem iskazu od bitnoga navodi kako na adresi u [adresa], u kući postoji ukupno pet prostorija i to u potkrovlju jedan apartman, na prvom katu dva apartmana i jedna soba, u prizemlju jedan apartman i garaža koja je pretvorena u apartman a koja se isto nalazi u prizemlju, da je njegova pokojna baka JĐ kada se tek doselila u tu kuću živjela u stanu na katu, a nakon toga se preselila u prizemlje, da je prije preseljenja u Rijeku njegova sestra, ovdje prodlagateljica osiguranja živjela s njime u apartmanu koji se nalazi u potkrovlju, a kada si je napravila apartman u prizemlju onda se je preselila tamo i tamo je živjela puno godina, te da je protivnik osiguranja živio u [adresa], te je njih u predmetnoj kući uglavnom posjećivao, ali nije živio tamo.

17. Predlagateljica osiguranja TĐĐ u svojem iskazu od bitnoga navodi kako je pokojna baka JĐ u predmetnoj kući u posjedu imala ukupno 6 stanova i to stan u potkrovlju u kojem živio brat predlagateljice osiguranja OĐ i kojeg još uvijek koristi, te tri stana na katu koje je baka koristila za iznajmljivanje, stan u prizemlju desno od ulaza u kojem je živjela sa majkom predlagateljice osiguranja, te stan koji je napravljen od garaže u kojem je živjela predlagateljica osiguranja zajedno sa svojom kćerkom, e da je takvo posjedovno stanje trajalo do rujna 2023., kada se zdravstveno stanje njezine bake jako pogoršalo kada se baka zajedno sa majkom predlagateljice osiguranja presela u Rijeku gdje je tada živjela predlagateljicay osiguranja, da su sve njihove stvari su bile u stanovima u [adresa], te da su dolazile često u pravilu vikendima, te da protivnik osiguranja nije živio u predmetnim stanovima, niti je imao ključeve od predmetnih stanova.

18. Protivnik osiguranja BĐ u svojem iskazu od bitnoga navodi kako predmetna stambena kuća u prizemlju ima 2 apartmana koja koristim i u njima živi protivnik osiguranja, u prizemlju je još jedan apartman koji je koristila njegova pokojna sestra JĐ, a umrla je u veljači 2024., na prvom katu se nalaze 3 apartmana je također koristila njegova pok. sestra JĐ za iznajmljivanje do 2023. kada je protivnik osiguranja te apartmane zatvorio, da se u potkrovlju nalaze još dvije sobe koje koristi OĐ, te je predlagateljica osiguranja u predmetnoj garaži, koju je sagradio protivnik osiguranja, napravila dvije sobe koje je koristila sve do svojeg preseljenja u Opatiju što je bilo prije nekih dvije godine, te da je OĐ tražio ključeve od apartmana u prizemlju u kojem je živjela pok. JĐ kao i od garaže u kojoj je predlagateljica sebi napravila dvije sobe, koje ključeve od OĐ nije nikada dobio.

19. Iskazi saslušanih osoba potvrđeni su čitanjem Zapisnika v.d. javnog bilježnika Ana Maria Micelliposlovni broj: O-370/2024, od 19.07.2024. (stranica 90-93), te Rješenja o nasljeđivanju (stranica 103-106) utvrđeno je da je iza pokojne ostaviteljice JĐ za njezinu nasljednicu proglašena TĐĐ, ovdje predlagateljice osiguranja, između ostalog i za nekretninu-stan na prvom katu zgrade koji se sastoji od pet soba, kuhinje, kupaonice, nužnika, hodnika, terase i balkona u ukupnoj površini od 131,14 m[2] , koji se nalazi u zgradi u [adresa], sagrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica] broj [broj poduloška] knjiga položenih ugovora za [adresa] u ½ dijela, kao i na pravo posjeda na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje upisane u z.kul.br.3730 k. o. [katastarska općina], što u naravi predstavlja prizemlje-hodnik i stepenice površine 8,97 m[2] , apartman 1 površine 40 m , apartman 2 površine 61,25 m[2] , 1. kat, stepenice i podeset površine 18,05 m , apartman 5 površine 39,08 m , apartman 6 površine 24,45 m , apartman 7 površine 44,6 m , i apartman 8 površine 54,95 m[2] , slijedom čega sud zaključuje da je predlagateljica dokazala da posjed spornih stanova zasniva na osnovi nasljedstva, odnosno da se istovremeno radi i o nasljedničkom posjedu koji je mogao prestati jedino da jojj ga je tuženik oduzeo, te da predlagateljica pri tome nije zatražila sudsku zaštitu, a što ovdje nije slučaj, tako da je predlagateljica, kao zakonski nasljednik iz pok. bake JĐ, stakla posjed predmetnih stanova sukladno čl.17.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014 – dalje ZV) koji propisuje da ostaviteljevi posjedi stvari i prava prelaze na njegova nasljednika zbog ostaviteljeve smrti i u njezinu času, onakvi kakvi su u tom času bili u ostavitelja.

20. Iz Arhitektonske snimke izvedenog stanja (stranica 149-208) pobliže su utvrđeni tlocrtni dijelovi i raspored prostorija zgrade izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina].

21. Iz Rješenja zbog ogluhe Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, poslovni broj: Psp-35/2022-4, od 29.09.2022 (stranica 143-146) utvrđeno je da je ovdje protivnik osiguranja, kao tamo tuženik, počinio čin smetanja u odnosu na tamo tužiteljicu JĐ u posjedu nekretnine u [adresa], na k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], odnosno posebne dijelove navedene nekretnine koji su u njezinom posjedu, međutim kako nema dokaza da se radi o pravomoćnoj sudskoj odluci, sud istu ne prihvaća kao vjerodostojan dokaz.

22. Iz Presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, poslovni broj: P-110/2022-29, od 13.03.2023. (stranica 131-140) utvrđeno je da je ovdje protivnik osiguranja, kao tamo tužitelj, odbijen s tuženim zahtjevom za iseljenjem i predajom u posjed stana u potkrovlju zgrade izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], međutim predmetni stan nije predmet posjedovne zaštite niti nenovčane tražbine u ovoj pravnoj stvari, tako da istu presudu sud ocjenjuje nevažnim dokaznim pirjedlogom.

23. Nadalje, iz sadržaja Zapisnika Općinskog suda u Pazinu posl.br. P-110/2022 od 05.10.2022. godine (stranica 59-64) proizlazi da je predlagateljica osiguranja u posjedu stana koji se nalazi u potkrovlju, kojeg je koristila kada se ranije vraćala s kruzera, a na prvom katu se nalaze apartmani, međutim i taj dokaz sud ocjenjuje nevažnim dokaznim predmetnom jer navedeni stan nije predmet posjedovne zaštite niti nenovčane tražbine u ovoj pravnoj stvari.

24. Iz izvatska iz zemljišne knjige utvrđeno je kako se stan na prvom katu zgrade sagrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi u suvalsništvu ovdje protivnika osgiranja GĐ i sada pokojne JĐ, svaki u polovici dijela, međutim u posjedovnoj parnici pitanje vlasništva nekretnine nije odlučna činjenica, pa tako posjedično nije niti u postupku osiguranja pokrenutom radi uspostave ranijeg posjedovnog stanja.

25. Sud smatra kako je predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnim i da je protivnik osiguranja počinio utuženi čin smetanja posjeda stana koji se nalazi u prizemlju kuće (desno od glavnog ulaza) sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina], na kopiji plana označen crvenom bojom, i stana sagrađenog na istočnom dijelu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] uz granicu s nekretninom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kopiji plana označen plavom bojom.

26. Na takav zaključak upućuje sadržaj Potvrde Policijske postaje Umag s ispostavom Buje od 13.06.2024. (list 11), iz koje proizlazi da je predlagateljica osiguranja prijavila protivnika osiguranja da vrši radove adaptacije na njezinom stanu u prizemlju, kao i iz iskaza samog protivnika osiguranja koji navodi kako je tijekom srpnja 2024. otišao u policiju u [adresa] kako bih ih pitao da li mogu silom otvoriti vrata na apartmanu u prizemlju gdje mi je živjela sestra i na garaži gdje je predlagateljica napravila dvije sobe, na moje pitanje čija su ta vrata na tim prostorima odgovorio sam da su to moja vrata i od strane policijskog službenika mi je rečeno da svoja vrata mogu slobodno silom otvoriti, nakon što sam istoga dana silom otvorio ulazna vrata na apartmanu gdje je živjela sada pokojna sestra i ulazna vrata od garaže gdje je predlagateljica za sebe napravila dvije sobe.

27. I pregledom fotografija (stranica 13-40) utvrđeno je da su brave na vratima oštećene.

28. Vezano uz ispunjenje ostalih pretpostavki za određivanje privremene mjere po čl.346.st.1.toč.1. i toč.2. OZ-a odnosno na vjerojatnost postojanja pretpostavke nenadoknadive štete zbog izvođenja građevinskih radova, sud smatra kako predlagateljica istu okolnost nije dokazala.

29. Vezano uz izvođenje građevinskih radova svjeodk OĐ u svojem iskzu navodi da je vidio kako je protivnik osiguranja od radova u prostoru garaže u kojem je sada apartman, koji je uredila njegova sestra, razbio sve montažne zidove i instalacije, te da u apartmanu u prizemlju obnavlja rolete i da je postavio pločice ispred apartmana gdje je parkiralište, te da je u dvorištu bio kontejner u koji je protivnik osiguranja bacao razne stvari kada svjedoka nije bilo kući, radiolo se o stvarima njegove pokojne bake, njegove majke, njegove sestre i nećakinje, pa je svjedok vrijednije stvari nosio kod sebe u potkrovlje, a tamo je odnio i stvari od svoje sestre

30. Vezano uz izvođenje građevinskih radova predlagateljica osiguranja TĐĐ u svojem iskazu navodi kako po dolasku na lice mjesta nije vidjela da su se izvodili neki radovi osim što je vidjela srušene zidove i dijelove nekih zidova, međutim zamolila je svoje prijateljice u [adresa] da prilikom šetnje pogledaju što se oko kuće radi izvana, te se sjeća da ju je jedna prijateljica T telefonom zvala i rekla kako upravo šeće pored kuće i gleda kako protivnik osiguranja farba unutarnji zid jer su vrata od garaže bila otvorena, odnosno radi se o stanu koji je ranije prenamijenjen iz prostora garaže.

31. Vezano uz izvođenje građevinskih radova protivnik osiguranja BĐ u svojem iskazu od bitnoga navodi da je tijekom srpnja 2024. silom otvorio ulazna vrata na apartmanu gdje je živjela sada pokojna sestra i ulazna vrata od garaže gdje je predlagateljica za sebe napravila dvije sobe, te tvrdi da je te prostore započeo čistiti na način da je sve stvari iznosio van, ali da ništa nije bacio bez da bi prvo pitao OĐ što da radi s nekom od tih stvari, te je dodao da je OĐ puno tih stvari uzeo za sebe kao npr. mašinu za rublje, mašinu za suđe, sušilicu, dok je krevet i ormare koji su bili u prostoru garaže prodao, te da u predmetnim prostorima nije ništa gradio, već je samo u prostoru garaže porušio dva zida čije je ostatke izvadio van i bacio u kontejner, te od tog prostora napravio garažu, da sam prefarbao bočne zidove u apartmanu gdje je živjela njega pokojna sestra, ali ne u cijelosti već samo u visini 1m jer su zidovi bili svi pljesnivi od vlage, te da nikakve druge radove nije obavljao, pogotovo ne s vanjske strane.

32. Pregledom fotografija (stranica 13-40) utvrđeno je da su brave na vratima oštećene, da su unutar prostorija pomaknute stvari, te da se dio stvari nalazi u dvorištu ili u konterjneru za otpad, međutim nije razvidno da bi se izvodili ikakvi građevinski radovi kojima bi se mijenjalo postojeće stanje na spornim stanovima u smislu da se nešto dograđuje ili ruši.

33. Prema stajaištu ovog suda rušenje pregradnih zidova predstavlja građevinske radove.

34. Međutim nastala šteta uslijed rušenja pregradnih zidova i uklanjanjem brava na ulaznim vratima može se sanirati bilo gradnjom drugih zidova, bilo stavljanjem novih brava na vrata, slijedom čega ista po prirodi stvari nije nenadoknadiva, dok šteta nastala uklanjanjem pokretnih stvari iz spornih stanova (ormara, kreveta, perilica i sl.) također po svojoj prirodi nije nenadoknadiva jer se može nadoknaditi kupovinom drugog namještaja i kućanskih aparata.

35. Isto tako farbanje unutarnjih zidova ne može se podvesti pod pojam nenadoknadive štete koja se ne bi mogla sanirati.

36. Nadalje, sud je stava kako je predlagateljica osiguranja na razini vjerojatnosti uspjela dokazati opasnost od protupravnog oštećenja stvari i prostora koja su predmetnom njezine nenovčane tražbine odnosno da je privremena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje.

37. Protivnik osiguranja BĐ u svojem iskazu navodi kako je silom otvorio ulazna vrata na apartmanu gdje je živjela njegova sada pokojna sestra i ulazna vrata od garaže gdje je predlagateljica za sebe napravila dvije sobe, te kako je sve stvari iznosio van, a kao što je već navedeno pregledom fotografija (stranica 13-40) sud je utvrdio da su brave na vratima oštećene, te da se dio iznesenih stvari iz spornih stanova nalazi u dvorištu ili u konterjneru za otpad.

38. Po slobodnoj ocjeni ovog suda način postupanja protivnika osiguranja nasilnim otvaranjem vrata na apartmanu gdje je živjela njegova sada pokojna sestra i ulazna vrata od garaže gdje je predlagateljica za sebe napravila dvije sobe, te neovlašteno iznošenje stvari i rušenje pregradnih zidova koje se nalaze unutar predmetnih stanova, a za koje je predlagateljica osiguranja na razini vjerojatnosti uspjela dokazati da ih je imala u posljednjem mirnom pojedu, nedvojbeno u faktičnom smislu predstavlja nasilje, čime je ispunjeni uvjeti iz čl.346.st.1.toč.2. tj. predlagateljica je na razini vjerojatnosti dokazao da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje nad njezinim posjedom.

39. Nakon provedenog postupka sud slobodnom ocjenom utvrđuje da je predlagateljica osiguranja na razini vjerojatnosti dokazala postojanje pretpostavki po čl.346.st.1.toč.2. OZ-a tj. učinila je vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine, te da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje uslijed nasilnog postupka protivnika osiguranja, dok s druge strane nije dokazala opasnost od nastanka nenadoknadive štete, te je sud temeljem čl.346.st.1.toč.2. OZ-a prihvatio kao osnovan prijedlog za određivanjem privremene mjere.

40. Vrsta privremene mjere određena je temeljem čl.347.st.1.toč.6. OZ-a zabranom protivniku osiguranja da poduzima radnje koje mogu nanijeti štetu predlagatelju osiguranja, uslijed čega je odlučeno kao pod točkom I I pod točkom III izreke ovog rješenja, čiji sastavni dio čini kopija plana na stranici 12 spisa.

41. U pogledu vremenskog trajanja privremene mjere predlagateljica osiguranja predlaže da se ista odredi sukladno čl.351. OZ-a, te sud uzimajući u obzir načelo razmjernosti i opravdane interese obiju strana, smatra da je dostatno da privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi kod Općinskog suda u Pazinu, Stalne službe u Bujama-Buie, pod poslovnim brojem: pod poslovnim brojem: Psp-34/2024, radi smetanja posjeda, slijedom čega je odlučeno kao pod točkom II I pod točkom IV izreke ovog rješenja.

42. Sukladno čl.342.st.3. OZ-a propisano je da rješenja o određivanju privremene mjere imaju učinak rješenja o ovrsi, slijedom čega je odlučeno kao pod točkolm V izreke ovog rješenja.

43. Odluka o trošku postupka osiguranja temelji se na čl.14. OZ-a kojim je propisano da je ovršenik, odnosno protivnik osiguranja dužan ovrhovoditelju, odnosno predlagatelju osiguranja naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu ili osiguranje.

44. Vrijednost predmeta spora u parnici na koju se odnosi postupak osiguranja iznosi 663,61 eura,

45. Sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 37/2023 - dalje: Tarifa) Tbr.52.st.3. propisuje da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka, dok je u Tbr. 54. propisano da vrijednost boda iznosi 2,00 eura.

46. Sud je predlagateljici osiguranja priznao naknadu troškova osiguranja kako slijedi:

- jednokratna nagrada za cjelokupni postupak u visini od 80 bodova po Tbr.11.st.2. Tarife u iznosu od 160,00 eura;

- za sudsku pristojbu na rješenje o osiguranju privremenom mjerom u iznosu od 13,27 eura po Tar.br.2.st.5. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine 37/2023. – dalje: Uredba.

Ukupno priznata visina troškova postupka osiguranja privremenom mjerom iznosi 173,27 eura.

47. Nadalje, budući da je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj Gž Ovr- 1241/2024-2, od 20. kolovoza 2024. godine, naloženo prvostupanjskom sudu da odluči o troškovima žalbenog dijela postupka, sud utvrđuje kako je predlagateljica osiguranja izjavljenom žalbom uspijel u cijelosti budući da je po izjavljenoj žalbi drugostupanjski sud uvažio žalbu predlagateljice osiguranja kao osnovanu, ukinuo rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, poslovni broj Ovr- 460/2024-4 od 12. srpnja 2024. i predmet vratio sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

48. Sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 37/2023 - dalje: Tarifa) Tbr.52.st.3. propisuje da kada sud odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka, dok je u Tbr. 54. propisano da vrijednost boda iznosi 2,00 eura, te je u Tbr.13.toč.2. propisano da za sastavljanje pravnih lijekova u ovršnim postupcima iz Tbr. 7.toč.2. – radi smetanja posjeda - odvjetniku pripada nagrada u visini od 100 bodova.

49. Stoga je sud temeljem čl.166.st.3. ZPP-a predlagateljici osiguranja priznao zatražene troškove žalbenog postupka kako slijedi:

- za sastav žalbe od 25.07.2024. u iznosu od 100 bodova što iznosi 200,00 eura po Tbr.13. toč.2. u svezi s Tbr.7.toč.2. Tarife,

- za sudsku pristojbu na žalbu u iznosu od 13,27 eura po Tar.br.3.st.1. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine 37/2023 – dalje: Uredba).

Ukupno priznata visina troškova žalbenog postupka tuženiku iznosi 213,27 eura.

50. Predlagateljici osiguranja je ukukpno dosuđen trošak u visini od 386,54 eura, slijedom čega je temeljem čl.14. OZ-a odlučeno kao pod točkom VI izreke ovog rješenja.

U Bujama – Buie, 17. veljače 2025.

Sudac:

Sven Babić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana dostavljanja rješenja. Žalba se neće slati protivnoj stranki na odgovor. Tijek roka za žalbu niti žalba ne odgađaju provedbu privremene mjere (čl.352. OZ-a).

Dostaviti:

1. Predlagateljici osiguranja, putem punomoćnika,

2. Protivniku osiguranja, putem punomoćnika.