Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž Ob-24/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Svjetlani Tolj, u izvanparničnom predmetu predlagateljice PU, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Dalibor Divić, odvjetnik u Bjelovaru, protiv 1. protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB:84397956623, koga zastupa punomoćnik BU, dipl. prav., 2. protustranke CU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. protustranke ŠU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi 1. protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru od 25. rujna 2024. poslovni broj R1 Ob- 304/2023-13, 17. veljače 2025.,

r i j e š i o  j e

Žalba 1. protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje djelomično se odbija kao neosnovana i djelomično uvažava kao osnovana pa se rješenje Općinskog suda u Bjelovaru poslovni broj R1 Ob-304/2023-13 od 25. rujna 2024.:

a) potvrđuje u odnosu na 2. protustranku CU i 3. protustranku ŠU

b) preinačuje u odnosu na 1. protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i rješava:

Odbija se prijedlog predlagateljice PU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rođ. **.**.1955. za utvrđenjem da je živjela u izvanbračnoj zajednici s IU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rođ. **.**.1955., i to neprekidno u razdoblju od 2. listopada 2003. pa do njegove smrti 6. veljače 2023.

Obrazloženje

1. Rješenjem prvostupanjskog suda riješeno je:

" Utvrđuje se da su predlagateljica PU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rođena **.**.1955. i sada pok. IU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], rođen **.**.1955., živjeli u izvanbračnoj zajednici od 2. listopada 2003. pa do njegove smrti 6. veljače 2023."

2. Ovo rješenje pravovremeno podnesenim žalbom pobija 1. protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje zbog svih zakonom predviđenih razloga, a posebno zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se rješenje suda prvog stupnja preinači i prijedlog odbije kao neosnovan.

3. Žalba je djelomično osnovana.

4. U žalbi 1. protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ističe da je prvostupanjski sud pogrešno zaključio da je između predlagateljice i pok. IU postojala izvanbračna zajednica.

5. Prvostupanjski sud je točno i istinito utvrdio činjenično stanje, te nakon savjesne i brižljive ocjene dokaza pravilno utvrdio da je između predlagateljice i pok. IU u razdoblju od 2. listopada 2003. pa do njegove smrti 6. veljače 2023. postojala izvanbračna zajednica i isto iscrpno obrazložio.

6. Donoseći pobijano rješenje prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.– dalje: ZPP) na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 381. ZPP-a.

7. Prvostupanjski sud je pogrešno primijenio materijalno pravo, a na što ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 381. ZPP-a, kada je prijedlog predlagateljice prihvatio u odnosu na 1. protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje iako se u postupku radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice između dviju fizičkih osoba ne odlučuje o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

8. Naime, prema odredbi čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (''Narodne novine'', broj 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 119/22. i 84/21) pod članom obitelji iz stavka 1. točke 1. istog zakonskog članka smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, time da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku. No, iz navedene zakonske odredbe ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku, u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bio pasivno legitimiran.

9. Isto tako, prema odredbi čl. 436. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 103/15., 98/19., 47/20., 49/23. i 156/23.) kojom je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, jasno je da stranka ne može biti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranke stječu, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla. Kako se, dakle, radi o sporu između fizičkih osoba, onda se u takvom postupku ne odlučuje o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

10. Stoga, po ocjeni ovog suda 1. protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u ovom postupku nije pasivno legitimirana, pa je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je prijedlog predlagateljice prihvatio u odnosu na 1. protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (tako i VSRH u odluci Rev-1639/2018-2 od 2. veljače 2022.).

11. Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. i 3. ZPP-a odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

Osijek, 17. veljače 2025.

Sutkinja

Svjetlana Tolj