Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, J. Jelačića 3

Posl.br. R1 Ob-371/2024-15

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Bjelovaru po sucu Nedi Šoli, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice JČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], J, J 9 protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnja služba u Zagrebu, OIB: 84397956623, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, Područni ured Bjelovar, Masarykova 7, Bjelovar, OIB:84397956623, kojeg zastupa punomoćnik SČ, dipl. iur., zaposlenik protustranke, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, 17. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se postojanje izvanbračne zajednice između JČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i FČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], rođen **.**.1978., umro **.**.2024., a koja je izvanbračna zajednica trajala od 30. travnja 2012. do smrti pokojnog FČ **.**.2024.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela prijedlog radi donošenja odluke kojom će se utvrditi da je postojala izvanbračna zajednica između nje i sada pok. FČ, a koja je prestala njegovom smrću 8. lipnja 2024., te koja je trajala od 30. travnja 2012. do njegove smrti 8. lipnja 2024.

1.1. U prijedlogu predlagateljica navodi da je živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. FČ, neprekidno u trajanju od 12 godina u [adresa], a prije toga u trajanju od 8 godina u Zagrebu.

1.2. U kasnijim očitovanjima predlagateljica ističe da ima pravni interes da se utvrdi postojanje izvanbračne zajednice i to stoga jer bi htjela ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu iza pok. FČ, svojeg izvanbračnog supruga s kojim je živjela neprekidno u izvanbračnoj zajednici.

1.4. Slijedom navedenoga, predlaže donijeti rješenje kojim će se utvrditi da je postojala izvanbračna zajednica između nje i sada pok. FČ koja je trajala od 30. travnja 2012. do njegove smrti 8. lipnja 2024.

2. U odgovoru na prijedlog protustranka se pozvala na odredbu čl. 22. st. 1. točka 1., st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) navodeći da se za priznanje prava na obiteljsku mirovinu članom obitelji smatra i izvanbračni drug koji je sa osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine te da se navedeni status u valjanom trajanju utvrđuje u izvanparničnom postupku.

2.1. U skladu s navedenim, protustranka predlaže da se u svrhu dokazivanja o okolnostima postojanja i valjanog trajanja izvanbračne zajednice sasluša predlagateljica i predloženi svjedoci, te da ne potražuje troškove postupka dok predlaže da predlagateljica snosi svoje troškove postupka, a sve u skladu s odredbama kojima je uređen izvanparnični postupak.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u smrtni list za pok. FČ izdan od Matičnog ureda Bjelovar od 14. lipnja 2024. (list 4 spisa) i 23. prosinca 2024. (list 32 spisa), uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu izdano od Policijske postaje Bjelovarsko-bilogorske od 14. lipnja 2024. (list 5 spisa), preslik osobne iskaznice za pok. FČ (list 6 spisa), preslik osobne iskaznice za predlagateljicu (list 7 spisa), izvadak iz matice rođenih za pok. FČ izdan od Matičnog ureda Bjelovar 23. prosinca 2024. (list 33 spisa), izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Bjelovar 23. prosinca 2024. (list 34 spisa), izvršen je uvid u ostavinski spis Općinskog suda u Bjelovaru, iza pok. FČ posl. O-1409/2024 koji se vodi kod javnog bilježnika Martine Dujmović iz [adresa], sudske povjerenice, odnosno u svu dokumentaciju koja prileži spisu.

3.1. Na ročištu održanim kod ovoga suda 19. prosinca 2024. (list 29-28 spisa) izveden je dokaz saslušanja predlagateljice, svjedoka UČ (kčerke predlagateljice), a na ročištu održanim kod ovoga suda 30. prosinca 2024. izveden je dokaz saslušanja svjedoka TČ (kćerke pok. FČ), ČČ (dečka kćeri predlagateljice) te HČ (majke pok. FČ).

4. Rezultate izvedenih dokaza sud je analizirao svakog zasebno kao i u njihovoj međusobnoj povezanosti, dovodeći ih u vezu s rezultatima cjelokupnog postupka, čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23), u vezi s čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj 59/23) te je odlučeno da je prijedlog predlagateljice osnovan.

5. Uvidom u uvid u smrtni list za pok. FČ izdan od Matičnog ureda Bjelovar od 14. lipnja 2024. (list 4 spisa) i 23. prosinca 2024. (list 32 spisa), utvrđeno je da je umro **.**.2024. te da u tom trenutku nije bio u braku.

6. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu izdano od Policijske postaje Bjelovarsko-bilogorske od 14. lipnja 2024. (list 5 spisa) i preslik osobne iskaznice za predlagateljicu (list 7 spisa), utvrđeno da ima prijavljenu adresu prebivališta u [adresa] od 30. travnja 2012.

6.1. Nadalje, prije toga imala je prijavljenu adresu prebivališta u [adresa] i to u razdoblju od 9. srpnja 1985. do 30. travnja 2012.

7. Uvidom u preslik osobne iskaznice za pok. FČ (list 6 spisa) te podatke iz Jedinstvenog registra osoba RH MUP utvrđeno je da je u trenutku smrti imao prijavljeno prebivalište u [adresa], a na kojoj adresi je prijavljen od 30. travnja 2012. do 8. lipnja 2024.

7.1. Prije toga, sada pok. FČ imao je prijavljenu adresu prebivališta u [adresa] i to od 23. lipnja 2010. do 30. travnja 2012.

8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za pok. FČ izdan od Matičnog ureda Bjelovar 23. prosinca 2024. (list 33 spisa), utvrđeno je da je za života jednom sklapao brak i to **.**.1999. u [adresa] s EČ, a koji brak je razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Donjoj Stubici broj P2-20/2003- 12 od 20. svibnja 2003., te je brak prestao 28. srpnja 2003. Nakon toga nije sklapao brak.

9. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Bjelovar 23. prosinca 2024. (list 34 spisa), utvrđeno je da je jednom sklopila brak **.**.1994. s NČ, a koji brak je razveden presudom Općinskog suda u Zagrebu posl.br. P2-557/1999 od 27. listopada 2000, te je brak rpestao 28. listopada 2000.

10. Uvidom u ostavinski spis Općinskog suda u Bjelovaru, iza pok. FČ posl. O-1409/2024 koji se vodi kod javnog bilježnika Martine Dujmović iz [adresa], sudske povjerenice, utvrđeno je da je ostavinski postupak još uvijek u tijeku s obzirom na to da je na ročištu održanim 5. srpnja 2024. doneseno rješenje da će odluka uslijediti nakon što se ovaj postupak okončan. Pri čemu se ističe da je riječ o dva odvojena postupka i da donošenje odluke u ovom postupku nema utjecaja na ostavinski postupak u kojem se utvrđuje tko su nasljednici, a u ovom postupku postojanje izvanbračne zajednice radi ostvarivanja prava na mirovinu.

10.1. Na spomenutom ročištu utvrđeno je rodoslovlje iza pok. FČ te je utvrđeno da je isti bio jednom u braku u kojem je rođeno jedno dijete GČ, sada S. Nakon toga je živio u izvanbračnoj zajednici s OČ za vrijeme koje je rođeno jedno dijete TČ, a nakon prekida te zajednice pok. FČ je živio s ovdje predlagateljicom od 2012. do njegove smrti. Drugih potomaka nije imao. Navedeno rodoslovlje je sastavljeno po iskazu TČ i predlagateljice.

11. Iz iskaza predlagateljice i saslušanih svjedoka UČ (kčerke predlagateljice), TČ (kćerke pok. FČ), ČČ (dečka kćeri predlagateljice) te HČ (majke pok. FČ) na ročištima održanim pred ovim sudom 19. prosinca 2024. i 30. prosinca 2024, a koje iskaze je sud prihvatio kao jasne, određene i sukladne, iskazivane prema neposrednim saznanjima, proizlazi da je:

- predlagateljica živjela neprekidno sa sada pok. FČ od 30. travnja 2012. do njegove smrti 8. lipnja 2024. i to na adresi u [adresa], a prije toga su stanovali zajedno kod nje u [adresa] koju adresu je pok. FČ prijavio kao prebivalište 23. lipnja 2010. do 30. travnja 2012.,

- predlagateljica i sada pok. FČ nisu bili u braku, nisu imali druge partnere niti su tijekom zajedničkog života sklapali brak s drugim osobama te su imali zajedničku djecu,

- za vrijeme zajedničkog života predlagateljica sa sada pok. FČ je živjela u emotivnoj zajednici, slagali su se, zajedno uređivali kuću u kojoj su živjeli, imali zajednički društveni život, on je zajedno s predlagateljicom školovao njezinu kćer, posjećivali su njegovu mlađu kćer TČ, zajedno su odlazili na izlete, more, odnosno da su živjeli kao muž i žena,

- osim zajedničkog stanovanja, između predlagateljice i pok. ĆČ je ekonomska zajednica koja se očituje u dogovornom raspolaganju zajedničkim prihodima i zajedničko održavanje domaćinstva (plaćanje režija, troškova prehrane i održavanja kuće), imali su zajedničke prijatelje, te druge okolnosti koje označavaju odnose u braku,

- za vrijeme zajedničkog života izvanbračna zajednica predlagateljice i sada pok. FČ bila nevjenčana odnosno da nisu bili u braku, imali su zajedničke prijatelje, dijelili su financije i troškove, te isu imali prijavljenu istu adresu prebivališta na kojoj su živjeli neprekidno zajedno,

- predlagateljica je iskazala pravni interes za utvrđenje izvanbračne zajednice sa sada pok. FČ radi ostvarenja imovinskih i mirovinskih primanja iza pok. FČ.

11.1. Sud je prihvatio u cijelosti iskaze predlagateljice i saslušanih svjedoka kao istinite i vjerodostojne, jer su iskazi logični, životni i uvjerljivi i u potpunosti suglasni u pogledu relevantnih činjenica u ovom postupku, a radi se o nepristranim svjedocima koji nemaju nikakvih osobnih koristi od pozitivnog rješenja ovog prijedloga.

11.2. S tim u vezi, ističe se da su svjedoci davali iskaze prema svojim neposrednim saznanjima o izvanbračnoj zajednici predlagateljice i sada pok. FČ. Posebice jer su svjedoci obiteljski prijatelji predlagateljici i pok. FČ, ali i rodbina i imaju neposrednih saznanja o svemu jer su ih posjećivali i družili se s njima, a svi su suglasno iskazali da su oni živjeli kao bračni supružnici, sve do smrti pok. FČ.

11.3. Osim toga, iz iskaza same predlagateljice proizlazi da su imali emotivnu zajednicu, zajedničke interese i stvarali ekonomsku zajednicu koju su dogovorno podijelili i da se nisu vjenčali jer im to nije bilo važno.

11.4. Njihova izvanbračna zajednica nije se prekidala i nisu imali drugih partnera te je predlagateljica bila s pok. FČ do njegove smrti, a što su potvrdili svi saslušani svjedoci. S tim u vezi, svi svjedoci i predlagateljica su suglasno iskazivali u dijelu u kojem se navodilo da su predlagateljica i pok. FČ imali zajedničko kućanstvo, domaćinstvo i sve drugo što čini bračnu zajednicu, kao i da su se dobro slagali.

12. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je između predlagateljice i pok. FČ postojala emotivna zajednica koja je trajala godinama i u kojoj su živjeli zajedno, provodili zajedno vrijeme, družili se i imali zajedničke prijatelje te posjećivali svoje obitelji te da su predlagateljica i pok. FČ međusobno brinuli jedan o drugome.

12.1. S tim u vezi, a imajući u vidu značenje izvanbračne zajednice kao zajednice dvoje ljudi, muškarca i žene koja je po svojim obilježjima istovjetna bračnoj zajednici, a u kojoj nema formalnog sklapanja braka, te da ju obilježuje trajnost, proizlazi da je tijekom postupka predlagateljica dokazala da je njezina zajednica s pok. FČ obilježena ekonomskom, emocionalnom, intimnom i svakom povezanošću te zajedničkim životom i međusobnim poštivanjem, uz svijest i volju žene i muškarca da žive u takvoj zajednici.

13. Prema stavu ovog suda izvanbračna zajednica koju je moguće izjednačiti i pravno tretirati kao bračnu zajednicu podrazumijeva osim postojanja emocionalne veze, međusobne ljubavi, podrške, ekonomske i intimne povezanosti, treba sadržavati i volju da se takva zajednica prema svima (posebice najbližoj rodbini) prezentira kao takva. Odnosno izvanbračna zajednica, kao i bračna pretpostavlja prvenstveno obiteljsku povezanost što je i utvrđeno da su i predlagateljica i pok. FČ imali, te da su ih posjećivali kćerka predlagateljice, majka pokojnika i njegova mlađa kćer. 14. S obzirom na navedeno proizlazi da su predlagateljica kao neudana žena i sada pok. FČ kao neoženjen muškarac kao živjeli u životnoj zajednici koja je trajala više od tri godine, te da je kao takva imala učinke izvanbračne zajednice kako je propisano člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona.

15. U skladu s utvrđenjima iz točke 11. ovog obrazloženja rješenja, sud je utvrdio da je predlagateljica dokazala da ima pravni interes za donošenje odluke kojom će se utvrditi da je živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pok. FČ i to od 30. travnja 2012. do njegove smrti 8. lipnja 2024. , jer prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, ostvaruje određena prava iza smrti izvanbračnog druga.

16. Prema odredbama čl. 22. st. 1. toč. 1. i toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju je propisano da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su, između ostalog, članovi njegove obitelji i to udovica odnosno udovac, razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, dok je u st. 3. istog članka zakona propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. točke 1. tog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 (slovima: tri) godine.

16.1. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je i da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

17. Člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23) propisano je da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

17.1. Člankom 11. stavak 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

18. Slijedom navedenoga, u provedenom postupku utvrđeno je da je predlagateljica kao izvanbračni drug živjela u zajedničkom kućanstvu sa sada pok. FČ dulje od 3 (slovima: tri) godine, odnosno u razdoblju od 30. travnja 2012. do njegove smrti 8. lipnja 2024. i to na adresi u [adresa], a što proizlazi iz dokumentacije i iskaza svjedoka i predlagateljice. Iz provedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da je njihova izvanbračna zajednica u svakom pogledu nalikovala bračnoj zajednici jer se radilo o ekonomskoj, emotivnoj, intimnoj i obiteljskoj zajednici.

19. Pri tome se dodaje da imajući u vidu pravno shvaćanje izneseno u jednoj odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-1639/2018. od 2. veljače 2022. i potom u odluci Rev-497/2024-2 od 4. travnja 2024, da nitko od stranaka nije isticao prigovor promašene pasivne legitimacije, a posebice navedeno nije od utjecaja na ovu odluku s obzirom na to da je i sama predlagateljica predložila kao svjedoka jednu od nasljednica pok. FČ, odnosno njegovu kćer TČ i sama je također iskazivala te je u ostavinskom postupku navedena kao izvanbračni drug. Drugoj nasljednici nije bio niti dostavlje poziv na davanje nasljedničke izjave, a prema navodima predlagateljice i svjedoka ona nije bila u kontaktu s pokojnikom. Slijedom navedenoga, kod donošenja odluke u ovom predmetu bilo od utjecaja utvrditi je li zahtjev predlagateljice opravdan ili ne. Osim toga, a imajući u vidu odluku Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob 1175/2019-2 od 21. studenog 2019. proizlazi da protustranka da u upravnom postupku kao javna ustanova odlučuje o pravu predlagatelja na isplatu mirovine, status izvanbračne zajednice u ovom slučaju predstavlja prethodno pravno pitanje i veže ga prilikom rješavanja upravne stvari.

19.1. Osim toga, odredbom čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju nije izričito navedeno da protustranka ne može biti stranka u postupku koji se vodi temeljem st. 3. toga članka i tom postupku biti pasivno legitimiran. Međutim, jednako tako nije niti navedeno da bi na pasivnoj strani stranke trebali biti drugi zakonski nasljednici preminulog izvanbračnog druga. Navedeno shvaćanje je istaknuto u odluci Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob 107/2024-2 od 21. listopada 2024., a koje shvaćanje prihvaća i ovaj sud kao i da citiranu odredbu ne treba tumačiti doslovce i strogo formalistički, već logički i teleološki imajući pritom posebice u vidu svrhu i prirodu postupka, te okolnost da se, sukladno čl. 151. Zakona o mirovinskom osiguranju, između ostalog, inicira doprinosima osiguranika i prihodima državnog proračuna, dakle, novcem poreznih obveznika.

19.2. Kao što je istaknuto, predlagateljica je u ovom postupku obuhvatila i jednu od nasljednika pok. FČ koja je iskazivala u korist predlagateljice. Imajući u vidu da nitko nije osporavao legitimaciju protustranke, te imajući u vidu da pasivna legitimacija označava pravnu sposobnost stranke da bude obvezana odlukom suda u postupku, odnosno da se protiv nje može pokrenuti postupak radi ostvarivanja određenih prava ili obveza., proizlazi da u ovom slučaju, pasivna legitimacija se odnosi na pitanje tko može biti stranka u postupku utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, a posebno na to da li protustranka može biti obvezna isplatiti mirovinu u slučaju pozitivnog ishoda za predlagateljicu.

19.3. U situaciji kada se u postupku utvrđuje postojanje određenog pravnog odnosa (u ovom slučaju postojanje izvanbračne zajednice) koji će posljedično dovesti do nastanka neke obveze (u ovom slučaju obveze na isplatu mirovine) proizlazi da je osnovano predlagateljica označila protustranku kojeg će upravo temeljem odluke u ovom postupku eventualna buduća obveza teretiti odnosno da protustranka ima ekonomski interes osporavati tvrdnje predlagateljice o postojanju izvanbračne zajednice. Eventualni zakonski nasljednici preminulog izvanbračnog druga neće imati bilo kakav interes osporavati postojanje izvanbračne zajednice jer eventualnim prihvaćanjem prijedloga oni neće doći u nikakvu nepovoljniju pravnu poziciju s obzirom da će mirovinu biti dužan isplaćivati upravo protustranka. U takvom slučaju nedvojbeno se mora osigurati javni interes odnosno mora spriječiti da se mirovina isplaćuje osobi koja ne ispunjava uvjete iz čl. 22. st. 1. i 3. Zakona o mirovinskom osiguranju. To pogotovo kada se ima u vidu činjenica da odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju omogućuju sudjelovanje protustranci u parničnom postupku bilo na aktivnoj strani (primjerice u slučaju naknade štete ili stjecanja bez osnove iz čl. 161. i čl. 166. Zakona o mirovinskom osiguranju) bilo na pasivnoj strani (primjerice, ako tužitelj zahtijeva isplatu neisplaćenih iznosa mirovine i sl.). O tome također u odluci Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob 107/2024-2 od 21. listopada 2024.

20. Imajući u vidu da se ovaj postupak vodi prema odredbama Zakona o izvanparničnom postupku, u smislu odredbe čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju, a ne prema odredbi čl. 463. Obiteljskog zakona, kojim je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, kao i pravni stav koji je zauzet u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-1639/2018. od 2. veljače 2022. i potom u odluci Rev-497/2024-2 od 4. travnja 2024, te obrazloženja s kojima je suglasan i ovaj sud istaknutima u odluci Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob 107/2024-2 od 21. listopada 2024., sud je kod donošenja odluke utvrđivao jesu li ispunjeni uvjeti za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice u ovom postupku.

20.1. Naime, iako je zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno, pozivom na odredbe čl. 43. i čl. 438. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/15., 98/19. i 47/20.), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice to se međutim, ne odnosi na situacije kada je pokretanje takvog postupka predviđeno posebnim propisom.

20.2. S obzirom na to da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona.

20.3. Naime, recentna i do sada primjenjiva sudska praksa upućuje da je u svim istovrsnim predmetima označena protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kao pasivno legitimirana strana, a ne zakonski nasljednik, osobito ako je ova činjenica sporna samo radi realizacije prava iz mirovinskog osiguranja, a ne radi drugih prava iz nasljedstva pokojnika.

21. Status izvanbračne zajednice predlagateljice i pok. FČ potrebno je bilo u smislu čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, za potrebe ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, utvrditi u posebnom izvanparničnom postupku u kojem će nadležni sud o tom pitanju odlučiti izrekom rješenja, pa kako do sada predlagateljica takvim rješenjem ne raspolaže, ona ima pravni interes za vođenje ovog posebnog izvanparničnog postupka.

21.1. Ostavinski postupak predstavlja po svojoj naravi izvanparnični postupak, u kojem se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, kako je to i propisano odredbom čl. 175. st. 1. i st. 2. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15., 14/19.). Na temelju čl. 226. st. 1. Zakona o nasljeđivanju rješenjem o nasljeđivanju utvrđuje se tko je ostaviteljevom smrću postao njegov nasljednik i koja su prava time stekle i druge osobe, a koja utvrđenja su i svrha vođenja ostavinskog postupka.

22. Dakle, odnos predlagateljice kao izvanbračne supruge ostavitelja, u ostavinskom postupku iza pok. FČ mogao je biti utvrđen samo za potrebe tog ostavinskog postupka, kao prethodno pitanje radi utvrđivanja tko je njegov nasljednik, pa odnos predlagateljice i ostavitelja, kako bi ga utvrdio javni bilježnik kao sudski povjerenik u skladu s njegovim zakonskim ovlaštenjima, imao bi učinak samo u tom ostavinskom postupku (o tome u Odluci Županijskog suda u Bjelovaru posl.br. Gž Ob 13/2024-2 od 15. ožujka 2024.).

22.1. Svjedok TČ je nasljednica pok. FČ kao njegova kćer, a predlagateljica se izjasnila kao izvanbračni drug u ostavinskom postupku što joj nije osporeno, tijekom postupka nije osporena legitimacija protustranke, a svi su sudjelovali u postupku u kojem su se izvodili dokazi te se raspravljao radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja.

23. Radi navedenoga, a imajući u vidu naprijed navedene zakonske odredbe, odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.

24. S obzirom na to da niti jedna od stranaka nije potraživala trošak ovog postupka, sud nije donosio odluku o troškovima postupka.

U Bjelovaru, 17. veljače 2025.

Sudac

Neda Šola

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka, u roku 15 dana računajući od dana dostave prijepisa ovoga rješenja.

Dostaviti;

1. Predlagateljici,

2. Protustranci,

3. Spis