Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, J. Jelačića 3

Posl.br. R1 Ob-311/2024-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Bjelovaru po sucu Nedi Šoli, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice FO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanoj po punomoćnici Jacinti Toš Špehar, odvjetnici u Bjelovaru, protiv prveprotustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnja služba u Zagrebu, OIB: 84397956623, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, Područni ured Bjelovar, Masarykova 7, Bjelovar, OIB:84397956623, kojeg zastupa punomoćnik SO, dipl. iur., zaposlenik protustranke, drugeprotustranke MO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] sada u [adresa] i trećeprotustranke OO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, 17. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da su predlagateljica FO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i PO OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], bili u izvanbračnoj zajednici od 1990. do smrti AO **.**.2024., te je predlagateljica izvanbračna supruga pok. AO.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela prijedlog radi donošenja odluke kojom će se utvrditi da je postojala izvanbračna zajednica između nje i sada pok. AO, a koja je prestala njegovom smrću 8. travnja 2024., te koja je trajala od 1990. do njegove smrti 8. travnja 2024.

1.1. U prijedlogu predlagateljica navodi da je živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. AO u razdoblju od 1990 do njegove smrti 8. travnja 2024. te da je on preminuo u njezinoj kući. Izvanbračnu zajednicu su zasnovali nakon smrti njihovih pokojnih supružnika.

1.2. Predlagateljica navodi da su ona i pokojnik živjeli u obiteljskoj kući u zajednici života, imali su zajedničke financije, obavljali su sve zajedno, dogovorno sve poslove u domaćinstvu i živjeli zajedno. Predlagateljica je sahranila pok. AO na groblju u Paljevinama gdje će i ona biti sahranjena te je ona podmirila troškove sahrane.

1.6. Sukladno svemu navedenom, predlagateljica ima pravni interes da sud utvrdi postojanje izvanbračne zajednice između nje i pokojnog AO kako bi ostvarila pravo na priznanje obiteljske mirovine, odnosno dijela obiteljske mirovine iza pokojnog AO kao njegova izvanbračna supruga, slijedom čega predlagateljica podnosi prijedlog i predlaže da sud nakon provedenog postupka donese rješenje kojim će se utvrditi da su ona i pokojni PO živjeli u izvanbračnoj zajednici od 1990., a koja izvanbračna zajednica je prestala smrću AO **.**.2024.

2. U odgovoru na prijedlog prvaprotustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje se pozvala na odredbu čl. 22. st. 1. točka 1., st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) navodeći da se za priznanje prava na obiteljsku mirovinu članom obitelji smatra i izvanbračni drug koji je sa osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine te da se navedeni status u valjanom trajanju utvrđuje u izvanparničnom postupku.

2.1. U skladu s navedenim, prvaprotustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje predlaže da se u svrhu dokazivanja o okolnostima postojanja i valjanog trajanja izvanbračne zajednice sasluša predlagateljica i predloženi svjedoci, te da ne potražuje troškove postupka dok predlaže da predlagateljica snosi svoje troškove postupka, a sve u skladu s odredbama kojima je uređen izvanparnični postupak.

3. Drugaprotustranka MO je primio prijedlog predlagateljice, ali nije dostavio svoj odgovor. Međutim, predlagateljica je u spis dostavila njegovu nasljedničku izjavu iz ostavinskog postupka prema kojoj isti navodi, između ostalog, da predlagateljici priznaje status izvanbračne supruge u ostavinskom postupku kao i u sudskom postupku.

4. Trećaprotustranka OO u podnesku od 6. lipnja 2024. naveo je da priznaje predlagateljici postojanje izvanbračne zajednice sa sada pok. AO u vremenskom razdoblju od 1990 do 8. travnja 2024. kada je pok. PO umro.

5. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u smrtni list iza pok. AO izdan od Matičnog ureda Bjelovar od 15. travnja 2024. (list 4 spisa), specijalnu punomoć OO od 13. svibnja 2024. (list 5 spisa), Zapisnik sastavljen kod javnog bilježnika Marije Čulo Poljak 13. svibnja 2024. posl.br. O- 959/2024, UPP/OS-73/24-4 (list 6-9 spisa), potvrdu o smrti AO (list 10- 13 spisa), nasljedničku izjavu MO (list 25 i 30 spisa), uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu izdano od Policijske uprave Bjelovarsko-bilogorske 28. studenog 2024. (list 39 spisa), izvatke iz matice rođenih za predlagateljicu i pok. AO izdane od Matičnog ureda Bjelovar od 28. studenog 2024. (list 40-42 spisa), izvršen je uvid u ostavinski spis ovoga suda iza pok. AO posl.br. O-959/2024 koji se vodi kod javnog bilježnika Marije Čulo Poljak iz [adresa], sudskog povjerenika, odnosno u svu dokumentaciju koja prileži spisu.

5.1. Na ročištu održanim kod ovoga suda 27. studenog 2024. izveden je dokaz saslušanja predlagateljice i svjedoka BO, GO, (obiteljskih prijatelja), DO i NO (sinova predlagateljice) (list 32- 37 spisa).

6. Rezultate izvedenih dokaza sud je analizirao svakog zasebno kao i u njihovoj međusobnoj povezanosti, dovodeći ih u vezu s rezultatima cjelokupnog postupka, čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23), u vezi s čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj 59/23) te je odlučeno da je prijedlog predlagateljice osnovan.

7. Uvidom u smrtni list iza pok. AO izdan od Matičnog ureda Bjelovar od 15. travnja 2024. (list 4 spisa), utvrđeno je da je umro **.**.2024. u [adresa] te da nije bio u braku u trenutku smrti.

7.1. Uvidom u potvrdu o smrti AO (list 10-13 spisa), proizlazi da je naznačeno da je pokojnik živio u izvanbračnoj zajednici s ovdje predlagateljicom te da je umro u kući nje, svoje nevjenčane supruge.

8. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu izdano od Policijske uprave Bjelovarsko-bilogorske 28. studenog 2024. (list 39 spisa), utvrđeno je da je u razdoblju od 13. prosinca 1978. do 31. srpnja 1991. imala prijavljenu adresu u Paljevinama, Paljevine 65, a od 20. kolovoza 1991. pa nadalje u [adresa].

8.1. Uvidom u podatke iz Jedinstvenog registra osoba RH MUP za pok. AO na dan 4. listopada 2024. utvrđeno je da je u razdoblju od 26. veljače 1967. do 14. svibnja 1997. imao prijavljeno prebivalište na adresi [adresa], a od 14. svibnja 1997. do 8. travnja 2024. na adresi [adresa].

8.2. Prema iskazima predlagateljice, očitovanjima nasljednika pok. AO te svjedoka proizlazi da su predlagateljica i sada pok. PO prvo živjeli kod njega u stanu na adresi [adresa], a potom su preselili kod nje u kuću na adresi u [adresa]. Također, s tim u vezi se ističe da je u Odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, posl.br. Rev-1121/07-2 od 22. studenoga 2007. zauzeto stajalište da za postojanje trajnije izvanbračne zajednice između muškarca i žene nije odlučno da partneri žive na istoj adresi.

9. Uvidom u izvatke iz matice rođenih za predlagateljicu i pok. AO izdane od Matičnog ureda Bjelovar od 28. studenog 2024. (list 40-42 spisa), utvrđeno je sljedeće:

- predlagateljica je jednom sklopila brak i to **.**.1976. u [adresa] s IO, a koji brak je prestao njegovom smrću 11. lipnja 1986. Nakon toga nije sklapala brakove,

- pok. PO je za života sklopio brak sa ĆO i to 18. kolovoza 1962. u [adresa], a koji brak je prestao smrću bračnog druga 12. listopada 1975. u Njemačkoj, potom je sklopio drugi brak sa RO **.**.1977. u [adresa], te je taj brak prestao njezinom smrću 10. studenog 1988., nakon toga nije sklapao brakove.

10. Uvidom u ostavinski spis ovoga suda iza pok. AO posl.br. O- 959/2024 koji se vodi kod javnog bilježnika Marije Čulo Poljak iz [adresa], sudskog povjerenika utvrđeno je da nije doneseno rješenje o nasljeđivanju jer je javni bilježnik donio rješenje kojim je uputio predlagateljicu da pokrene postupak radi utvrđivanja njezina statusa izvanbračne supruge ostavitelja iako je ovaj postupak različit od ostavinskog postupka te iako predlagateljici nitko od nasljednika nije osporio status izvanbračne supruge ostavitelja.

10.1. Uvidom u Zapisnik sastavljen kod javnog bilježnika Marije Čulo Poljak 13. svibnja 2024. posl.br. O-959/2024, UPP/OS-73/24-4 (list 6-9 spisa), utvrđeno je da je na istome sačinjeno rodoslovlje iza pok. AO te je navedeno da se za života dva puta ženio. Prvi brak je sklopio sa ŠO i u kojem je rođeno dvoje djece ovdje protustranke MO i OO, , a drugi brak je sklpio sa JO te u tom braku nisu rođena djeca. Predlagateljica je navel da je živjela s pok. AO u izvanbračnoj zajednici od 1990. do njegove smrti i to prvo u njegovom stanu u [adresa], a potom u njezinoj kući u [adresa]. Također je proglašena pisana oporuka pok. AO. Njegov sin OO je dao nasljedničku izjavu kojom je priznao valjanost i istinitost pisane oporuke, ustupio ostavinsku imovinu koja nije obuhvaćena oporukom ovdje predlagateljici kojoj je priznao status izvanbračne supruge. Predlagateljica se također prihvatila nasljedstva i ustupljenog nasljednog dijela. Sin MO je priznao predlagateljici status izvanbračne supruge i nije osporio oporuku.

10.2. Iz oporuke pok. AO proizlazi da svoju imovinu ostavlja u dijelu predlagateljici, a u dijelu njezinoj unuci TO.

11. Iz iskaza predlagateljice i svjedoka BO, GO, (obiteljskih prijatelja), DO i NO (sinova predlagateljice) (list 32-37 spisa) na ročištu održanim pred ovim sudom 25. studenog 2024., a koje iskaze je sud prihvatio kao jasne, određene i sukladne, iskazivane prema neposrednim saznanjima, proizlazi da je:

- predlagateljica živjela neprekidno sa sada pok. AO od 1990. do njegove smrti 8. travnja 2024. i to prvo na adresi kod njega u stanu na adresi [adresa] od 1990-1994., a potom su preselili kod nje u kuću na adresi u [adresa],

- predlagateljica i sada pok. PO nisu bili u braku, nisu imali druge partnere niti su tijekom zajedničkog života sklapali brak s drugim osobama te nisu imali zajedničku djecu,

- za vrijeme zajedničkog života predlagateljica sa sada pok. AO je živjela u emotivnoj zajednici, slagali su se, zajedno uređivali kuću u kojoj su živjeli, imali zajednički društveni život, umro je u njezinoj kući, ona mu je organizirala sahranu, odnosno da su živjeli kao muž i žena,

- osim zajedničkog stanovanja, između predlagateljice i pok. AO postojala je ekonomska zajednica koja se očituje u dogovornom raspolaganju zajedničkim prihodima i zajedničko održavanje domaćinstva (plaćanje režija, troškova prehrane i održavanja kuće), posjećivali svoju djecu, te druge okolnosti koje označavaju odnose u braku,

- za vrijeme zajedničkog života izvanbračna zajednica predlagateljice i sada pok. AO bila nevjenčana odnosno da nisu bili u braku, imali su zajedničke prijatelje, dijelili su financije i troškove, te su živjeli neprekidno zajedno,

- predlagateljica je iskazala pravni interes za utvrđenje izvanbračne zajednice sa sada pok. AO radi ostvarenja imovinskih i mirovinskih primanja iza pok. AO.

11.1. Sud je prihvatio u cijelosti iskaze predlagateljice i saslušanih svjedoka kao istinite i vjerodostojne, jer su iskazi logični, životni i uvjerljivi i u potpunosti suglasni u pogledu relevantnih činjenica u ovom postupku, a radi se o nepristranim svjedocima koji nemaju nikakvih osobnih koristi od pozitivnog rješenja ovog prijedloga.

11.2. S tim u vezi, ističe se da su svjedoci davali iskaze prema svojim neposrednim saznanjima o izvanbračnoj zajednici predlagateljice i sada pok. AO. Posebice jer su obiteljski prijatelji predlagateljici i pok. CO, ali sinovi pok. AO nisu osporili navedeno. Svjedoci su posjećivali predlagateljicu i pok. AO te imaju neposrednih saznanja o svemu jer su se družili s njima, a svi su suglasno iskazali da su oni živjeli kao bračni supružnici, sve do smrti pok. AO.

11.3. Osim toga, iz iskaza same predlagateljice proizlazi da su imali emotivnu zajednicu, zajedničke interese i stvarali ekonomsku zajednicu koju su dogovorno podijelili i da se nisu vjenčali jer im to nije bilo važno.

11.4. Njihova izvanbračna zajednica nije se prekidala i nisu imali drugih partnera te je predlagateljica bila s pok. AO do njegove smrti, a što su potvrdili svi saslušani svjedoci i protustranke MO i OO. S tim u vezi, svi svjedoci i predlagateljica te protustranke MO i OO su suglasno iskazivali u dijelu u kojem se navodilo da su predlagateljica i pok. PO imali zajedničko kućanstvo, domaćinstvo i sve drugo što čini bračnu zajednicu, kao i da su se dobro slagali.

12. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je između predlagateljice i pok. AO postojala emotivna zajednica koja je trajala godinama i u kojoj su živjeli zajedno, provodili zajedno vrijeme, družili se i imali zajedničke prijatelje te posjećivali svoje obitelji te da su predlagateljica i pok. HO međusobno brinuli jedan o drugome te da je predlagateljica organizirala mu sahranu, a bliskost se ogleda i u tome što su međusobno upoznali svoje obitelji te je čak pok. PO ostavio dio imovine i unuci predlagateljice.

13. S tim u vezi, a imajući u vidu značenje izvanbračne zajednice kao zajednice dvoje ljudi, muškarca i žene koja je po svojim obilježjima istovjetna bračnoj zajednici, a u kojoj nema formalnog sklapanja braka, te da ju obilježuje trajnost, proizlazi da je tijekom postupka predlagateljica dokazala da je njezina zajednica s pok. AO obilježena ekonomskom, emocionalnom, intimnom i svakom povezanošću te zajedničkim životom i međusobnim poštivanjem, uz svijest i volju žene i muškarca da žive u takvoj zajednici.

14. Prema stavu ovog suda izvanbračna zajednica koju je moguće izjednačiti i pravno tretirati kao bračnu zajednicu podrazumijeva osim postojanja emocionalne veze, međusobne ljubavi, podrške, ekonomske i intimne povezanosti, treba sadržavati i volju da se takva zajednica prema svima (posebice najbližoj rodbini) prezentira kao takva. Odnosno izvanbračna zajednica, kao i bračna pretpostavlja prvenstveno obiteljsku povezanost što je i utvrđeno da su i predlagateljica i pok. PO imali, te da su ih posjećivali i rodbina.

14.1. S obzirom na navedeno proizlazi da su predlagateljica kao neudana žena i sada pok. PO kao neoženjen muškarac kao živjeli u životnoj zajednici koja je trajala više od tri godine, te da je kao takva imala učinke izvanbračne zajednice kako je propisano člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona.

15. U skladu s utvrđenjima iz točke 11. ovog obrazloženja rješenja, sud je utvrdio da je predlagateljica dokazala da ima pravni interes za donošenje odluke kojom će se utvrditi da je živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pok. AO i to 1990. do njegove smrti 8. travnja 2024., jer prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, ostvaruje određena prava iza smrti izvanbračnog druga.

16. Prema odredbama čl. 22. st. 1. toč. 1. i toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju je propisano da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su, između ostalog, članovi njegove obitelji i to udovica odnosno udovac, razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, dok je u st. 3. istog članka zakona propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. točke 1. tog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 (slovima: tri) godine.

16.1. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je i da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

17. Člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23) propisano je da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

17.1. Člankom 11. stavak 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

18. Slijedom navedenoga, u provedenom postupku utvrđeno je da je predlagateljica kao izvanbračni drug živjela u zajedničkom kućanstvu sa sada pok. AO dulje od 3 (slovima: tri) godine, odnosno u razdoblju o od 8. travnja 2024. do njegove smrti 8. travnja 2024. i to prvo kod njega u stanu na adresi [adresa], a potom su preselili kod nje u kuću na adresi u [adresa], a što proizlazi iz dokumentacije i iskaza svjedoka, protustranke MO i OO i predlagateljice. Iz provedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da je njihova izvanbračna zajednica u svakom pogledu nalikovala bračnoj zajednici jer se radilo o ekonomskoj, emotivnoj, intimnoj i obiteljskoj zajednici.

19. Pri tome se dodaje da imajući u vidu pravno shvaćanje izneseno u jednoj odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-1639/2018. od 2. veljače 2022. i potom u odluci Rev-497/2024-2 od 4. travnja 2024, da nitko od stranaka nije isticao prigovor promašene pasivne legitimacije, a posebice navedeno nije od utjecaja na ovu odluku s obzirom na to da je i sama predlagateljica predložila kao protustranke nasljednika pok. AO, odnosno njegove sinove i sama je također iskazivala te je u ostavinskom postupku navedena kao izvanbračni drug. Slijedom navedenoga, kod donošenja odluke u ovom predmetu bilo od utjecaja utvrditi je li zahtjev predlagateljice opravdan ili ne. Osim toga, a imajući u vidu odluku Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob 1175/2019-2 od 21. studenog 2019. proizlazi da prvaprotustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u upravnom postupku kao javna ustanova odlučuje o pravu predlagatelja na isplatu mirovine, status izvanbračne zajednice u ovom slučaju predstavlja prethodno pravno pitanje i veže ga prilikom rješavanja upravne stvari.

19.1. Osim toga, odredbom čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju nije izričito navedeno da prvaprotustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ne može biti stranka u postupku koji se vodi temeljem st. 3. toga članka i tom postupku biti pasivno legitimiran. Međutim, jednako tako nije niti navedeno da bi na pasivnoj strani stranke trebali biti drugi zakonski nasljednici preminulog izvanbračnog druga. Navedeno shvaćanje je istaknuto u odluci Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob 107/2024- 2 od 21. listopada 2024., a koje shvaćanje prihvaća i ovaj sud kao i da citiranu odredbu ne treba tumačiti doslovce i strogo formalistički, već logički i teleološki imajući pritom posebice u vidu svrhu i prirodu postupka, te okolnost da se, sukladno čl. 151. Zakona o mirovinskom osiguranju, između ostalog, inicira doprinosima osiguranika i prihodima državnog proračuna, dakle, novcem poreznih obveznika.

19.2. Kao što je istaknuto, predlagateljica je u ovom postupku obuhvatila i nasljednike pok. AO koji su se očitovali u korist predlagateljice. Imajući u vidu da nitko nije osporavao legitimaciju prveprotustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, te imajući u vidu da pasivna legitimacija označava pravnu sposobnost stranke da bude obvezana odlukom suda u postupku, odnosno da se protiv nje može pokrenuti postupak radi ostvarivanja određenih prava ili obveza., proizlazi da u ovom slučaju, pasivna legitimacija se odnosi na pitanje tko može biti stranka u postupku utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, a posebno na to da li prvaprotustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje može biti obvezan isplatiti mirovinu u slučaju pozitivnog ishoda za predlagateljicu.

19.3. U situaciji kada se u postupku utvrđuje postojanje određenog pravnog odnosa (u ovom slučaju postojanje izvanbračne zajednice) koji će posljedično dovesti do nastanka neke obveze (u ovom slučaju obveze na isplatu mirovine) proizlazi da je osnovano predlagateljica označila prvuprotustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kojeg će upravo temeljem odluke u ovom postupku eventualna buduća obveza teretiti odnosno da prvaprotustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ima ekonomski interes osporavati tvrdnje predlagateljice o postojanju izvanbračne zajednice. Eventualni zakonski nasljednici preminulog izvanbračnog druga neće imati bilo kakav interes osporavati postojanje izvanbračne zajednice jer eventualnim prihvaćanjem prijedloga oni neće doći u nikakvu nepovoljniju pravnu poziciju s obzirom da će mirovinu biti dužan isplaćivati upravo prvaprotustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. U takvom slučaju nedvojbeno se mora osigurati javni interes odnosno mora spriječiti da se mirovina isplaćuje osobi koja ne ispunjava uvjete iz čl. 22. st. 1. i 3. Zakona o mirovinskom osiguranju. To pogotovo kada se ima u vidu činjenica da odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju omogućuju sudjelovanje prvojprotustranci Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u parničnom postupku bilo na aktivnoj strani (primjerice u slučaju naknade štete ili stjecanja bez osnove iz čl. 161. i čl. 166. Zakona o mirovinskom osiguranju) bilo na pasivnoj strani (primjerice, ako tužitelj zahtijeva isplatu neisplaćenih iznosa mirovine i sl.). O tome također u odluci Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob 107/2024-2 od 21. listopada 2024.

20. Imajući u vidu da se ovaj postupak vodi prema odredbama Zakona o izvanparničnom postupku, u smislu odredbe čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju, a ne prema odredbi čl. 463. Obiteljskog zakona, kojim je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, kao i pravni stav koji je zauzet u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-1639/2018. od 2. veljače 2022. i potom u odluci Rev-497/2024-2 od 4. travnja 2024, te obrazloženja s kojima je suglasan i ovaj sud istaknutima u odluci Županijskog suda u Zagrebu posl.br. Gž Ob 107/2024-2 od 21. listopada 2024., sud je kod donošenja odluke utvrđivao jesu li ispunjeni uvjeti za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice u ovom postupku.

20.1. Naime, iako je zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno, pozivom na odredbe čl. 43. i čl. 438. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/15., 98/19. i 47/20.), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice to se međutim, ne odnosi na situacije kada je pokretanje takvog postupka predviđeno posebnim propisom.

20.2. S obzirom na to da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona.

20.3. Naime, recentna i do sada primjenjiva sudska praksa upućuje da je u svim istovrsnim predmetima označena protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje kao pasivno legitimirana strana, a ne zakonski nasljednik, osobito ako je ova činjenica sporna samo radi realizacije prava iz mirovinskog osiguranja, a ne radi drugih prava iz nasljedstva pokojnika.

21. Status izvanbračne zajednice predlagateljice i pok. AO potrebno je bilo u smislu čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, za potrebe ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, utvrditi u posebnom izvanparničnom postupku u kojem će nadležni sud o tom pitanju odlučiti izrekom rješenja, pa kako do sada predlagateljica takvim rješenjem ne raspolaže, ona ima pravni interes za vođenje ovog posebnog izvanparničnog postupka.

21.1. Ostavinski postupak predstavlja po svojoj naravi izvanparnični postupak, u kojem se na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, kako je to i propisano odredbom čl. 175. st. 1. i st. 2. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15., 14/19.). Na temelju čl. 226. st. 1. Zakona o nasljeđivanju rješenjem o nasljeđivanju utvrđuje se tko je ostaviteljevom smrću postao njegov nasljednik i koja su prava time stekle i druge osobe, a koja utvrđenja su i svrha vođenja ostavinskog postupka.

22. Dakle, odnos predlagateljice kao izvanbračne supruge ostavitelja, u ostavinskom postupku iza pok. AO mogao je biti utvrđen samo za potrebe tog ostavinskog postupka, kao prethodno pitanje radi utvrđivanja tko je njegov nasljednik, pa odnos predlagateljice i ostavitelja, kako bi ga utvrdio javni bilježnik kao sudski povjerenik u skladu s njegovim zakonskim ovlaštenjima, imao bi učinak samo u tom ostavinskom postupku (o tome u Odluci Županijskog suda u Bjelovaru posl.br. Gž Ob 13/2024-2 od 15. ožujka 2024.).

22.1. Nasljednici pok. AO su ovdje predlagateljica i protustranke MO i OO, a koji tijekom postupka nisu niti osporili legitimaciju prveprotustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje te su također sudjelovali u postupku u kojem su se izvodili dokazi te se raspravljao radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja.

23. Radi navedenoga, a imajući u vidu naprijed navedene zakonske odredbe, odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.

24. S obzirom na to da niti jedna od stranaka nije potraživala trošak ovog postupka, sud nije donosio odluku o troškovima postupka.

U Bjelovaru, 17. veljače 2025.

Sudac

Neda Šola

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka, u roku 15 dana računajući od dana dostave prijepisa ovoga rješenja.

Dostaviti;

1. Predlagateljici,

2. Prvojprotustranci Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje

3. Drugojprotustranci MO

4. Trećojprotustranci OO

5. Spis