Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, J. Jelačića 3

Posl.br. R1 Ob-293/2024-32

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Bjelovaru po sucu Nedi Šoli, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice KB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Matku Pavičiću, odvjetniku u Bjelovaru protiv prveprotustranke KBĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], drugeprotustranke CB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], trenutno u Irskoj, Galway N91 XN2P, 12 Davis Rd, trećeprotustranke AB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], te četvrteprotustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnja služba u Zagrebu, OIB: 84397956623, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, Područni ured Bjelovar, Masarykova 7, Bjelovar, OIB:84397956623, kojeg zastupa punomoćnik DB, dipl. iur., zaposlenik četvrteprotustranke, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, 17. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je predlagateljica KB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u času smrti UB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], bila njegova izvanbračna supruga, a koja izvanbračna zajednica je trajala od 2015. sve do smrti izvanbračnog supruga UB koji je preminuo **.**.2024.

II. Prijedlog predlagateljice za utvrđivanjem izvanbračne zajednice u odnosu na četvrtuprotustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je povučen.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela prijedlog protiv protustranaka radi donošenja odluke kojom će se utvrditi da je postojala izvanbračna zajednica između nje i sada pok. UB, a koja je prestala njegovom smrću 4. veljače 2024., te koja je trajala od 2015. do njegove smrti 4. veljače 2024.

1.1. U prijedlogu predlagateljica navodi da su ona i sada pokojni UB živjeli u izvanbračnoj zajednici, a koja izvanbračna zajednica je trajala od 2015. pa sve do smrti izvanbračnog partnera predlagateljice UB koji je preminuo dana **.**.2024.

1.2. Predlagateljica ističe da je iza pok. EB trenutno u tijeku ostavinski postupak koji se vodi pred Javnim bilježnikom Martinom Dujmović iz [adresa], kao povjereniku Općinskog suda u Bjelovaru u spisu koji se vodi pod brojem O – 360/2024.

1.3. Nadalje, ističe se da je prije stupanja u izvanbračnu zajednicu sa predlagateljicom, UB bio u braku sa MB. U braku sa MB rođeno je dvoje djece odnosno dvije kćerke. Prije stupanja u izvanbračnu zajednicu sa predlagateljicom brak UB je okončan. Jedna kćerka u međuvremenu je preminula i iza nje je ostalo dvoje djece, ovdje drugo i treće protustranke, dok je druga kćerka KBĐ, ovdje prva protustranka živa. Sve navedene osobe pozvane su na nasljedstvo u gore citiranom ostavinskom spisu.

1.4. Od trenutka osnivanja 2015. pa sve do njenog prestanka u veljače 2024., predlagateljica i UB živjeli su u izvanbračnoj zajednici koja je imala sva obilježja normalnog odnosa između bračnih drugova – ista je predstavljala životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca. Njihova zajednica predstavljala je životnu, ekonomsku i emotivnu zajednicu sa svim obilježjima bračnog odnosa. Predlagateljica i njen izvanbračni suprug imali su svaki svoje prijavljeno prebivalište. Predlagateljica na adresi u [adresa], a njen izvanbračni suprug u [adresa]. Dok su oboje bili zdravi, većinu vremena provodili su na adresi predlagateljice u [adresa], dok su obiteljsku kuću UB u [adresa] zajednički održavali i povremeno boravili u njoj. Pod kraj života UB, zadnjih nekoliko godina, živjeli su isključivo na adresi predlagateljice u [adresa]. Za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice oboje su živjeli od svojih mirovina. Zajedno su raspolagali primanjima i zajednički su doprinosili kućanstvu na način da su zajedno kupovali sve potrepštine za život, plaćali su režije kako za kuću u kojoj su živjeli, tako i za obiteljsku kuću UB. Uz kuću imali su mali vrt kojeg su zajedno obrađivali i na taj si način uzgajali nužno potrebnu hranu za svoje osobne potrebe.

1.5. Predlagateljica ističe da je početkom 2024. UB iznenada doživio moždani udar, te je posljednjih mjesec dana bio smješten u bolnici gdje ga je redovno posjećivala predlagateljica, kao i kćerka UB, a koje su se za njega brinule do zadnjega dana. Po smrti UB, on je sahranjen o trošku svoje kćerke KBĐ, a predlagateljica je u tome sudjelovala sukladno svojim skromnim primanjima u vidu mirovine. Za čitavo vrijeme trajanja izvanbračne zajednice, predlagateljica i njen izvanbračni suprug UB sve su radili zajedno, zajedno su živjeli, financirali svoje skromne potrebe i ponašali se poput muža i žene.

1.6. Sukladno svemu navedenom, predlagateljica ima pravni interes da sud utvrdi postojanje izvanbračne zajednice između nje i pokojnog UB kako bi ostvarila pravo na priznanje obiteljske mirovine, odnosno dijela obiteljske mirovine iza pokojnog UB kao njegova izvanbračna supruga, slijedom čega predlagateljica podnosi prijedlog i predlaže da sud nakon provedenog postupka donese rješenje kojim će se utvrditi da su ona i pokojni UB živjeli u izvanbračnoj zajednici od 2015., a koja izvanbračna zajednica je prestala smrću UB **.**.2024.

2. Prvaprotustranka KBĐ na ročištu održanim kod ovoga suda 24. rujna 2024. dala je odgovor na prijedlog predlagateljice navodeći da je u cijelosti suglasna s njime. Potvrđuje da je predlagateljica bila s njezinim ocem u izvanbračnoj zajednici više od tri godine. Nije sigurna kad je započela ta zajednica, ali je sigurna da je postojala od 2020.

3. Drugaprotustranka LB nije pristupila zakazanim ročištima, a u odgovor na prijedlog od 28. listopada 2024. navela je da ne osporava mogućnost da su njezin djed UB i predlagateljica bili u izvanbračnoj zajednici, no ne može potvrditi jer ne živi u [adresa] i kad je posjećivala djeda bio je sam. Međutim, ističe da je upoznata s činjenicom da su predlagateljica i njezin djed provodili većinu vremena zajedno. Predložila je donošenje odluke bez njezina saslušanja.

4. Trećaprotustranka AB u pisanom odgovoru od 9. rujna 2024. naveo je da potvrđuje da su predlagateljica i njegov djed pok. UB bili u izvanbračnoj zajednici.

5. U odgovoru na prijedlog (list 21-22 spisa), prvaprotustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje se pozvala na odredbu čl. 22. st. 1. točka 1., st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) navodeći da se za priznanje prava na obiteljsku mirovinu članom obitelji smatra i izvanbračni drug koji je sa osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine te da se navedeni status u valjanom trajanju utvrđuje u izvanparničnom postupku.

5.1. U skladu s navedenim, četvrtaprotustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje predlaže da se u svrhu dokazivanja o okolnostima postojanja i valjanog trajanja izvanbračne zajednice sasluša predlagateljica i predloženi svjedoci, te da ne potražuje troškove postupka dok predlaže da predlagateljica snosi svoje troškove postupka, a sve u skladu s odredbama kojima je uređen izvanparnični postupak.

6. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u rodni list za pok. UB izdan od Matičnog ureda Bjelovar od 17. srpnja 2012. (list 4 spisa), rodni list za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Bjelovar od 9. kolovoza 2012. (list 5 spisa), uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu i pok. UB izdane od Policijske uprave Bjelovarsko-bilogorske 22. svibnja 2024. (list 25-26 spisa), preslik osobne iskaznice za predlagateljicu (list 42-43 spisa), izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu i sada pok. UB izdane od Matičnog ureda Bjelovar 9. listopada 2024. (list 61-64 spisa), izvršen je uvid u ostavinski spis koji se vodi kod Općinskog suda u Bjelovaru posl.br. O-360/2024 iza pok. UB koji se vodi po javnom bilježniku Martini Dujmović iz [adresa], sudskom povjereniku, odnosno u svu dokumentaciju koja prileži spisu.

6.1. Na ročištu održanim kod ovoga suda 24. rujna 2024. (list 26-41 spisa) izveden je dokaz saslušanja predlagateljice, prveprotustranke KBĐ (kćer pok. UB) i svjedoka K i ĆB (pomagali predlagateljici i pok. UB u projektu pomoći starijima u kući), a na ročištu održanim kod ovoga suda 17.prosinca 2024. saslušana je trećaprotustranka AB (unuk pok. UB).

6.2. Pri čemu se ističe da je dugotrajnost postupka utjecala činjenica da nije bilo moguće uručiti pismena iz ovoga postupka drugojprotustranci CB o čijoj adresi je predlagateljica obavijestila sud nakon održanog ročišta 24. rujna 2024., a nakon kojeg je također dopunila dokaze kojim predlaže usvojiti njezin prijedlog.

7. Rezultate izvedenih dokaza sud je analizirao svakog zasebno kao i u njihovoj međusobnoj povezanosti, dovodeći ih u vezu s rezultatima cjelokupnog postupka, čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23), u vezi s čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj 59/23) te je odlučeno da je prijedlog predlagateljice osnovan.

8. Uvidom u rodni list za pok. UB izdan od Matičnog ureda Bjelovar od 17. srpnja 2012. (list 4 spisa) i izvadak iz matice rođenih za sada pok. UB izdane od Matičnog ureda Bjelovar 9. listopada 2024. (list 61-64 spisa), utvrđeno je da je za života sklopio jednom brak **.**.1964. sa BB, a koji brak je prestao njezinom smrću 16. rujna 2012. Nakon toga nije sklapao drugi brak.

9. Uvidom u rodni list za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Bjelovar od 9. kolovoza 2012. (list 5 spisa) i izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu izdane od Matičnog ureda Bjelovar 9. listopada 2024. (list 61-64 spisa), utvrđeno je da se je jednom udavala za GB **.**.1962. u [adresa], a koji brak je prestao njegovom smrću 2. kolovoza 2013. Poslije nije sklapala druge brakove.

10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu i pok. UB izdane od Policijske uprave Bjelovarsko-bilogorske 22. svibnja 2024. (list 25-26 spisa), preslik osobne iskaznice za predlagateljicu (list 42-43 spisa), utvrđeno je sljedeće:

- predlagateljica stanuje na adresi u [adresa] od 17. prosinca 1968. pa nadalje,

- pok. UB je imao prijavljeno prebivalište u [adresa] u razdoblju od 24. siječnja 1967. do 4. ožujka 2013., zatim u razdoblju od 4. ožujka 2013. do 11. prosinca 2013. na adresi u [adresa], te u razdoblju od 11. prosinca 2013. do 4. veljače 2024. u [adresa].

10.1. Prema iskazima predlagateljice, prveprotustranke KBĐ, trećeprotustranke AB i svjedoka proizlazi da su predlagateljica i sada pok. UB živjeli i u [adresa] kod predlagateljice i u u [adresa] kod pok. UB, a poslije 2020. su živjeli kod predlagateljice u [adresa]. Također, s tim u vezi se ističe da je u Odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, posl.br. Rev-1121/07-2 od 22. studenoga 2007. zauzeto stajalište da za postojanje trajnije izvanbračne zajednice između muškarca i žene nije odlučno da partneri žive na istoj adresi.

11. Uvidom u ostavinski spis koji se vodi kod Općinskog suda u Bjelovaru posl.br. O-360/2024 iza pok. UB i to po javnom bilježniku Martini Dujmović iz [adresa], sudskom povjereniku, utvrđeno je da nije doneseno rješenje o nasljeđivanju jer je na ročištu održanim 16. travnja 2024. doneseno rješenje kojim se odgađa odluka do donošenja rješenja u ovom postupku iako je riječ o dva različita postupka te ostavinski postupka ne ovisi o ovome postupku za donošenje postupka.

11.1. Na ročištu održanim kod javnog bilježnika 5. ožujka 2024. na koje je pristupila samo predlagateljica, sastavljeno je rodoslovlje iza pok. UB koja je navela da je njegova izvanbračna supruga i da su živjeli zajedno i u [adresa] i [adresa], te da je on bio u braku jednom s TB koja je umrla 2012., a u braku je rođeno dvoje djece i to ovdje prvaprotustranka KBĐ i ŽB. ŽB je umrla 2011. te je imala dvoje djece druguprotustranku RB i trećuprotustranku AB.

11.2. Na ročištu održanim 19. ožujka 2024. kod javnog bilježnika pristupila je trećaprotustranka AB koji je naveo da potvrđuje navode predlagateljice oko rodoslovlja, a u odnosu na nju ističe da je on živio s djedom do 2014. u [adresa], a da su djed i predlagateljica bili u određenom odnosu i da ju je djed nazivao prijateljicom.

11.3. Drugaprotustranka LB je dostavila očitoavnje 8. travnja 2024. u kojem navodi da nije upoznata o naravi odnosa njezina djeda s predlagateljicom jer zadnje četiri godine stanuje izvan Republike Hrvatske te nije mogla posjećivati djeda koliko bi htjela, ali joj ne uskraćuje njezina prava.

11.4. U predmetnom postupku predlagateljica je dala nasljedničku izjavu da je izvanbračna supruga pok. UB i da ne želi nasljeditii imovinu ostavitelja već planira pokrenuti postupak radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu.

11.5. Na ročištu održanim kod ovoga suda 16. travnja 2024. pristupile su predlagateljica, prvaprotustranka KBĐ i trećaprotustranka AB koji su naveli da priznaju predlagateljici status izvanbračne supruge pok. UB. Na istom ročištu je proglašena i oporuka kojom imovinu iza pok. UB nasljeđuje prvaprotustranka KBĐ u jednom dijelu, a u drugom dijelu zakonski nasljednici. Predlagateljica je ponovo istaknula da ne traži ništa od imovine.

12. Iz iskaza predlagateljice, prveprotustranke KBĐ, trećeprotustranke AB i svjedoka K i ĆB (koji su pomagali predlagateljici i pok. UB kroz projekt pomoći starijima) na ročištima održanim pred ovim sudom 24. rujna 2024. i 17.prosinca 2024. ., a koje iskaze je sud prihvatio kao jasne, određene i sukladne, iskazivane prema neposrednim saznanjima, proizlazi da je:

- predlagateljica živjela neprekidno sa sada pok. UB na adresi u [adresa] kod nje i kod njega u [adresa], a od 2020. su neprekidno živjeli u [adresa],

- predlagateljica i sada pok. UB nisu bili u braku, nisu imali druge partnere niti su tijekom zajedničkog života sklapali brak s drugim osobama te nisu imali zajedničku djecu,

- za vrijeme zajedničkog života predlagateljica sa sada pok. UB je živjela u emotivnoj zajednici, slagali su se, imali zajednički društveni život i zajedno obrađivali vrt, zajedno išli na more, brinuli jedan o drugome, odnosno da su živjeli kao muž i žena,

- osim zajedničkog stanovanja, između predlagateljice i pok. UB postojala je ekonomska zajednica koja se očituje u dogovornom raspolaganju zajedničkim prihodima i zajedničko održavanje domaćinstva (plaćanje režija, troškova prehrane i održavanja kuće), posjećivali svoju rodbinu, te druge okolnosti koje označavaju odnose u braku,

- za vrijeme zajedničkog života izvanbračna zajednica predlagateljice i sada pok. UB bila nevjenčana odnosno da nisu bili u braku, imali su zajedničke prijatelje, dijelili su financije i troškove, te isu imali istu adresu prebivališta na kojoj su živjeli neprekidno zajedno iako nisu imali prijavljene iste adrese stanovanja,

- predlagateljica je iskazala pravni interes za utvrđenje izvanbračne zajednice sa sada pok. UB radi ostvarenja imovinskih i mirovinskih primanja iza pok. UB.

12.1. Sud je prihvatio u cijelosti iskaze predlagateljice, prveprotustranke KBĐ i trećeprotustranke AB i saslušanih svjedoka kao istinite i vjerodostojne, jer su iskazi logični, životni i uvjerljivi i u potpunosti suglasni u pogledu relevantnih činjenica u ovom postupku, a radi se o nepristranim svjedocima koji nemaju nikakvih osobnih koristi od pozitivnog rješenja ovog prijedloga.

12.2. S tim u vezi, ističe se da su prvaprotustranka KBĐ, trećaprotustranka AB i svjedoci davali iskaze prema svojim neposrednim saznanjima o izvanbračnoj zajednici predlagateljice i sada pok. UB. Posebice jer su obiteljski prijatelji predlagateljici i pok. UB, ali i rodbina i imaju neposrednih saznanja o svemu jer su ih posjećivali i družili se s njima, a svi su suglasno iskazali da su oni živjeli kao bračni supružnici, sve do smrti pok. UB.

12.3. Osim toga, iz iskaza same predlagateljice proizlazi da su imali emotivnu zajednicu, zajedničke interese i stvarali ekonomsku zajednicu koju su dogovorno podijelili.

12.4. Njihova izvanbračna zajednica nije se prekidala i nisu imali drugih partnera te je predlagateljica bila s pok. UB do njegove smrti, a što su potvrdili svi saslušani svjedoci i protustranke. S tim u vezi, svi svjedoci i predlagateljica te protustranke su suglasno iskazivali u dijelu u kojem se navodilo da su predlagateljica i pok. UB imali zajedničko kućanstvo, domaćinstvo i sve drugo što čini bračnu zajednicu, kao i da su se dobro slagali.

13. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je između predlagateljice i pok. UB postojala emotivna zajednica koja je trajala godinama i u kojoj su živjeli zajedno, provodili zajedno vrijeme, družili se i imali zajedničke prijatelje te posjećivali svoje obitelji te da su predlagateljica i pok. UB međusobno brinuli jedan o drugome.

13.1. S tim u vezi, a imajući u vidu značenje izvanbračne zajednice kao zajednice dvoje ljudi, muškarca i žene koja je po svojim obilježjima istovjetna bračnoj zajednici, a u kojoj nema formalnog sklapanja braka, te da ju obilježuje trajnost, proizlazi da je tijekom postupka predlagateljica dokazala da je njezina zajednica s pok. UB obilježena ekonomskom, emocionalnom, intimnom i svakom povezanošću te zajedničkim životom i međusobnim poštivanjem, uz svijest i volju žene i muškarca da žive u takvoj zajednici.

14. Prema stavu ovog suda izvanbračna zajednica koju je moguće izjednačiti i pravno tretirati kao bračnu zajednicu podrazumijeva osim postojanja emocionalne veze, međusobne ljubavi, podrške, ekonomske i intimne povezanosti, treba sadržavati i volju da se takva zajednica prema svima (posebice najbližoj rodbini) prezentira kao takva. Odnosno izvanbračna zajednica, kao i bračna pretpostavlja prvenstveno obiteljsku povezanost što je i utvrđeno da su i predlagateljica i pok. UB imali, te da su ih posjećivali rodbina.

14.1. S obzirom na navedeno proizlazi da su predlagateljica kao neudana žena i sada pok. UB kao neoženjen muškarac kao živjeli u životnoj zajednici koja je trajala više od tri godine, te da je kao takva imala učinke izvanbračne zajednice kako je propisano člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona.

15. U skladu s utvrđenjima iz točke 12. ovog obrazloženja rješenja, sud je utvrdio da je predlagateljica dokazala da ima pravni interes za donošenje odluke kojom će se utvrditi da je živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pok. UB i to od od 2015. do njegove smrti 4. veljače 2024., jer prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, ostvaruje određena prava iza smrti izvanbračnog druga.

16. Prema odredbama čl. 22. st. 1. toč. 1. i toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju je propisano da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su, između ostalog, članovi njegove obitelji i to udovica odnosno udovac, razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, dok je u st. 3. istog članka zakona propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. točke 1. tog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 (slovima: tri) godine.

16.1. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je i da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

16.2. Člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23) propisano je da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

16.3. Člankom 11. stavak 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

17. Pri tome se dodaje da imajući u vidu pravno shvaćanje izneseno u jednoj odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-1639/2018. od 2. veljače 2022. i potom u odluci Rev-497/2024-2 od 4. travnja 2024, da nitko od stranaka nije isticao prigovor promašene pasivne legitimacije, a posebice navedeno nije od utjecaja na ovu odluku s obzirom na to da je i sama predlagateljica predložila kao protustranke nasljednike pok. UB, odnosno njegovu kćer i unuke i sama je također iskazivala te je u ostavinskom postupku navedena kao izvanbračni drug. Slijedom navedenoga, kod donošenja odluke u ovom predmetu bilo od utjecaja utvrditi je li zahtjev predlagateljice opravdan ili ne. Osim toga, a imajući u vidu odluku Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob 1175/2019-2 od 21. studenog 2019. proizlazi da prvaprotustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u upravnom postupku kao javna ustanova odlučuje o pravu predlagatelja na isplatu mirovine, status izvanbračne zajednice u ovom slučaju predstavlja prethodno pravno pitanje i veže ga prilikom rješavanja upravne stvari.

18. S obzirom na to da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona.

19. Status izvanbračne zajednice predlagateljice i pok. UB potrebno je bilo u smislu čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, za potrebe ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, utvrditi u posebnom izvanparničnom postupku u kojem će nadležni sud o tom pitanju odlučiti izrekom rješenja, pa kako do sada predlagateljica takvim rješenjem ne raspolaže, ona ima pravni interes za vođenje ovog posebnog izvanparničnog postupka.

19.1. Ostavinski postupak predstavlja po svojoj naravi izvanparnični postupak, u kojem se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, kako je to i propisano odredbom čl. 175. st. 1. i st. 2. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15., 14/19.). Na temelju čl. 226. st. 1. Zakona o nasljeđivanju rješenjem o nasljeđivanju utvrđuje se tko je ostaviteljevom smrću postao njegov nasljednik i koja su prava time stekle i druge osobe, a koja utvrđenja su i svrha vođenja ostavinskog postupka.

19.2. Dakle, odnos predlagateljice kao izvanbračne supruge ostavitelja, u ostavinskom postupku iza pok. UB mogao je biti utvrđen samo za potrebe tog ostavinskog postupka, kao prethodno pitanje radi utvrđivanja tko je njegov nasljednik, pa odnos predlagateljice i ostavitelja, kako bi ga utvrdio javni bilježnik kao sudski povjerenik u skladu s njegovim zakonskim ovlaštenjima, imao bi učinak samo u tom ostavinskom postupku (o tome u Odluci Županijskog suda u Bjelovaru posl.br. Gž Ob 13/2024-2 od 15. ožujka 2024.).

20. U ovom postupku su sudjelovali nasljednici pok. UB ovdje predlagateljica i prvaprotustranka KBĐ, drugaprotustrankea LB te trećaprotustranka AB Fofonjka, a koji tijekom postupka nisu niti osporili legitimaciju četvrteprotustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te su također sudjelovali u postupku u kojem su se izvodili dokazi te se raspravljao radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja.

21. Slijedom navedenoga, u provedenom postupku utvrđeno je da je predlagateljica kao izvanbračni drug živjela u zajedničkom kućanstvu sa sada pok. UB dulje od 3 (slovima: tri) godine, odnosno u razdoblju od 2015. do njegove smrti 4. veljače 2024. i to na adresi u [adresa], a od 2020. pretežito na adresi u [adresa], što proizlazi iz dokumentacije i iskaza svjedoka, protustranaka KBĐ, AB i predlagateljice. Iz provedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da je njihova izvanbračna zajednica u svakom pogledu nalikovala bračnoj zajednici jer se radilo o ekonomskoj, emotivnoj, intimnoj i obiteljskoj zajednici.

22. Radi navedenoga, a imajući u vidu naprijed navedene zakonske odredbe, odlučeno kao u točki I. izreke ovoga rješenja.

23. Podneskom od 13. veljače 2025. predlagateljica je povukla prijedlog u odnosu na četvrtuprotustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje navodeći da to čini zbog odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl.br. Revd-3557/2023-2 od 22. studenog 2023. i Rev-497/2024-2 od 4. travnja 2024. prema kojima oni niti nisu pasivno legitimirani u izvanparničnim postupcima kojima je postupak utvrđivanja izvanbračne zajednice.

24. Prema odredbi čl. 12. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku prijedlog kojim je pokrenut postupak može se i bez pristanka protustranke povući u cijelosti ili djelomično do donošenja prvostupanjske odluke.

25. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u točki II. izreke rješenja.

26. S obzirom na to da niti jedna od stranaka nije potraživala trošak ovog postupka, sud nije donosio odluku o troškovima postupka.

U Bjelovaru, 17. veljače 2025.

Sudac

Neda Šola

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka, u roku 15 dana računajući od dana dostave prijepisa ovoga rješenja.

Dostaviti;

1. Predlagateljici po punomoćniku

2. Prvojprotustranci CBĐ

3. Drugojprotustranci CB

4. Trećojprotustranci AB

5. Četvrtojprotustranci Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje

6. Spis