Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Poslovni broj: UsI-2493/2023-11

    REPUBLIKA HRVATSKA

    UPRAVNI SUD U SPLITU

    Split, Put Supavla 1

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Upravni sud u Splitu, po sucu Sandri Ćoraš Gega, uz sudjelovanje sudske zapisničarke Marijane Jurić, u upravnom sporu tužitelja: AD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika: Ministarstvo hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, zastupano po Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, Građansko-upravnom odjelu, Split, Gundulićeva 29a, radi utvrđivanja statusa civilne žrtve rata, nakon javne rasprave zaključene dana 17. siječnja 2025. u nazočnosti tužitelja, dana 17. veljače 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I Poništava se rješenje tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske KLASA: UP/lI-562-05/23-03/168, URBROJ: 522-4/1-1-2-23-2 od dana 30. kolovoza 2023.

    II Poništava se rješenje Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za hrvatske branitelje, civilnu zaštitu i ljudska prava, Odsjeka za hrvatske branitelje i ljudska prava, Pododsjeka za hrvatske branitelje, Trogir KLASA: UP/I-562-03/22- 0902/0001, URBROJ: 2181/1-07-01-01/20-23-0010 od dana 10. srpnja 2023. i predmet vraća prvostupanjskom upravnom tijelu na ponovni postupak.

    Obrazloženje

    1. Tužitelj je u tužbi podnesenoj protiv rješenja tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske KLASA: UP/lI-562-05/23-03/168, URBROJ: 522-4/1-1- 2-23-2 od dana 30. kolovoza 2023., u bitnom, naveo da se nitko nije trudio utvrditi stvarno stanje. On da je naveo da je bježao iz JNA, da je uhićen i zatvoren u razdoblju koje je navedeno u citiranom rješenju. Smatra da je poduzeo sve da izbjegne biti u vojsci koju da nije smatrao svojom, koja je vršila agresiju na njegovu zemlju. Napominje da je u kritično vrijeme bio mlađa punoljetna osoba na koju da se moraju primijeniti odredbe Konvencije o pravu djeteta te da je sam morao biti zaštićen, a ne izložen maltretiranju, psihičkom i fizičkom, zatočenju te batinama. Upravo ta Konvencija da da je štitila, ali da to nitko niti oni koji su ga zatočili, fizički mučili, dakle bivša JNA, a niti sada Ministarstvo ne žele prihvatiti kao činjenicu. Na žalost, da se ponovo susreće s činjenicom da mu se ne vjeruje da je pokušao pobjeći iz bivše JNA, da je uhićen. Trenutkom kad je bježao da je bio civil, jer da sebe nije vidio niti smatrao pripadnikom JNA. Umjesto da je njegova zemlja učinila nešto da ga zaštiti, da mu pomogne izaći iz zatvora, da ga zaštiti kao osobu koja uživa konvencijsku zaštitu, da nije učinila ništa. Sada kada se poziva na odredbu Zakona o civilnim stradalnicima Domovinskog rata, gdje da se jasno spominju i vojnici na redovnom odsluženju vojnog roka, da mu se govori da je neprijateljski vojnik koji nema prava na status i prava koja slijede iz toga statusa. Zanemaruje se njegovo narušeno zdravstveno stanje, njegova mladost i činjenica da ima trajne posljedice od zlostavljana, kako fizičke tako i mentalne, jer da se kao mlada osoba našao u zarobljeništvu bez ičije pomoći. Zanemaruje se i činjenica da je nakon torture koju je preživio postao hrvatski vojnik i branitelj. Dakle, da je potpuno pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, da su ignorirane sve činjenice koje da je naveo i rezultat da je teška povreda prava na njegovu štetu. Uporno da mu se onemogućava ostvariti status civilne žrtve rata koji da ima temeljem odredbi Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata. Njegov zahtjev za ostvarivanje statusa i prava iz statusa da je pravno utemeljen, pravovremen, da nema niti jednog valjanog razloga za njegovo odbijanje. Slijedom svega rečenog da moli da Upravni sud u Splitu poništi osporeno rješenje tuženika i predmet vrati tuženiku na ponovno odlučivanje.

    2. Na ročištu održanom kod ovog Suda dana 17. siječnja 2025. tužitelj je naveo da izlaže i predlaže kao u tužbi. Još jedan put da ističe kako je u ožujku 1991. bio redovni vojnik u JNA na način kako je u to vrijeme funkcioniralo. U to vrijeme da Republika Hrvatska još uvijek nije bila proglašena neovisnom republikom. U JNA da je ostao do svibnja 1992. Međutim od trenutka kada mu je u ožujku 1992. istekao vojni rok da se tamo nalazio isključivo u svojstvu civila, jer da nije mogao napustiti JNA kada je htio, već da su ga poslali negdje u svibnju 1992. preko Mađarske natrag u Hrvatsku. U Zagrebu da ih je dočekao "Bedem ljubavi" koji da im je platio put do Rijeke, a u Rijeci da su im dali potvrde s kojim da su onda autobusom mogli otići svojim kućama, a obzirom da nisu imali novca. Mora naglasiti da je od strane JNA bio i zatvoren za vrijeme služenja vojnoga roka, a o čemu da prileže dokazi u spisu tuženog tijela. Nakon povratka u Republiku Hrvatsku da je kratko bio i branitelj, ali da nije dugo mogao ostati iz razloga što se nije više osjećao dobro ni fizički ni psihički. Predlaže da sud usvoji tužbeni zahtjev i poništi osporeno rješenje tuženika.

    3. Tuženik je odgovorio na tužbu, u bitnom, naveo da je postupajući po uputama danim u rješenju Ministarstva hrvatskih branitelja od dana 21. listopada 2022. u ponovnom postupku od Povjerenstva za utvrđivanje zapreke iz čl. 5. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, Ministarstva hrvatskih branitelja, za AD, ovdje tužitelja, pribavilo mišljenje, KLASA: 562-05/22-03/97, URBROJ 522-4/1-1-1-23-2, od dana 13. lipnja 2023. u kojem da je navedeno da sukladno čl. 5. st. 2. Pravilnika o načinu ostvarivanja statusa i prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata (NN, br. 118/21), Povjerenstvo za utvrđivanje zapreke iz članka 5. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata da je od nadležnih tijela pribavilo podatke o podnositelju zahtjeva, radi utvrđivanja zapreke iz čl. 5. st. 1. toč. 1. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata (NN, br. 84/21) te je na sjednici održanoj dana 1. lipnja 2023. dalo mišljenje da u pogledu imenovanog ne postoji zapreka iz čl. 5. st. 1. toč. 1. Zakona. Prvostupanjsko tijelo da je dužno utvrditi jesu li ispunjeni ostali uvjeti propisani Zakonom. U svezi prethodno navedenog da je ukazano na odredbu čl. 9. Zakona kojom su propisane okolnosti pod kojima osoba može ostvariti status civilnog invalida iz Domovinskog rata. Nakon tako dopunjenog postupka da je navedeno prvostupanjsko tijelo u ponovnom postupku donijelo novo rješenje, KLASA: UP/I-562-03/22-0902/0001, URBROJ: 2181/1-07-01-01/20-23- 0010, od dana 10. srpnja 2023. te da je istim odbijen zahtjev AD, ovdje tužitelja, za priznavanje statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata i prava na osobnu invalidninu zbog neispunjavanja Zakonom propisanih uvjeta, uz obrazloženje da je u trenutku zatočenja u zatvoru bio pripadnik bivše JNA, a ne civil pa da nije zadobio oštećenje organizma pod okolnostima iz čl. 9. st. 1. toč. a) Zakona. Povodom žalbe, razmatrajući osporeno rješenje i navode u žalbi, a na temelju dokaza priloženih u spisu predmeta da je utvrđeno da je prvostupanjsko tijelo donijelo pravilno i na Zakonu osnovano rješenje. Citirajući odredbu čl. 9. st. 1. navedenog Zakona naveo je da je uvidom u dokaze priložene u predmetu i to zahtjev stranke zaprimljen u prvostupanjskom tijelu dana 26. travnja 2022., izjavu stranke danu na zapisnik prvostupanjskom tijelu dana 25. srpnja 2022. te presliku „Naredbe komandanta rečne flote broj: 521-1 od dana 23. ožujka 1992. godine“ da je neosporno utvrđeno da je imenovani u trenutku zatočenja u zatvoru od dana 23. ožujka 1992. do 25. svibnja 1992. bio pripadnik JNA, a ne civilna osoba, a navedenu činjenicu da ne osporava niti stranka u svojoj žalbi, dakle da tužitelj nije zatočen pod okolnostima iz čl. 9. st. 1. toč. a) Zakona pa da se nisu mogli uvažiti žalbeni navodi stranke. U vezi tužbenih navoda i zahtjeva imenovanog da u cijelosti ostaje kod osporenog rješenja. Citirajući odredbe čl. 8. i čl. 9. st. 1. i st. 2. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, naveo je da je uvidom u dokaze priložene u predmetu i to zahtjev stranke zaprimljen u prvostupanjskom tijelu dana 26. travnja 2022., izjavu stranke danu na zapisnik prvostupanjskom tijelu dana 25. srpnja 2022. te presliku „Naredbe komandanta rečne flote broj: 521-1 od 23. ožujka 1992. godine“ da je neosporno utvrđeno da je tužitelj u trenutku zatočenja u zatvoru od 23. ožujka 1992. do 25. svibnja 1992. bio pripadnik JNA, a ne civilna osoba, a navedenu činjenicu da stranka nije osporavala niti u svojoj žalbi, dakle da nije zatočen pod okolnostima iz čl. 9. st. 1. toč. a) Zakona kao civilna osoba. Također, da tužbeni navod stranke u kojem u bitnome smatra da se u Zakonu o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata spominju i vojnici na redovnom služenju vojnog roka, odnosno da se odredbe navedenog Zakona mogu primijeniti i na njega nije osnovan jer da odredbama Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata nije propisana zaštita osoba koje su oštećenja organizma zadobile na odsluženju vojnog roka. Naime, da je zaštita osoba koje su oštećenje organizma zadobile na odsluženju vojnog roka propisana odredbama Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata („Narodne novine“, br. 33/92, 57/92, 77/92, 27/93, 58/93, 2/94, 76/94, 108/95, 82/01, 103/03, 148/13 i 98/19). Slijedom navedenog, da predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

    4. Osporenim rješenjem tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske KLASA: UP/lI-562-05/23-03/168, URBROJ: 522-4/1-1-2-23-2 od dana 30. kolovoza 2023. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Splitsko- dalmatinske županije, Upravnog odjela za hrvatske branitelje, civilnu zaštitu i ljudska prava, Odsjeka za hrvatske branitelje i ljudska prava, Pododsjeka za hrvatske branitelje, Trogir KLASA: UP/I-562-03/22-0902/0001, URBROJ: 2181/1-07-01-01/20- 23-0010 od dana 10. srpnja 2023., a kojim rješenjem je A, ovdje tužitelju, odbijen zahtjev za priznavanje statusa civilnog invalida iz Domovinskog rata.

    5. Sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem cjelokupne dokumentacije koja se nalazi u spisu kojeg je dostavilo tuženo tijelo u kojem je doneseno osporeno rješenjete u spisu upravnog spora.

    6. U sporu je održana rasprava koja je bila zakazana da bi se strankama dala mogućnost, sukladno članku 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24, dalje: ZUS-a), očitovanja o činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješenje ove upravne stvari.

    7. Temeljem provedenih dokaza tijekom upravnog postupka kao i tijekom ovog spora, nakon održane usmene i javne rasprave, te nakon razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a, kao i savjesnom ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, Sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

    8. Predmet spora je, sukladno odredbi čl. 3. ZUS-a, ocjena zakonitosti osporavanog rješenja tuženika.

    9. Člankom 9. st. 1. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata („Narodne novine“, br. 84/21, dalje: Zakon) propisano je da je civilni invalid iz Domovinskog rata osoba kojoj je organizam oštećen za najmanje 20% zbog rane ili ozljede koju je dobila: a) zbog zatočenja u logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu od strane pripadnika, pomagača, suradnika neprijateljskih vojnih i paravojnih formacija u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. odnosno drugih događaja lišenja slobode u vezi s okolnostima iz Domovinskog rata, b) u vezi s ratnim događajima iz Domovinskog rata (zbog korištenja sredstava i metoda kojima se izvode ratne operacije kao što su bombardiranje, eksplozija minsko- eksplozivnih sredstava, zalutali metak i si.) u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996., c) od eksplozije minsko-eksplozivnih sredstava zaostalih nakon završetka ratnih operacija u Domovinskom ratu ili d) zbog eksplozije minsko-eksplozivnih sredstava ili uporabe vatrenog oružja, u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996., izvan ratnih operacija, ali u vezi s okolnostima iz Domovinskog rata, a stavkom 2. navedenog članka propisano je daje civilni invalid iz Domovinskog rata i osoba kojoj je organizam oštećen najmanje 60% zbog bolesti, a bolest je, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti neposredna posljedica zatočenja u logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu od strane pripadnika, pomagača, suradnika neprijateljskih vojnih i paravojnih formacija u razdoblju od 17. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996. odnosno drugih događaja lišenja slobode u vezi s okolnostima iz Domovinskog rata.

    10. Odredbom čl. 5. st. 1. Zakona propisano je da statuse i prava utvrđena tim Zakonom ne mogu ostvariti: 1. pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi koji su sudjelovali u oružanoj agresiji na Republiku Hrvatsku i svi koji su na bilo koji drugi način pomagali neprijatelju, kao ni članovi njihovih obitelji temeljem njihova stradavanja ili 2. osobe koje su prema kaznenoj evidenciji koju vodi tijelo državne uprave nadležno za pravosuđe osuđene pravomoćnom sudskom presudom za kaznena djela iz GLAVE TRIDESET DRUGE (XXXII.) KAZNENA DJELA PROTIV REPUBLIKE HRVATSKE Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19.) odnosno za kaznena djela iz GLAVE DVANAESTE (XII.) KAZNENA DJELA PROTIV REPUBLIKE HRVATSKE Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98. - ispravak, 50/00. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 11/03., 190/03.

    - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05. - ispravak, 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.) odnosno za kaznena djela iz GLAVE ČETRNAESTE (XIV.) KRIVIČNA DJELA PROTIV SIGURNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 31/93., 39/93., 108/95., 16/96. i 28/96.) odnosno za kaznena djela iz GLAVE DEVETNAESTE (XIX.) KRIVIČNA DJELA PROTIV REPUBLIKE HRVATSKE Krivičnog zakona Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 32/93., 38/93., 16/96. i 28/96.) počinjena za vrijeme obrane suvereniteta Republike Hrvatske, kao ni članovi njihovih obitelji temeljem njihova stradavanja ili 3. osobe koje su prema kaznenoj evidenciji koju vodi tijelo državne uprave nadležno za pravosuđe osuđene pravomoćnom sudskom presudom za kaznena djela iz GLAVE DEVETE (IX.) KAZNENA DJELA PROTIV ČOVJEČNOSTI I LJUDSKOG DOSTOJANSTVA Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19.) odnosno za kaznena djela iz GLAVE TRINAESTE (XIII.) KAZNENA DJELA PROTIV

    VRIJEDNOSTI ZAŠTIĆENIH MEĐUNARODNIM PRAVOM Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98. - ispravak, 50/00. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 11/03., 190/03. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05. - ispravak, 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.) odnosno za kaznena djela iz GLAVE PETNAESTE (XV.) KRIVIČNA DJELA PROTIV ČOVJEČNOSTI I MEĐUNARODNOGA PRAVA Osnovnog krivičnog zakona Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 31/93., 39/93., 108/95., 16/96. i 28/96.) počinjena za vrijeme obrane suvereniteta Republike Hrvatske, kao ni članovi njihovih obitelji temeljem njihova stradavanja, dok je stavkom 2. istog članka propisano da statuse i prava utvrđena tim Zakonom ne mogu ostvariti ni osobe koje su se same ranile radi izbjegavanja vojne obveze.

    11. Uvidom u spis tuženog tijela KLASA: UP/lI-562-05/23-03/168 utvrđeno je: da je rješenjem Ministarstva hrvatskih branitelja KLASA: UP/II-562-05/22-03/66, URBROJ: 522-4/1-1-2-22-2 od dana 21. listopada 2022. poništeno ranije prvostupanjsko rješenje KLASA: UP/I-562-03/22-0902/0001, URBROJ: 2181/1-07- 01-01/20-22-0003 od dana 31. kolovoza 2022. i predmet je vraćen na ponovni postupak; da je postupku pokrenut tužiteljevim zahtjevom od dana 26. travnja 2022. kojim je isti zatražio da mu se prizna status civilnog invalida iz Domovinskog rata zbog ozljede kičme i noge zadobivenih zbog zatočenja u zatvoru od 23. ožujka 1992. do 25. svibnja 1992.; da iz zahtjeva stranke i iz preslike „naredbe komandanta rečne ratne flotile broj: 521-1 od 23.03.1992.“ proizlazi da je tužitelj u trenutku zatočenja u zatvoru od 23. ožujka 1992. do 25. svibnja 1992. bio pripadnik JNA, odnosno pripadnik neprijateljskih vojnih i paravojnih formacija; da iz zapisnika o izjavi stranke od dana 25. srpnja 2022. proizlazi da je tužitelj od 3. mjeseca 1991. godine do 3. mjeseca 1992. bio pripadnik JNA kao redovni vojnik, a od 03. mjeseca do 05. mjeseca 1992. da je bio zatočen te da ne posjeduje potvrdu da je bio zatočen kao i da je sva dokumentacija koju je imao ostala u Novom Sadu; da iz dopisa Ministarstva hrvatskih branitelja, Povjerenstva za utvrđivanje zapreke iz članka 5. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata KLASA: 562-05/22-03/97, URBROJ: 522- 4/1-1-1-23-2 od dana 13. lipnja 2023. proizlazi da je utvrđeno da je Povjerenstvo od nadležnih tijela pribavilo podatke o podnositelju zahtjeva radi utvrđivanja zapreke iz čl. 5. st. 1. toč. 1. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata te da je na sjednici održanoj 1. lipnja 2023. dalo mišljenje da u pogledu imenovanog ne postoji zapreka iz čl. 5. st. 1. toč. 1. Zakona.

    11. Uvidom u sadržaj tužiteljeve žalbe, uložene na prvostupanjsko upravno rješenje i obrazloženje osporavanog rješenja tuženika jasno proizlazi da je tuženik povrijedio odredbu čl. 120. st. 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, br. 47/09 i 110, dalje: ZUP-a) jer nije ocijenio sve navode tužiteljeve žalbe, što se posebno odnosi na navode koji se tiču toga da je tužitelju u vrijeme zatočenja već završilo vrijeme odsluženja redovnog vojnog roka te da je u spornom periodu bio zatočen isključivo kao civil, a ne pripadnik okupatorske JNA, a na što se drugostupanjsko tijelo niti ne osvrće.

    12. Dakle, iz onog što proizlazi iz spisa upravnog tijela ovaj Sud je utvrdio da upravna tijela u postupku koji je prethodio ovom upravnom sporu nisu, dajući ocjenu svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno te dovodeći ih u vezi jedne s drugima, na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, utvrdili pravo stanje stvari, na koji način su povrijedili odredbe čl. 5., čl. 8., čl. 9. i čl. 47. ZUP-a. Naime, materijalni dokazi očito nisu ocijenjeni jer se u prvostupanjskom upravnom rješenju izričito navodi da je Povjerenstvo od nadležnih tijela pribavilo podatke o podnositelju zahtjeva radi utvrđivanja zapreke iz čl. 5. st. 1. toč. 1. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata te da je na sjednici održanoj 1. lipnja 2023. dalo mišljenje da u pogledu imenovanog ne postoji zapreka iz čl. 5. st. 1. toč. 1. Zakona, a onda prvostupanjsko upravno tijelo, umjesto da utvrdi postoje li pretpostavke propisane gore citiranom odredbom čl. 9. st. 1. Zakona da se tužitelju utvrdi status civilnog invalida iz Domovinskog rata, odbija zahtjev s obrazloženjem da je tužitelj bio pripadnik JNA iako je sasvim jasno da je tužitelj bio pozvan na redovno odsluženje vojnog roka i po isteku zatočen, a što je u konačnici dovelo do toga da prvostupanjsko upravno tijelo, a tako niti tuženik nisu na točan, jasan i nedvojben način utvrdili odlučne činjenice u upravnom postupku koji je prethodio ovom sporu. Naime, upravna tijela odluke moraju donositi na način da uzmu u obzir sve relevantne okolnosti slučaja pa tako i činjenicu da je tužitelj po odsluženju redovnog vojnog roka prisilno zarobljen i zadržan dok ga JNA nije odlučila vratiti natrag u Republiku Hrvatsku pri čemu isti raspolaže medicinskom dokumentacijom iz koje proizlazi da mu je zbog toga zdravlje narušeno i da, iako je po dolasku u Republiku Hrvatsku jedno vrijeme bio hrvatski branitelj, da jednostavno to više njegovo zdravstveno stanje nije dopuštalo pa je u tom smislu potrebno pregledati tužiteljevu medicinsku dokumentaciju i provesti cjelovit postupak.

    13. Stoga, a budući da osporeno rješenje već iz navedenih razloga nije zakonito valjalo je, na temelju odredbe članka 117. stavka 1., u vezi s člankom 47. stavkom 1. ZUS-a, poništiti osporeno rješenje tuženika kao i prvostupanjsko upravno rješenje te predmet vratiti prvostupanjskom upravnom tijelu na ponovni postupak, odnosno presuditi kao u izreci presude pod točkama I i II.

    14. U ponovnom postupku prvostupanjsko upravno tijelo je dužno, obzirom da je Povjerenstvo od nadležnih tijela pribavilo podatke o podnositelju zahtjeva radi utvrđivanja zapreke iz čl. 5. st. 1. toč. 1. Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata te da je na sjednici održanoj 1. lipnja 2023. dalo mišljenje da u pogledu imenovanog ne postoji zapreka iz čl. 5. st. 1. toč. 1. Zakona, pravilno i potpuno utvrditi relevantno činjenično stanje, u smislu gore citirane odredbe čl. 9. st. 1. Zakona, te nakon toga, pravilnom primjenom materijalnog prava, ponovno odluči o tužiteljevom zahtjevu, pridržavajući se pritom izloženih pravnih shvaćanja i primjedaba ovog Suda, u skladu s odredbom članka 151. stavka 2. ZUS-a.

    U Splitu, 17. veljače 2025.

    S U D A C

    Sandra Ćoraš Gega

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude nije dopuštena žalba (čl. 127. st. 1. ZUS-a).

    DN-a:

    - tužitelja AD iz [adresa],

    - tuženiku Ministarstvu hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić vuz spis tuženog tijela KLASA: UP/lI-562-05/23-03/168

    - opunomoćeniku tuženika Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, Građansko-upravnom odjelu, Split, Gundulićeva 29a

    - u spis

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.