REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Labinu

Broj: Pp-316/2024- 17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Labinu, po sutkinji Loreni Frančula Marinović, uz sudjelovanje zapisničarke Daniele Husić, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika F, trgovina in ribištvo d.o.o., kao pravne osobe i FA, kao odgovorne osobe u pravnoj osobi, zastupanih po branitelju Mladenu Vukmiru iz Vukmir i suradnici, odvjetničko društvo d.o.o. iz Zagreba, zbog prekršaja iz članka 77.st.1.tč.5. i stav 2. i članka 78.st.1.tč.3. i st.2. Zakona o morskom ribarstvu (Narodne novine broj: 62/17, 130/17, 14/19, 30/23 i 14/24 ) povodom prigovora okrivljenika na prekršajne naloge Ministarstva poljoprivrede, Uprave ribarstva, Sektora za nadzor i kontrolu u ribarstvu, Područne Službe kontrole ribarstva – sjever, Odjela za kontrolu ribarstva Koprivnica , nakon provedenog žurnog postupka, dana 17.veljače 2025.

p r e s u d i o  j e

Prvookrivljenik: Zanestra, trgovina in ribištvo d.o.o., skraćeni naziv/ tvrtka : Zanestra d.o.o., matični broj:5794340000, sa sjedištem u [adresa] (Republika Slovenija), prekršajno osuđivana, kazneno neosuđivana, kao pravna osoba

Drugookrivljenica: FA, rođena **.**.1950.g. u [adresa] ([adresa]), s prebivalištem u [adresa] ([adresa]), državljanka Republike Slovenije, prekršajno osuđivana, kazneno neosuđivana, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi

k r i v i  s u

1. što su dana 27.prosinca 2022. u 10,07 sati plovilom oznake 117 KP naziva Andrea, zastave Republike Slovenije, CFR: SVN000000010, na poziciji 45º 33' 11'' N i 13º 29' 04'' E, na udaljenosti od 2,8 nautičkih milja od rta Savudrija u teritorijalnom moru Republike Hrvatske obavljali gospodarski ribolov na moru pridnenom povlačnom mrežom koćom,

a) bez važeće povlastice izdane od strane Republike Hrvatske,

dakle, što su protivno odredbi čl. 42.st.1.tč. (a) i čl. 3.st.1.tč. (a) Uredbe (EZ) broj 1005/2008 obavljali ribolov bez važeće povlastice, te

b) koristeći povlačni alat unutar tri nautičke milje od obale i unutar izobate od 50 metara,

dakle, što su protivno odredbi čl. 42.st.1.tč. (a) i čl. 3.st.1.tč. (3) Uredbe (EZ) broj 1005/2008 u svezi čl.13.st.1.Uredbe (EZ) broj 1967/2006 obavljali ribolov na području zabrane,

2. što su dana 22.prosinca 2022. u 15,45 sati plovilom oznake 117 KP naziva Andrea, zastave Republike Slovenije, CFR: SVN000000010, na poziciji 45º 32' 40'' N i 13º 29' 38'' E, na udaljenosti od 2,43 nautičkih milja od rta Savudrija u teritorijalnom moru Republike Hrvatske obavljali gospodarski ribolov na moru pridnenom povlačnom mrežom koćom,

a) bez važeće povlastice izdane od strane Republike Hrvatske,

dakle, što su protivno odredbi čl. 42.st.1.tč. (a) i čl. 3.st.1.tč. (a) Uredbe (EZ) broj 1005/2008 obavljali ribolov bez važeće povlastice, te

b) koristeći povlačni alat unutar tri nautičke milje od obale i unutar izobate od 50 metara,

3. što su dana 27.prosinca 2022. u 15,18 sati plovilom oznake 117 KP naziva Andrea, zastave Republike Slovenije, CFR: SVN000000010, na poziciji 45º 32' 40'' N i 13º 28' 58'' E, na udaljenosti od 2,59 nautičkih milja od rta Savudrija u teritorijalnom moru Republike Hrvatske obavljali gospodarski ribolov na moru pridnenom povlačnom mrežom koćom,

a) bez važeće povlastice izdane od strane Republike Hrvatske,

dakle, što su protivno odredbi čl. 42.st.1.tč. (a) i čl. 3.st.1.tč. (a) Uredbe (EZ) broj 1005/2008 obavljali ribolov bez važeće povlastice, te

b) koristeći povlačni alat unutar tri nautičke milje od obale i unutar izobate od 50 metara,

dakle, što su protivno odredbi čl. 42.st.1.tč. (a) i čl. 3.st.1.tč. (3) Uredbe (EZ) broj 1005/2008 u svezi čl.13.st.1.Uredbe (EZ) broj 1967/2006 obavljali ribolov na području zabrane,

4. što su dana 28.prosinca 2022. u 13,39 sati plovilom oznake 117 KP naziva Andrea, zastave Republike Slovenije, CFR: SVN000000010, na poziciji 45º 33' 08'' N i 13º 25' 56'' E, na udaljenosti od 4,27 nautičkih milja od rta Savudrija u teritorijalnom moru Republike Hrvatske obavljali gospodarski ribolov na moru pridnenom povlačnom mrežom koćom,bez važeće povlastice izdane od strane Republike Hrvatske,

dakle, što su protivno odredbi čl. 42.st.1.tč. (a) i čl. 3.st.1.tč. (a) Uredbe (EZ) broj 1005/2008 obavljali ribolov bez važeće povlastice, te

5. što su dana 22.prosinca 2022. u 11,00 sati plovilom oznake 117 KP naziva Andrea, zastave Republike Slovenije, CFR: SVN000000010, na poziciji 45º 33' 18'' N i 13º 25' 44'' E, na udaljenosti od 2,51 nautičkih milja od rta Savudrija u teritorijalnom moru Republike Hrvatske obavljali gospodarski ribolov na moru pridnenom povlačnom mrežom koćom,

a) bez važeće povlastice izdane od strane Republike Hrvatske,

dakle, što su protivno odredbi čl. 42.st.1.tč. (a) i čl. 3.st.1.tč. (a) Uredbe (EZ) broj 1005/2008 obavljali ribolov bez važeće povlastice, te

b) koristeći povlačni alat unutar tri nautičke milje od obale i unutar izobate od 50 metara,

dakle, što su protivno odredbi čl. 42.st.1.tč. (a) i čl. 3.st.1.tč. (3) Uredbe (EZ) broj 1005/2008 u svezi čl.13.st.1.Uredbe (EZ) broj 1967/2006 obavljali ribolov na području zabrane,

čime su djelima pod 1.a), 2.a), 3.a), 4. i 5.a) počinili pet prekršaja iz čl. 77.st.1.tč.5. i st.2. a djelima pod 1.b), 2.b), 3.b) i 5.b) četiri prekršaja iz čl. 78.st.1.tč.3. i st.2. Zakona o morskom ribarstvu, radi čega im se primjenom istog propisa

prvookrivljeniku Zanestra, trgovina in ribištvo d.o.o.

za djelo pod 1.a) novčana kazna u iznosu od 1.990,00 eura

za djelo pod 1.b) novčana kazna u iznosu od 660,00 eura

za djelo pod 2.a) novčana kazna u iznosu od 1.990,00 eura

za djelo pod 2.b) novčana kazna u iznosu od 660,00 eura

za djelo pod 3.a) novčana kazna u iznosu od 1.990,00 eura

za djelo pod 3.b) novčana kazna u iznosu od 660,00 eura

za djelo pod 4. novčana kazna u iznosu od 1.990,00 eura

za djelo pod 5.a) novčana kazna u iznosu od 1.990,00 eura

za djelo pod 5.b) novčana kazna u iznosu od 660,00 eura

slijedom čega se temeljem čl.39. Prekršajnog zakona imenovanom okrivljeniku

i z r i č e

ukupna novčana kazna u iznosu 12.590,00 (dvanaesttisućapetstodevedeset) eura drugookrivljenici FA

za djelo pod 1.a) novčana kazna u iznosu od 920,00 eura za djelo pod 1.b) novčana kazna u iznosu od 390,00 eura za djelo pod 2.a) novčana kazna u iznosu od 920,00 eura za djelo pod 2.b) novčana kazna u iznosu od 390,00 eura za djelo pod 3.a) novčana kazna u iznosu od 920,00 eura za djelo pod 3.b) novčana kazna u iznosu od 390,00 eura za djelo pod 4. novčana kazna u iznosu od 920,00 eura za djelo pod 5.a) novčana kazna u iznosu od 920,00 eura za djelo pod 5.b) novčana kazna u iznosu od 390,00 eura

slijedom čega se temeljem čl.39. Prekršajnog zakona imenovanoj okrivljenici

i z r i č e

ukupna novčana kazna u iznosu 6.160,00 (šesttisućastošezdeset) eura

Temeljem čl. 33.st.11. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom prinudnog izvršenja .

Temeljem čl.152.st.3. Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 107/07 i 39/13) novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenik plati dvije trećine izrečene novčane kazne (prvookrivljenik 8.393,33 eura, drugookrivljenica 4.106,66 eura ) u roku određenom ovom presudom.

Temeljem čl. 139.st.3. a u svezi čl.138.st.2 .tč. 3 . i st. 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni snositi troškove postupka u paušalnom iznosu od 70,00 ( sedamdeset) eura – svaki koje su dužni isplatiti u istom roku kao i novčanu kaznu pod prijetnjom prinudnog izvršenja .

O b r a z l o ž e n j e

1.Prekršajnim nalozima Ministarstva poljoprivrede, Uprave ribarstva, Sektora za nadzor i kontrolu u ribarstvu, Područne služba kontrole ribarstva – sjever, Odjela za kontrolu ribarstva Koprivnica kl: 324-06/23-01/115, ur.br.: 525-12/807-23-4 od 27.12.2023., kl: 324-06/23-01/116, ur.br.: 525-12/807-23-4 od 27.12.2023., kl : 324-06/23-01/113, ur.br.: 525-12/807-23-4 od 27.12.2023., kl: 324-06/23-01/111, ur.br.: 525-12/807-23-4 od 27.12.2023., i kl : 324-06/23-01/118, ur.br.: 525-12/807-23-4 od 28.12.2023.,okrivljenici Zanestra, trgovina in ribištvo d.o.o., kao pravna osoba i FA, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi su oglašeni krivima zbog prekršaja iz čl. 77.st.1.tč.5 i st.2 i čl. 78.st.1.tč.3. i st.2. Zakona o morskom ribarstvu činjenično opisanih u izreci presude.

2. Protiv rečenih prekršajnih naloga okrivljenici su pravodobno putem branitelja podnijeli prigovore zbog poricanja prekršaja, te su, sukladno odredbi čl.238.st.9. Prekršajnog zakona, rečeni prekršajni nalozi stavljeni van snage i sukladno odredbi čl. 99.Prekršajnog zakona je doneseno rješenje o spajanju rečenih predmeta, pa je protiv okrivljenika proveden jedinstven postupak pod poslovnim brojem Pp -316/2024.

3.Temeljem čl. 221.st.1.tč.5. Prekršajnog zakona protiv okrivljenika je proveden žuran prekršajni postupak jer isti nemaju stalno prebivalište ili boravište, odnosno sjedište na području Republike Hrvatske.

4.Okrivljenici se na uredno dostavljene pozive za pristupanje sudu radi iznošenja obrane nisu odazvali, već su putem branitelja u spis dostavili pisane obrane i porekli prekršaje za koje se terete.

5.Okrivljenici su u pisanoj obrani, u bitnome, naveli da naslovni sud, kao ni ostali sudovi i druga tijela Republike Hrvatske ne mogu biti nadležni za djela za koja se tereti jer da su se ista dogodila na teritoriju Republike Slovenije, odnosno sjeverno od ravne crte koja spaja točku u sredini kanala sv.Odorika s koordinatama 45º 28' 42.3'' N, 13º 35' 08.2'' E s točkom A s koordinatama 45º 30' 41.7'' N, 13º 31' 25.7''E sukladno odluci Stalnog arbitražnog suda broj 2012-04 od 29.06.2017.g. (Arbitražna odluka). Donošenjem rečene odluke je određena granica između Republike Hrvatske i Republike Slovenije, te je tužitelj trebao primijeniti njene odredbe pošto je ista, sukladno čl.134.Ustava Republike Hrvatske dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, te je po pravnoj snazi iznad zakona. Sukladno utvrđenjima i zaključcima Arbitražne odluke u odnosu na granicu u području Piranskog zaljeva Arbitražni sud je zaključio da je prije raspada SFRJ Piranski zaljev imao status unutarnjih voda koji je zadržao i nakon osamostaljenja Hrvatske i Slovenije, da linija zatvaranja zaljeva (koja odvaja unutarnje vode od teritorijalnog mora) ide od rta Madona u Sloveniji ( 45º 31' 49.3'' N, 13º 33' 46.0''E) do rta Savudrija u Hrvatskoj (45º 30' 19.2'' N, 13º 30' 39.0''E), te da će granica između Republike Hrvatske i Republike Slovenije u Piranskom zaljevu biti ravna crta koja spaja točku u sredini kanala sv. Odorika s koordinatama 45º 28' 42.3'' N, 13º 35' 08.2'' E s točkom A s koordinatama 45º 30' 41.7'' N, 13º 31' 25.7''E. Prema rečenoj odluci granica između teritorijalnog mora dvije države je geodetska linija koja spaja točku A s koordinatama 45º 30' 41.7'' N, 13º 31' 25.7'' E s početnim geodetskim azimutom 299º 04' 45,2'' do točke B na crti utvrđenoj Osimskim ugovorom. Okrivljenici su u vezi iznesenog u svoje obrane priložili i grafički prikaz karte iz Arbitražne odluke.

6.Okrivljenici smatraju da bi zbog iznesenih razloga sud trebao odbiti optužbe i proglasiti se nenadležnim za postupanje u ovom predmetu.

7.Okrivljenici su nadalje naveli da su prekršajni nalozi nejasni i neobrazloženi, te da sadrže formalne nedostatke. Ističu da odgovorna osoba u pravnoj osobi FA nije bila na plovilu u vrijeme inkriminiranih događaja i da je policijski službenici nisu identificirali, niti utvrdili njen identitet sukladno odredbi čl. 13.st.1. i 2.Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, kao ni sukladno odredbi čl. 58.do 67. Pravilnika o načinu postupanja policijskih službenika (uvidom u osobnu iskaznicu, vozačku dozvolu, putnu ili drugu javnu ispravu s fotografijom izdanu od nadležnog službenog tijela). Smatraju da je utvrđivanje identiteta osobe odgovorne za prekršaj bitan preduvjet za vođenje postupka s obzirom da je počinitelj sukladno čl.22.st.1.Prekršajnog zakona osoba koja je vlastitim činjenjem ili nečinjenjem ili posredstvom druge osobe počinila prekršaj, tako da iz toga proizlazi da je tužitelj protuzakonito primijenio prekršajno pravo Republike Hrvatske ekstrateritorijalno, odnosno izvan teritorija Republike Hrvatske iako čl. 12. navedenog Zakona određuje da se prekršajno pravo Republike Hrvatske primjenjuje za prekršaje počinjene na području Republike Hrvatske, njezinom brodu ili zrakoplovu, odnosno na svakoga tko počini prekršaj na njenom području.

8. Okrivljenici su naveli da im nije jasno zašto su optuženi sukladno čl. 77.st.1.tč.5. i st.2. Zakona o morskom ribarstvu koji regulira obavljanje gospodarskog ribolova na moru bez valjane povlastice, odobrenja ili dozvole koju izdaje Republika Hrvatska budući da je tvrtka Zanestra d.o.o. registrirana u [adresa] i da posjeduje sve valjane povlastice za ribolov, kao i odobrenje za ribolov izdano od nadležnog tijela Republike Slovenije. Istaknuli su da Zakon o morskom ribarstvu propisuje granicu svoje primjene na sva ribarska plovila, te fizičke i pravne osobe koje obavljaju ribolov u unutrašnjim morskim vodama i teritorijalnom moru Republike Hrvatske, te na plovila trećih država koja obavljaju ribolov u Zaštićenom ekološko – ribolovnom pojasu Republike Hrvatske, tako da se ribolovno more rečenim Zakonom definira kao prostor nad kojim Republika Hrvatska ima suverenitet, odnosno suverena prava i jurisdikciju u skladu sa međunarodnim pravom a sastoji se od unutrašnjeg ribolovnog mora koje obuhvaća unutrašnje morske vode i vanjskom ribolovnog mora koje obuhvaća područje teritorijalnog mora Republike Hrvatske i zaštićeni ekološko – ribolovni pojas Republike Hrvatske, odnosno gospodarski pojas Republike Hrvatske kada Hrvatski sabor proglasi i ostale sadržaje isključivo gospodarskog pojasa u skladu s glavom IV., Dio drugi Pomorskog zakonika. Navodi da prema čl. 5. st.1. Uredbe 1224/2009 države članice nadziru aktivnosti koje na njihovom području i u vodama pod njihovom suverenošću ili jurisdikcijom obavljaju fizičke ili pravne osobe u okviru zajedničke ribarske politike a da se pravila provođenja neposrednih izvršnih mjera i sankcija uređena Uredbom 1005/2008, na kojima se temelje prekršajni nalozi, odnose na teške prekršaje počinjene na području država članica na koje se primjenjuje ugovor o osnivanju europske zajednice ili u morskim vodama pod suverenošću ili nadležnošću država članica, izuzimajući vode uz područja i zemlje navedene u Prilogu II. predmetnog Ugovora tako da je pitanje teritorijalnog domašaja ovlaštenja nacionalnih tijela država članica za provođenje zajedničke ribarstvene politike u svim EU propisima harmonizirano, radi čega svoj prigovor nenadležnosti smatra osnovanim.

9.Podredno okrivljenici su istaknuli prigovor zablude o protupravnosti prekršaja navodeći da odgovorna osoba u pravnoj osobi FA nije bila dužna, niti je mogla biti svjesna da obavljanjem svoje djelatnosti sukladno međunarodnom pravu, propisima Europske unije, te slovenskim propisima čini nešto zabranjeno iz perspektive hrvatskih tijela. Prema čl. 25.st.1. Prekršajnog zakona kriv je za prekršaj počinitelj koji je u vrijeme počinjenja prekršaja bio ubrojiv, koji je postupao iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je djelo zabranjeno ili s namjerom, kad je propisom o prekršaju propisana prekršajna odgovornost za taj oblik krivnje, tako da je nužna pretpostavka kažnjavanja simultano ispunjavanje svih elemenata krivnje (ubrojivost, namjera/nehaj i svijest o protupravnosti), te nepostojanje tzv. ispričavajućih razloga. Kao slovenska državljanka primarno poštuje sve izvore međunarodnog prava, propise Europske unije i propise Republike Slovenije osobito kada su oni usklađeni s međunarodnim pravom (kao što je Arbitražna odluka) i pravom Europske unije tako da nije znala , niti je mogla znati da bi tijela Republike Hrvatske kao demokratske i Republici Sloveniji prijateljske države, članice Europske unije i stranke Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kršila međunarodno pravo odbijajući implementirati i provoditi Arbitražnu odluku. Nije bila svjesna da je iz perspektive tužitelja uplovila u hrvatski teritorij osobito jer je dugi niz godina ribarila u tom istom području na temelju povlastice izdane od strane slovenskih tijela i nikada je nisu prekršajno kaznile ni slovenske ni hrvatske vlasti. Zbog toga nije mogla spoznati protupravnost djela, odnosno razumjeti pravnu odluku na temelju koje tužitelj postupa. Smatra da je nerazumno očekivati od bilo koje osobe, a još manje od ribara koji se ne bavi pravom da proučava propise strane države za aktivnosti koje obavlja u vlastitoj državi. Nije joj jasno kako je moguće da bude kažnjena za radnje koje su u skladu s propisima Republike Hrvatske, Republike Slovenije i u skladu s međunarodnim pravom, te predlaže donošenje oslobađajuće presude.

10.Proveden je dokaz ispitivanjem svjedoka ĐA, ĆA , BA i HA, policijskih službenika pomorske policije.

11.Ispitani policijski službenici su podudarno iskazali da kao članovi posade ophodnih policijskih brodova djeluju u akvatoriju Savudrijske vale do razdjelne granične crte između hrvatskog i slovenskog teritorijalnog mora, te da tijekom svakodnevnog postupanja na osnovu vlastitog opažanja ili po dojavi Nacionalnog pomorskog centra za prikupljanje podataka u Zadru da je neko plovilo prešlo ili se približilo crti razgraničenja sa ophodnim policijskim plovilom isplovljavaju prema tom plovilu i identificiraju ga neposrednim zapažanjem na način da utvrde njegovu oznaku, naziv i zastavu pod kojom plovi. Nakon toga upozoravaju posadu da se nalazi u teritorijalnom moru Republike Hrvatske, provode graničnu kontrolu i naređuju posadi da prekine sa svim aktivnostima i da napusti teritorijalno more Republike Hrvatske, što slovenski ribari ignoriraju i nastavljaju s obavljanjem gospodarskog ribolova. Pritom ih cijelo vrijeme prati plovilo slovenske policije koje se prilikom uspostavljanja kontakta s posadom postavlja između njihovog ophodnog plovila – ribarice, tako da je zbog toga utvrđivanje identiteta ribara, kao i prekrcaj na slovensko plovilo onemogućeno. Tijekom boravka u teritorijalnom moru RH slovenske ribarice obavljaju gospodarski ribolov povlačnom mrežom- koćom što se neposredno može uočiti po tome što u moru imaju širilice koje vuku opisanu mrežu iako vlasnik ribarice nema povlasticu za obavljanje gospodarskog ribolova u Hrvatskoj a što naknadno utvrđuju nadležna tijela kojima se dostavlja obavijest ili izvješće o počinjenom prekršaju. Osim toga ribolov u pravilu obavljaju na poziciji na kojoj je ribolov tim ribarskim alatom zabranjen.

12. U dokaznom postupku je nadalje pročitan prigovor okrivljenika na listovima 2-9, 44-51, 84-91, 124-131 i 164-171 spisa, obavijest o počinjenom prekršaju na listovima 18-29,60- 61, 100-101, 140-141 i 180-181 spisa, izvješće o zaticanju na listovima 20,62,102,142i 182 spisa, kartografski ispis sa ucrtanim pozicijama plovila na listovima 21-23, 63-65, 103-105, 143-145 i 183-185 spisa, izvadak iz registra plovila Republike Slovenije na listovima 24- 26,66-68,108-110,148-150 i 186-188 spisa, izvadak iz poslovnog registra Republike Slovenije na listovima 27-28, 69-70, 106-107, 146- 147 i 189 – 190 spisa, izvadak iz prekršajne evidencije na listovima 33-36,75-78, 115-118 i 155-158 spisa

13.Nakon ovako provedenog postupka, polazeći od navoda obrane okrivljenika i ostalih provedenih dokaza, ocjenjujući pritom svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, te dovodeći utvrđene činjenice u međusobnu vezu, sud nalazi da su okrivljenici počinili prekršaje za koje se terete.

14.Zakon o morskom ribarstvu propisuje kao prekršaj obavljanje ribolova bez važeće povlastice za ribolov koju je izdala Republika Hrvatska ili odgovarajuća obalna država u skladu s člankom 42.st.1.tč. (a) i člankom 3.st.1.tč. (a) Uredbe Vijeća (EZ) broj 1005/2008, kao i obavljanje ribolova na području zabrane ribolova ili u razdoblju zabrane ribolova, bez kvote ili nakon iscrpljene kvote ili na nedopuštenim dubinama u skladu s člankom 42.st.1.tč. (a) i člankom 3.st.1.tč. (c) Uredbe Vijeća (EZ) broj 1005/2008.

15.Rečenom Uredbom je određeno da se smatra da se ribarsko plovilo bavi ribolovom NNN (nezakonit, neprijavljen i nereguliran) ako se dokaže da je suprotno mjerama za očuvanje i upravljanje koje se primjenjuju na dotičnom ribolovnom području obavljao ribolov bez važeće povlastice, odobrenja ili dozvole koju je izdala država zastave ili odgovarajuća obalna država, kao i ako je obavljao ribolov na području zabrane ribolova, u razdoblju zabrane ribolova ili nakon iscrpljenja kvote ili na nedopuštenim dubinama.

16.Uredbom Vijeća (EZ) broj 1967/2006 o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom moru, o izmjeni Uredbe (EZ) broj 2847/93, te stavljanju van snage Uredbe (EZ) broj 1626/94 je, između ostalog, propisano da se korištenje povlačnih alata zabranjuje unutar tri morske milje od obala ili unutar izobate od pedeset metara ako se ta dubina dosegne na kraćoj udaljenosti od obale.

17.Uredbom Vijeća (EZ) br.1224/2009 o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike "obalna država" se definira kao država pod čijom se suverenošću ili jurisdikcijom nalaze vode u kojima se obavlja aktivnost ili u čijim se lukama obavlja aktivnost a povlastica za ribolov znači služenu ispravu kojom se u skladu s nacionalnim propisima njezinu ovlašteniku daje pravo korištenja određenog ribolovnog kapaciteta za gospodarsko iskorištavanje živih vodenih bogatstava.

18.Cijeneći raspravni materijal sud je našao da je obrana okrivljenika neosnovana i neuvjerljiva, te protivna izvedenim dokazima, odnosno da je kao takva usmjerena na izbjegavanje prekršajne odgovornosti.

19.U konkretnom slučaju je uvidom u e-ispis iz Registra plovila Republike Slovenije utvrđeno da je LA vlasnik plovila oznake 117-KP, naziva " Đ" kojeg koristi pravna osoba Zanestra d.o.o za obavljanje gospodarskog ribolova na moru, dok iz e- ispisa iz Poslovnog registra Republike Slovenije proizlazi da je Zanestra, trgovina in ribištvo, d.o.o. Koper upisana u isti, te da su kao osnivači navedene pravne osobe upisani FA i LA i da je kao zastupnik pravne osobe navedena FA kao direktor, dok je LA prokurist.

20.Nesporno je dakle, da za odluku o odgovornosti za prekršaj počinjen predmetnim plovilom nije potrebno utvrđivati identitet osoba na plovilu, kao ni činjenicu tko je zapovjednik odnosno voditelj plovila u vrijeme počinjenja prekršaja jer su okrivljenici odgovorni za zakonito poslovanje tvrtke u svim segmentima. Isto tim više što oni ne osporavaju da se navedenim plovilom obavljao gospodarski ribolov na moru u ime i za račun okrivljenika.

21.Nije prihvaćena obrana okrivljenika u dijelu kojim osporavaju počinjenje prekršaja zbog nepostojanja jasne granične crte između Republike Hrvatske i Republike Slovenije jer da se, po njihovom mišljenju, zbog toga nije moglo zaključiti da se pozicije plovila navedene u prekršajnim nalozima nalaze u teritorijalnom moru Republike Hrvatske.

22.Vlada Republike Hrvatske je 30.07.2015.godine pokrenula postupak izlaska iz arbitražnog sporazuma sa Republikom Slovenijom zbog povreda odredbi sporazuma od strane Republike Slovenije čime su se stekli uvjeti za njegov prestanak u skladu s pravilima međunarodnog prava, tako da je od upućivanja prosvjedne note Republika Hrvatska prestala primjenjivati navedeni sporazum.

23.Nadalje, Deklaracija o stanju međudržavnih odnosa Republike Hrvatske i Republike Slovenije u tč.4. propisuje: " Polazeći od stanja na dan 25.06.1991.godine i činjenice da su i Republika Hrvatska i Republika Slovenija stranke ugovornice Međunarodne konvencije UN o pravu mora iz 1982.godine, prilikom utvrđivanja granične crte na moru između teritorijalnih mora dviju država hrvatski predstavnici ( Vlada , Državna komisija za granice) dužni su zastupati stajališta u skladu s odredbama članka 2. spomenute Konvencije, dakle zauzimati se da granična crta na moru u Piranskom zaljevu bude utvrđena po kriteriju akvidistance (jednake udaljenosti od obale), sredinom zaljeva, a dok se ta crta na moru ne utvrdi obalne države su se dužne uzdržavati bilo kakvih oblika vršenja vlasti preko središnje crte na moru u zaljevu".

24.Slijedom iznesenog sud je izveo zaključak da se pozicije na kojima je plovilo " Đ" inkriminiranih prigoda zatečeno a koje su navedene u izreci presude nalaze teritorijalnom moru Republike Hrvatske.

25.Rečene pozicije su prvenstveno utvrđene na osnovu iskaza pomorskih policajaca koji su ispitani kao svjedoci koji su iskazivali jasno, okolnosno, sigurno i podudarno, te je sud njihove navode ocijenio vjerodostojnima.

26.Osim opisanog neposrednog osmatranja policijski službenici i radarskim uređajima na policijskom plovilu, kao i satelitskim praćenjem posredstvom Nacionalnog pomorskog centra za prikupljanje podataka u Zadru utvrđuju poziciju ulaska stranog plovila u teritorijalne vode Republike Hrvatske, poziciju najdubljeg ulaska toga plovila u navedene vode i poziciju izlaska iz teritorijalnih voda Republike Hrvatske.

27.Na taj način su u inkriminiranim prigodama utvrđene i točne pozicije predmetne ribarice o čemu su sastavljene odgovarajuće obavijesti – izvješća o zaticanju, kao i kartografski prikazi s ucrtanim pozicijama plovila, izmjerom i fotografijama koji su dostavljeni nadležnoj jedinici Uprave ribarstva a koji su po sadržaju istovjetni navodima ispitanih svjedoka.

28.U odnosu na obranu okrivljenika da nisu znali da se nalaze u teritorijalnom moru Republike Hrvatske sud je pošao od činjenice da su okrivljenici kao osobe koje se bave obavljanjem gospodarskog ribolova tj. kao profesionalni ribari mogli i morali biti svjesni problematike i različitog pravnog stajališta između Republike Hrvatske i Republike Slovenije, te mogućnosti da prelaskom središnje – granične crte mogu počiniti prekršaj.

29.Osim toga, kako je predmetno plovilo obavljalo gospodarski ribolov u teritorijalnom moru Republike Hrvatske što nesporno proizlazi iz sadržaja izvješća o zaticanju i obavijesti o počinjenom prekršaju koji se temelje na neposrednom zapažanju policijskih službenika koji su utvrdili neposrednim zapažanjem da u moru ima nedopuštene ribolovne alate za tu poziciju, te kako je gospodarski ribolov obavljalo uz pratnju plovila slovenske policije, te kako je, unatoč upozorenjima da prestane sa svim aktivnostima i da napusti teritorijalno more Republike Hrvatske, nastavljalo s obavljanjem gospodarskog ribolova može se zaključiti da počinitelj nije bio u zabludi, već da je postupao s izravnom namjerom jer je bio svjestan prekršaja i htio je njegovo počinjenje.

30.Nesporno je da okrivljenici za navedeno plovilo nisu ishodovali povlasticu za obavljanje gospodarskog ribolova u Republici Hrvatskoj s obzirom da je to utvrđeno provjerom ovlaštenih osoba Uprave ribarstva u odgovarajućim upisnicima i.

31.Nihova obrana da su za obavljanje ribolova imali odgovarajuću dozvolu Republike Slovenije nije prihvaćena.

32.Naime, strane pravne ili fizičke osobe ne mogu dobiti povlasticu za ribolov u ribolovnom moru Republike Hrvatske ako nema međunarodnog ugovora o ribarstvu a s Republikom Slovenijom nije sklopljen takav ugovor a ne primjenjuje se ni režim pristupa obalnim vodama Republike Hrvatske na osnovu zajedničke ribarstvene politike na koju se okrivljenik poziva.

33.Zbog toga slovenska plovila, i bez obzira na eventualno izdanu povlasticu od strane Republike Slovenije ne mogu obavljati gospodarski ribolov u teritorijalnim vodama Republike Hrvatske, pa u tom smislu povlastica koju je izdala Republika Slovenija ne predstavlja povlasticu koju je izdala odgovarajuća obalna država u smislu čl. 77.st.1.tč.5. Zakona o morskom ribarstvu.

34.Nije prihvaćena obrana okrivljenika da postupanje policijskih službenika nije bilo u skladu s postupovnim propisima policije jer su to policijski službenici u iskazu opravdali činjenicom da je ribarica bila u pratnji policijskog plovila Republike Slovenije, tako da im je drugačije postupanje prema plovilu i osobama na njemu iz toga razloga bilo onemogućeno, te je takvo postupanje postalo uobičajeno kod ovakvih događaja na moru a pritom policijski službenici nisu primijenili niti jedno od ovlasti iz čl. 13. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima izuzev davanja upozorenja i naredbi.

35.Slijedom iznesenog, savjesnom ocjenom svih izvedenih dokaza pojedinačno i u svezi s ostalim dokazima, sukladno čl.88. Prekršajnog zakona, sud je našao da je nesporno utvrđeno da je inkriminirane prigode plovilo "Andrea" oznake 117 KP koje koristi trgovačko društvo Zanestra, trgovina in ribištvo d.o.o. na navedenim pozicijama obavljalo gospodarski ribolov bez važeće povlastice izdane od strane Republike Hrvatske, te da je koristilo povlačni alat unutar tri nautičke milje od obale i unutar izobate od 50 metara, radi čega sud izvodi zaključak da su opisanim postupanjem okrivljenici ostvarili zakonsko biće prekršaja iz čl. 77.st.1.tč.5. i st. 2. i čl. 78.st.1.tč.3. u svezi st. 2. Zakona o morskom ribarstvu.

36. Okrivljenici su stoga oglašeni krivima i kažnjeni za pet prekršaja iz čl. 77.st.1.tč.5. i st. 2. Zakona o morskom ribarstvu i četiri prekršaja iz čl. 78.st.1.tč.3. i st. 2. istog Zakona jer su plovilom koje koriste u više navrata u različito vrijeme ulazili i izlazili iz teritorijalnog mora Republike Hrvatske, odnosno u više navrata obavljali NNN gospodarski ribolov i time počinili više pojedinačnih prekršaja u realnom stjecaju u smislu čl. 39.st.1.tč.2. Prekršajnog zakona.

37.Za prekršaj iz čl. 77.st.1.tč.5. je Zakon u vrijeme počinjenja prekršaja propisivao novčanu kaznu od 1.990,00 do 6.630,00 eura za pravnu osobu, te od 920,00 do 1.990,00 eura za odgovornu osobu u pravnoj osobi, a za prekršaj iz čl. 78.st.1.tč.3. novčanu kaznu od 660,00 do 3.980,00 eura za pravnu osobu, te od 390,00 do 1.320,00 eura za odgovornu osobu u pravnoj osobi, te je isti primijenjen u konkretnom slučaju jer je povoljniji za okrivljenike.

38. Prilikom određivanja vrste i mjere kazne koju će primijeniti sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja prekršaja u smislu čl.36. Prekršajnog zakona.

39. Olakotnih ni otegotnih okolnosti nije bilo pa su okrivljenicima za svaki pojedini prekršaj izrečene novčane kazne u visini zakonom propisanog minimuma.

40. Sukladno odredbi čl.58.st.3. Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 39/13) koji je stupio na snagu 1.lipnja 2013. godine u konkretnom je slučaju primijenjena odredba čl.152.st.3. Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 107/07 i 39/13) , te su okrivljenici upozoreni da će se smatrati da je novčana kazna plaćena u cijelosti ukoliko oni u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplate dvije trećine iste.

41.Odluka o trošku temelji se na uvodno citiranim propisima a trošak je dosuđen u paušalnom iznosu u okviru veličina propisanih Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka i to srazmjerno složenosti i trajanju postupka, te srazmjerno imovnom stanju okrivljenika.

U Labinu, 17.veljače 2025.

Zapisničarka :

Sutkinja :

Daniela Husić,v.r.

Lorena Frančula Marinović,v.r.

POUKA O PRAVU NA ŽALBU

Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa presude .Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka Općinskom sudu u Pazinu, Stalnoj službi u Labinu.

Dostaviti :

- okrivljenicima

- branitelju

- tužitelju

- spis