REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U PULI - POLA

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola

Poslovni broj Gž-1638/2024-2

Gž-1639/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Županijski sud u Puli - Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Alenke Paus, predsjednice vijeća, Ive Kancijanić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Dolores Peruško, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ĆG iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ivica Čuturić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženog Euroherc osiguranja d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747, kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društvu Grgić & Partneri d.o.o. Zagreb, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn- 981/2022-19 od 19. srpnja 2024. ispravljene rješenjem poslovni broj Pn-981/2022-25 od 15. listopada 2024. i o žalbi tužitelja protiv rješenja istog suda poslovni broj Pn- 981/2022-25 od 15. listopada 2024., u sjednici održanoj 17. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba tuženika te se potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-981/2022-19 od 19. srpnja 2024. ispravljena rješenjem poslovni broj Pn-981/2022-25 od 15. listopada 2024. u pobijanom dijelu - točka I. izreke preko iznosa od 1.012,10 eura (za iznos od 580,57 eura) i točka II. u cijelosti.

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba tužitelja te se preinačuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-981/2022-25 od 15. listopada 2024. u točki III. izreke na način da glasi:

„III. Nalaže se tuženom Euroherc osiguranju d.d. naknaditi tužitelju ĆG trošak parničnog postupka u iznosu od 125,00 eura, u roku od 15 dana.“

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove žalbenog postupka u iznosu od 31,25 eura, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka odbija kao neosnovan.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova žalbenog postupka kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom suda prvoga stupnja naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 1.592,67 eura sa zateznim kamatama od 26. siječnja 2022. do isplate, u roku od 15 dana (točka I. izreke) i naknaditi mu troškove parničnog postupka u iznosu od 1.841,21 eura sa zateznim kamatama od donošenja presude 19. srpnja 2024. do isplate, u roku od 15 dana (točka II. izreke).

2. Pobijanim dijelom rješenja suda prvog stupnja poslovni broj Pn-981/2022-25 od 15. listopada 2024. (točka III. izreke) odbijen je zahtjev tužitelja za naknadu troškova u iznosu od 125,00 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

3. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedenu presudu pobija tuženik zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Osporava dosuđenu naknadu neimovinske štete preko iznosa od 1.012,10 eura, odnosno za iznos od 580,57 eura, jer da je veća od pripadajuće prema Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske čime je pogrešno primijenjen članak 1100. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., dalje: ZOO). Odluku o troškovima postupka osporava prvenstveno iz razloga što je za sve poduzete radnje primijenjena vrijednost boda od 2,00 eura protivno zabrani retroaktivnosti propisanoj člankom 90. stavkom 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14., dalje: Ustav). Navodi i da su tužitelju neosnovano dosuđeni troškovi za pet umjesto za četiri podneska, a ističe i da je tužitelj u više navrata podnescima ponavljao svoje navode te s time u vezi posebno izdvaja podneske od 28. lipnja 2022. i 2. veljače 2024. Predlaže preinačiti presudu i dosuditi mu troškove žalbe.

4. Tužitelj pobija dio rješenja od 15. listopada 2024. kojim je odbijen njegov zahtjev za naknadu troška pristupa na ročište za objavu presude, zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže preinačiti rješenje u smislu žalbenih navoda, a potražuje i trošak žalbe.

5. Sa žalbama je postupljeno prema odredbi članka 359. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. -pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., dalje: ZPP).

6. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

7. Tuženikova žalba protiv presude nije osnovana, dok je tužiteljeva žalba protiv rješenja osnovana.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete koju je pretrpio uslijed tjelesnih ozljeda zadobivenih u prometnoj nesreći koja se dogodila 6. rujna 2021., kada je vozač vozila čiji se vlasnik osigurao kod tuženika udario u stražnji dio vozila tužitelja.

9. Među parničnim strankama nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija tuženika ni njegova odgovornost za štetu tužitelju. Nije sporno da je tuženik u izvansudskom postupku isplatio tužitelju na ime naknade predmetne štete iznos od 8.000,00 kuna. Nesporna je i visina imovinske štete po osnovi tuđe pomoći i njege koja je tužitelju priznata u iznosu od 149,40 eura.

10. Sporna je u žalbenoj fazi postupka visina pripadajuće naknade neimovinske štete iznad dosuđenih 1.012,10 eura, odnosno za iznos od 580,57 eura.

11. Ispitavši prvostupanjsku presudu u granicama razloga određenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na zakonom propisane bitne povrede odredaba parničnog postupka i na pravilnu primjenu materijalnog prava (članak 365. stavak 2. ZPP-a), ovaj žalbeni sud ocjenjuje da je pobijana presuda pravilna i zakonita.

12. U prvostupanjskom postupku nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, na postojanje kojih ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema članku 365. stavku 2. ZPP-a.

13. Prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo - članak 1100. stavak 1. i 2. u vezi s člankom 19. stavkom 1. i 2. ZOO-a, kada je tužitelju odmjerio pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete u iznosu od 2.505,05 eura, polazeći od nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka prof.dr.sc. Žarka Rašića, prim.dr.med., specijaliste kirurga, na kojega stranke nisu imale primjedbi, a i sud ga je prihvatio kao stručnog i objektivnog.

13.1. Na temelju toga nalaza i mišljenja sud je utvrdio: da je tužitelj zadobio istegnuće mišića vrata; da su bolovi jakog intenziteta trajali jedan dan, srednjeg intenziteta šest dana, a slabijeg intenziteta 45 dana; da je tužitelj trpio primarni strah jačeg intenziteta i kraćeg trajanja te sekundarni strah jačeg intenziteta dva dana, srednjeg intenziteta sedam dana i manjeg intenziteta 14 dana; da je kod tužitelja zaostalo trajno smanjenje životne aktivnosti od 3%, koje se očituje u ograničenoj pokretljivosti vratnog segmenta kralješnice te povremenim bolovima u vratu kod dužeg stajanja i rada u nefiziološkom položaju glave i tijela.

13.2. Cijeneći posljedice štetnog događaja u njihovoj ukupnosti, prvostupanjski sud je tužitelju odmjerio pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 2.505,05 eura, što uvećano za nesporni iznos naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu od 149,40 eura daje 2.654,45 eura. Kako nije sporno da je tuženik tužitelju po toj osnovi prije pokretanja postupka isplatio 1.061,78 eura, pobijanom presudom tužitelju je dosuđena razlika u iznosu od 1.592,67 eura.

14. Po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, s obzirom na prirodu ozljede koju je tužitelj pretrpio u štetnom događaju, njegovu životnu dob (u vrijeme štetnog događaja imao je navršenih 55 godina), ali i ranije zdravstveno stanje (degenerativne promjene kralježnice), vodeći računa o pretrpljenim fizičkim i duševnim bolima te strahu kako su utvrđeni vještačenjem, uvažavajući sve neugodnosti liječenja (nošenje Schanzovog ovratnika, mirovanje, RTG snimanje, fizikalna terapija) te stupanj trajnog smanjenja životne aktivnosti, ali vodeći računa i o cilju kojemu služi naknada te o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom, odmjereni iznos naknade neimovinske štete upravo predstavlja pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete koju je tužitelj pretrpio u predmetnom štetnom događaju.

14.1. Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete koji su prihvaćeni na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a kako to već iz samog njihovog naziva proizlazi, jesu kriteriji orijentacijske naravi, koji sucima trebaju pomoći pri određivanju pravične novčane naknade za neimovinsku štetu u pojedinim predmetima pa je bespredmetno govoriti o preciznom izračunu novčanih iznosa prema tim kriterijima.

15. Budući da je odmjerena i dosuđena naknada pravična i zakonita, nije osnovana tuženikova žalba protiv odluke o glavnoj stvari sadržane u točki I. izreke pobijane presude.

16. Suprotno žalbenim navodima tuženika, prvostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je odluku o visini troškova zastupanja za sve poduzete parnične radnje utemeljio na odredbi tbr. 54. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23., dalje: Odvjetnička tarifa), koja je stupila na snagu 25. studenoga 2023. i kojom je određena vrijednost boda od 2,00 eura, neovisno o činjenici što su određene radnje poduzimane i za važenja Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15. i 37/22., dalje: Odvjetnička tarifa iz 2012.). Prema Odvjetničkoj tarifi iz 2012. vrijednost boda iznosila je 10,00 kuna, a povećana je na 15,00 kuna Izmjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 126/22.) koja je stupila na snagu 5. studenoga 2022. i primjenjivala se do stupanja na snagu Odvjetničke tarife iz 2023. Naime, odredbom tbr. 52. stavka 3. Odvjetničke tarife iz 2023. propisano je da kada sud ili drugo tijelo odlučuje o nagradi troškova zastupanja na teret protivne strane, primjenjuje tarifu i vrijednost boda koja je na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku postupka, a to je u konkretnom slučaju upravo Odvjetnička tarifa iz 2023. Tuženik neosnovano prigovara da se radi o retroaktivnoj primjeni podzakonskog propisa protivnoj članku 90. stavku 4. Ustava, budući da se parnični troškovi obračunavaju na kraju postupka prema uspjehu u sporu. Istovjetno pravno shvaćanje u vezi s primjenom Odvjetničke tarife zauzeo je Vrhovni sud Republike Hrvatske u većem broju odluka, npr. u rješenju poslovni broj Rev-562/2024-2 od 7. svibnja 2024.

17. Neosnovano tuženik prigovara da je tužitelju priznat veći broj podnesaka od onoga propisanog odredbama Odvjetničke tarife, jer su mu uz odštetni zahtjev i tužbu priznata još dva obrazložena podneska u vrijednosti od po 100 bodova prema tbr. 8. toč. 1. Odvjetničke tarife i jedan podnesak za kojega mu je priznato 25 bodova prema tbr. 8. toč. 4. Odvjetničke tarife. Od obrazloženih podnesaka, podnesak od 28. lipnja 2022. sadrži očitovanje na odgovor na tužbu, a podnesak od 2. veljače 2024. očitovanje na nalaz i mišljenje vještaka pa je za oba podneska tužitelju osnovano priznata nagrada prema tbr. 8. toč. 1. Odvjetničke tarife.

18. Slijedom svega navedenog, na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a u odnosu na odluku o glavnoj stvari te članka 380. točke 2. ZPP-a u odnosu na odluku o troškovima postupka, odlučeno je kao u izreci ove presude.

19. Tužitelj žalbom osnovano osporava rješenje kojim mu nije priznat trošak pristupa ročištu za objavu i uručenje presude, s obrazloženjem da nije bio potreban za vođenje parnice budući da stranke nakon održanog ročišta za objavu presudu mogu preuzeti u pisarnici ili na oglasnoj ploči suda pa zbog toga nedolaskom na ročište za objavu presude za stranku ne mogu nastupiti štetne posljedice.

19.1. Iz stanja prvostupanjskog spisa proizlazi da je punomoćnik tužitelja prije završetka raspravljanja (članak 164. stavak 3. ZPP-a) stavio zahtjev za naknadu i troška pristupa ročištu za objavu presude te da je zamjenica punomoćnika tužitelja pristupila ročištu za objavu presude, kada joj je presuda i uručena u skladu s odredbom članka 335. stavka 8. ZPP-a.

19.2. Ročište za objavu presude je sudska radnja koja je predviđena kao pravilo o načinu objave i uručenja presude (članak 335. ZPP-a). Na ovom ročištu sud ukratko iznosi razloge presude (članak 336. stavak 1. ZPP-a). Odredbom tbr. 9. toč. 3. Odvjetničke tarife propisano je da za ročište na kojem se objavljuje presuda odvjetniku pripada 50% nagrade iz tbr. 7 toč. 1., 4., 7. i 8., ali ne više od 50 bodova. Imajući u vidu citirane odredbe, proizlazi da je pravo na naknadu troškova za zastupanje po punomoćniku odvjetniku za pristup na ročište za objavu presude izravno povezano s pravom na pristup sudu upravo zbog saznanja o razlozima presude u smislu usmenog obrazloženja, dostave presude - za koju je pravilo da se izvršava upravo na ročištu za objavu, kao i u odnosu na početak tijeka paricijskog roka. Radi se stoga o radnji potrebnoj za vođenje parnice u smislu članka 155. stavka 1. ZPP-a (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u rješenju broj 832/2022-2 od 22. ožujka 2023.).

19.3. Slijedom navedenoga, primjenom tbr. 9. toč. 3. u vezi s tbr. 7. toč. 1. Odvjetničke tarife, tužitelju je trebalo priznati i daljnje troškove postupka za pristup ročištu za objavu i uručenje presude u vrijednosti 50 bodova, što prema vrijednosti boda od 2,00 eura (tbr. 54. Odvjetničke tarife) s PDV-om iznosi 125,00 eura.

20. Stoga je uvažena tužiteljeva žalba i preinačeno pobijano rješenje, na temelju odredbe članka 380. točke 3. ZPP-a.

21. Tužitelj je uspio sa žalbom protiv rješenja pa mu pripada trošak žalbenog postupka u vrijednosti 12,5 bodova prema tbr. 10. toč. 4. u vezi s tbr. 7. toč. 1. Odvjetničke tarife, što s PDV-om iznosi 31,25 eura (članak 154. stavak 1. u vezi s člankom 166. stavkom 2. ZPP-a).

21.1. Zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbe odbijen je za razliku do zatraženih 125,00 eura te za iznos sudske pristojbe za žalbu, jer iz spisa ne proizlazi da je sudska pristojba plaćena.

22. Budući da tuženik sa žalbom protiv presude nije uspio, nema pravo na naknadu troškova žalbe (članak 154. stavak 1., članak 166. stavak 2. ZPP-a.).

U Puli 17. veljače 2025.

Predsjednica vijeća

Alenka Paus