Republika Hrvatska

Općinski sud u Bjelovaru

Bjelovar, J. Jelačića 3

Posl.br. R1 Ob-547/2024-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Bjelovaru po sucu Nedi Šoli, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice ĐĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po Milanu Prši, odvjetniku u Slatini protiv prveprotustranke BĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i drugeprotustranke ĐĐB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon provedenog postupka, 17. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je predlagateljica AĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] živjela u izvanbračnoj zajednici s VĐ iz [adresa], rođenim **.**.1946., a umrlim **.**.1998., u periodu od 4. prosinca 1993. pa do njegove smrti 12. prosinca 1998.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je podnijela prijedlog protiv protustranaka za utvrđenjem izvanbračne zajednice radi donošenja odluke kojom će se utvrditi da je postojala izvanbračna zajednica između nje i pok. VĐ, s kojim je bila u izvanbračnoj zajednici koja je započela 4. prosinca 1993., a prestala smrću VĐ **.**.1998.

1.1. U prijedlogu predlagateljica ističe da je bila u braku s pok. VĐ iz [adresa] u vremenu od 26. prosinca 1970. pa do 3. prosinca 1993. kada je taj brak razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Slatini broj P-54/93 od 10. kolovoza 1993. U navedenom braku rođeno je dvoje djece, sada protustranke u ovom postupku. Unatoč presudi o razvodu braka, bračna zajednica predlagateljice i VĐ nikada nije prestala sve do njegove smrti dana 12. prosinca 1998. Pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju donesenom iza pok. VĐ dana **.**.1999. po Općinskom sudu u Slatini broj O-448/1998 za nasljednike su proglašeni ovdje protustranke.

1.2. Do razvoda braka predlagateljice i VĐ došlo je 1993. iz razloga što je VĐ prekomjerno uživao alkohol i nije brinuo o obitelji. Da bi ga na neki način natjerala da promjeni ponašanje, predlagateljica je i pokrenula postupak za razvod braka smatrajući da će sam razvod braka i time ozbiljnost situacije natjerati VĐ na promjenu ponašanja. Stoga je, bez obzira na razvod braka, predlagateljica ostala živjeti sa VĐ, sada u izvanbračnoj zajednici, u njihovom stanu u [adresa] na adresi: [adresa], gdje su živjeli zajedno sve do njegove smrti.

1.3. Nadalje, predlagteljica ističe da je sada pok. VĐ donekle malo promijenio ponašanje pa je predlagateljica nastavila živjeti sa njim u izvanbračnoj zajednici koja je bila u potpunosti jednaka bračnoj zajednici u kakvoj su živjeli do razvoda braka. Na taj način su živjeli zajedno sve do njegove smrti 12. prosinca 1998. Ta njihova izvanbračna zajednica, koja je samo nastavak dotadašnje bračne zajednice, u potpunosti je imala sve karakteristike dotadašnje bračne zajednice: živjeli su u potpunosti kao bračni drugovi, zajednički stjecali imovinu i novčana sredstva, zajednički podmirivali troškove, imali intimni život kao bračni drugovi, zajednički društveni život i slično.

1.4. Slijedom navedenoga, predlagateljica ističe da izvanbračna zajednica koja traje duže od tri godine izjednačena je s bračnom, te predlagateljica zbog toga podnosi ovaj prijedlog kako bi se utvrdilo postojanje ove izvanbračne zajednice te kako bi ista mogla ostvariti određena prava iza pok. VĐ, prije svega pravo na obiteljsku mirovinu. S tim u vezi predlaže da se utvrdi da je predlagateljica živjela u izvanbračnoj zajednici a VĐ u periodu od 4. prosinca 1993. pa do njegove smrti, 12. prosinca 1998.

2. U odgovoru na prijedlog (list 14 spisa), prvaprotustranka BĐ je navela da su svi navodi iz prijedloga istiniti i da ih potvrđuje. S tim u vezi je navela da se ne protivi prijedlogu i da predlaže da sud usvoji prijedlog u cijelosti.

3. Drugaprotustranka ĐĐB je dostavila odgovor (list 15 spisa) u kojem je također navela da su svi navodi iz prijedloga istiniti i da ih potvrđuje. S tim u vezi je navela da se ne protivi prijedlogu i da predlaže da sud usvoji prijedlog u cijelosti.

4. Rješenjem ovoga suda posl.br. R1 Ob-622/2023-12 od 11. lipnja 2024. sud je odbio prijedlog predlagateljice kao neosnovan imajući u vidu da je predlagateljica predlagala da se utvrdi postojanje izvanbračne zajednice koja je postojala prije datuma 28. ožujka 2008. , a s kojim datumom je stupila na snagu odredba Zakona o mirovinskom osiguranju prema kojoj članovi obitelji iz čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju mogu ostvarivati pravo na obiteljsku mirovinu pod uvjetima Zakona ako je izvanbračna zajednica postojala najranije na dan 28. ožujka 2008. ili kasnije, a trajala je najmanje 3 godine.

4.1. Navedeno rješenje je ukinuto Rješenjem Županijskog suda u Osijeku posl.br. Gž Ob-91/2024-2 od 16. rujna 2024. te je predmet vraćen na ponovni postupak. 4.2. Prema uputi drugostupanjskog suda u ovom izvanparničnom postupku je potrebno utvrditi postojanje (status) izvanbračne zajednice predlagateljice i pok. VĐ, jer se o pravu na mirovinsko osiguranje i o pravima mirovinskog osiguranja odlučuje u posebnom zakonom predviđenom postupku pred Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje.

5. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Slatina od 11. listopada 2023. (list 4-5 spisa), izvadak iz matice rođenih za pok. VĐ izdan od Matičnog ureda Slatina od 11. listopada 2023. (list 6-7 spisa), smrtni list za pok. VĐ izdan od Matičnog ureda Slatina 11. listopada 2023. (list 8 spisa), Rješenje o nasljeđivanju iza pok. VĐ doneseno po Općinskom sudu u Virovitici posl.br. O-448/1998-3 od 22. siječnja 1999. (list 9-10 spisa), uvjerenje o prebivalištu sastavljeno po Policijskoj upravi Virovitičko-podravske, Policijske postaje Slatina Klasa: UP/I-220-01/23-02/1, Urbroj: 511-16-07-23-1816 od 6. prosinca 2023. za predlagateljicu, uvjerenje o prebivalištu sastavljeno po Policijskoj upravi Virovitičko-podravske, Policijske postaje Slatina Klasa: UP/I-220-01/23-02/1, Urbroj:511-16-07-23-1817 od 6. prosinca 2023. za VĐ, izvadak iz matice vjenčanih za predlagateljicu i EĐ izdan od Matičnog ureda Slatina od 7. prosinca 2023. (list 27 spisa), izvadak iz matice vjenčanih za predlagateljicu i VĐ izdan od Matičnog ureda Slatina 7. prosinca 2023. (list 28 spisa), izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Slatina 7. prosinca 2023. (list 29 spisa), izvadak iz matice rođenih za VĐ od 7. prosinca 2023. (list 30 spisa), izvršen je uvid u spis Općinskog suda u Slatini posl.br. O-448/1998, odnosno u svu dokumentaciju koja prileži ovom spisu.

5.1. U svrhu dokazivanja saslušani su na ročištu održanim pred ovim sudom 17. siječnja 2024. (list 31-34 spisa), predloženi svjedoci GĐ i PĐ te predlagateljica, dok su protustranke pristupile ročištu održanim kod ovoga suda 12. veljače 2025. te potvrdile navode iz odgovora na prijedlog kao i navode iz prijedloga predlagateljice. Na suglasan prijedlog predlagateljice i protustranaka nije izveden dokaz saslušanja protustranaka jer su se suglasile s prijedlogom predlagateljice.

6. Rezultate izvedenih dokaza sud je analizirao svakog zasebno kao i u njihovoj međusobnoj povezanosti, dovodeći ih u vezu s rezultatima cjelokupnog postupka, čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23), u vezi s čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku ("Narodne novine", broj 59/2023) te je odlučeno da je prijedlog predlagateljice osnovan.

7. Uvidom u spis Općinskog suda u Slatini posl.br. O-448/1998 utvrđeno je da se vodio ostavinski postupak iza pok. VĐ u kojem je doneseno rješenje o nasljeđivanju posl.br. O-448/1998-3 od 22. siječnja 1999. (list 9-10 spisa) kojim su protustranke proglašene nasljednicama. Isto tako, kod sastavljanja rodoslovlja je naznačeno da je pokojni VĐ bio u braku s predlagateljicom i da je tako živio s njom do razvoda braka.

8. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Slatina od 11. listopada 2023. (list 4-5 spisa), te izvadak iz matice rođenih za predlagateljicu izdan od Matičnog ureda Slatina 7. prosinca 2023. (list 29 spisa), izvadak iz matice vjenčanih za predlagateljicu i EĐ izdan od Matičnog ureda Slatina od 7. prosinca 2023. (list 27 spisa), izvadak iz matice vjenčanih za predlagateljicu i VĐ izdan od Matičnog ureda Slatina 7. prosinca 2023. (list 28 spisa), utvrđeno je da je dva puta sklapala brak i to prvi put s VĐ **.**.1970., a koji brak je potom razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Slatini P-54/1993 od 3. prosinca 1993. Drugi brak je sklopila s EĐ **.**.2005., a koji je razveden pravomoćnom odlukom Općinskog suda u Slatini posl.br. R1 Ob-167/2019-4 od 25. rujna 2019.

9. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za pok. VĐ izdan od Matičnog ureda Slatina od 11. listopada 2023. (list 6-7 spisa), smrtni list za pok. VĐ izdan od Matičnog ureda Slatina 11. listopada 2023. (list 8 spisa), izvadak iz matice vjenčanih za predlagateljicu i VĐ izdan od Matičnog ureda Slatina 7. prosinca 2023. (list 28 spisa), te izvadak iz matice rođenih za VĐ od 7. prosinca 2023. (list 30 spisa), utvrđeno je da je za života jednom sklapao brak i to s predlagateljicom, a koji brak je potom razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Slatini P-54/1993 od 3. prosinca 1993.

10. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu sastavljeno po Policijskoj upravi Virovitičko- podravske, Policijske postaje Slatina Klasa: UP/I-220-01/23-02/1, Urbroj: 511-16-07- 23-1816 od 6. prosinca 2023. za predlagateljicu, te uvjerenje o prebivalištu sastavljeno po Policijskoj upravi Virovitičko-podravske, Policijske postaje Slatina Klasa: UP/I-220- 01/23-02/1, Urbroj:511-16-07-23-1817 od 6. prosinca 2023. za VĐ, utvrđeno je da su imali istu adresu prebivališta u [adresa] od 1969. do njegove smrti 12. prosinca 1998. na adresi [adresa].

11. Iz iskaza predlagateljice proizlazi da se razvela od pok. VĐ jer je počeo piti i okružio se lošim društvom. Zbog toga su dolazili u konflikte, a ona ga je odlučila ukoriti te je tražila razvod braka. Nakon toga, nastavili su živjeti zajedno, a on je krenuo na liječenje od alkohola. Taman kada je sve krenulo na dobro, on se razbolio i trebala mu je pomoć. Ona se brinula o njemu do njegove smrti.

11.1. Predlagateljica ističe da su ona i pok. VĐ sve dijelili skupa, imali su ekonomsku zajednicu, zajednički plaćali režije, kupovali hranu, imali zajednički društveni život. Živjeli su kao muž i žena, ništa se nije promijenilo niti nakon razvoda braka. Odgajali su i školovali zajednički dvije kćerke s kojima su u dobrim odnosima bili i koje ju i danas posjećuju. Ne zna zašto se nije javila u ostavinski postupak. Naime, zapravo je financijski razlog tome. Dok smo živjeli skupa, otvorila je obrt, bavila se štrikanjem, dobro je zarađivala pa joj nije bilo potrebno da nasljeđuje njegovu imovinu.

11.2. Pokrenula je ovaj postupak radi ostvarivanja prava na dio mirovine iza pok. VĐ, s obzirom da je u mirovini od 2013., a kod nadležnog zavoda su joj rekli da mora ići u ovaj postupak.

12. Iz iskaza svjedoka PĐ proizlazi da poznaje predlagateljicu i sada pok. VĐ još od 1992. To su joj susjedi u [adresa]. Od te godine pa do smrti VĐ njih dvoje su živjeli zajedno, dakle nije bilo prekida između njihove zajednice. Posjećivala ih je redovito, a kad se VĐ razbolio i svaki dan. Njihov odnos bi opisala kao odnos muža i žene, dakle taj odnos je bio skladan. Predlagateljica je bila jako brižna prema VĐ, brinula je o njemu do smrti. Dolazila je i ona pomagati, a za to joj je predlagateljica i plaćala. Ona je organizirala njegovu sahranu i sve što je bilo potrebno.

13. Iz iskaza svjedoka GĐ proizlazi da poznaje predlagateljicu još od djetinjstva i ostale su u bliskim odnosima. VĐ je upoznala preko predlagateljice, kada su se vjenčali došla im je u posjetu u stan. Predlagateljica i VĐ su imali tijekom trajanja braka loš odnos jer je on pio alkohol i gnjavio ju je. Zbog toga se ona odlučila rastati, ali je ostala je živjeti s njim u istom stanu. Ubrzo nakon toga, VĐ se razbolio, prestao je piti, postao je drugačiji, te je predlagateljica odlučila mu pomoći i tako je s njim živjela i brinula o njemu sve do njegove smrti. Ona je organizirala i pogreb.

13.1. Obje kćerke su ih posjećivali i s njima je predlagateljica u dobrim odnosima. One su i pomagale predlagateljici oko VĐ kad se razbolio kada ih je to zatražila.

14. Iz iskaza svjedoka proizlazi da su poznavali pok. VĐ i predlagateljicu. Sve navode iz točke 11. potvrdili su svjedoci, koji su kao obiteljski prijatelji imali neposrednih saznanja o postojanju izvanbračne zajednice predlagateljice i pok. VĐ jer su ih posjećivali i družili se s njima, te su svi suglasno iskazali da su oni živjeli kao bračni supružnici, sve do smrti pok. VĐ.

14.1. Njihova izvanbračna zajednica nije se prekidala i nisu imali drugih partnera dok su bili zajedno, te je predlagateljica bila s pok. VĐ do njegove smrti, a što su potvrdili svi saslušani svjedoci i protustranke u svojim očitovanjim. S tim u vezi, svi svjedoci su suglasno iskazivali u dijelu u kojem se navodilo da su predlagateljica i pok. VĐ imali zajedničko kućanstvo, domaćinstvo i sve drugo što čini bračnu zajednicu, kao i da su se dobro slagali.

14.2. S obzirom na navedeno proizlazi da iz iskaza predlagateljice, pa i svih svjedoka te priložene dokumentacije, da je predlagateljica doista stanovala sa sada pok. VĐ kao i da je brinula o njemu u trenutku njegove bolesti i da su zajednički odgajali svoje dvoje djece. Svaki je imao svoje prihode koje su potom koristili za plaćanje režija, kućanstvo i ostalo.

15. Protustranke u svojem očitovanju na sudu od 12. veljače 2025. navele su da potvrđuju sve činjenice iz prijedloga te ističu da je točno da je njihova majka, ovdje predlagateljica stanovala s VĐ od 4. prosinca 1993. do njegove smrti 12. prosinca 1998. Ističu i da je njihov otac, VĐ konzumirao alkohol, ali da je majka razvodom htjela utjecati na njega da to promijeni. Cijelo vrijeme nakon razvoda braka bila je uz njega, te je brinula i o njih dvije koja su joj djeca. Također ističu da je njihov otac išao na odvikavanje od ovisnosti, ali to nije pomagalo, a njihova majka osim što je brinula o njemu, pomagala mu je i financijski jer je on trošio novac na alkohol i cigarete, Međutim, unatoč njegovom ponašanju njih dvoje su se voljeli i majka je zbog toga sve trpjela.

16. Sud je prihvatio u cijelosti iskaze predlagateljice i saslušanih svjedoka kao istinite i vjerodostojne, jer su iskazi logični, životni i uvjerljivi i u potpunosti suglasni u pogledu relevantnih činjenica u ovom postupku.

16.1. S tim u vezi, ističe se da su svjedoci dali iskaz prema svojim neposrednim saznanjima o izvanbračnoj zajednici predlagateljice i sada pok. VĐ. Svi su suglasno iskazali da su oni živjeli kao bračni supružnici, sve do smrti pok. VĐ te da se predlagateljica brinula o njemu do smrti i organizirala mu sahranu. Navedeno su potvrdile i protustranke koje su njihova zajednička djeca.

17. Njihova izvanbračna zajednica nije se prekidala i nisu imali drugih partnera te je predlagateljica bila s pok. VĐ do njegove smrti, a što su potvrdili saslušani svjedoci i protustranke. S tim u vezi, protustranke, svjedoci i predlagateljica su suglasno iskazivali u dijelu u kojem se navodilo da su predlagateljica i pok. VĐ imali zajedničko kućanstvo, domaćinstvo i sve drugo što čini bračnu zajednicu, kao i da su se dobro slagali. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je između predlagateljice i pok. VĐ postojala emotivna zajednica koja je trajala godinama i u kojoj su živjeli zajedno, provodili zajedno vrijeme, družili se i imali zajedničke prijatelje te posjećivali svoje obitelji i međusobno se poštivali.

17.1. Imajući u vidu značenje izvanbračne zajednice kao zajednice dvoje ljudi, muškarca i žene koja je po svojim obilježjima istovjetna bračnoj zajednici, a u kojoj nema formalnog sklapanja braka, te da ju obilježuje trajnost, proizlazi da je tijekom postupka predlagateljica dokazala da je njezina zajednica s pok. VĐ obilježena ekonomskom, emocionalnom, intimnom i svakom povezanošću te zajedničkim životom, uz svijest i volju žene i muškarca da žive u takvoj zajednici.

18. Prema stavu ovog suda izvanbračna zajednica koju je moguće izjednačiti i pravno tretirati kao bračnu zajednicu podrazumijeva osim postojanja emocionalne veze, međusobne ljubavi, podrške, ekonomske i intimne povezanosti, treba sadržavati i volju da se takva zajednica prema svima (posebice najbližoj rodbini) prezentira kao takva. Odnosno izvanbračna zajednica, kao i bračna pretpostavlja prvenstveno obiteljsku povezanost što je i utvrđeno da su predlagateljica i pok. VĐ zajedno odgajali svoju zajedničku djecu, ovdje protustranke.

19. S obzirom na navedeno proizlazi da su predlagateljica kao neudana žena i sada pok. VĐ kao neoženjen muškarac živjeli u životnoj zajednici koja je trajala više od tri godine, te da je kao takva imala učinke izvanbračne zajednice kako je propisano člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona (“Narodne novine”, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23).

20. U skladu s navedenim, sud je utvrdio da je predlagateljica dokazala da ima pravni interes za donošenje odluke kojom će se utvrditi da je živjela u izvanbračnoj zajednici sa sada pok. VĐ i to od 4. prosinca 1993. do 12. prosinca 1998. kada je on umro, jer prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, ostvaruje određena prava iza smrti izvanbračnog druga.

21. Prema odredbama čl. 22. st. 1. toč. 1. i toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju je propisano da u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su, između ostalog, članovi njegove obitelji i to udovica odnosno udovac, razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, dok je u st. 3. istog članka zakona propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. točke 1. tog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 (slovima: tri) godine.

21.1. Odredbom čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju propisano je i da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

22. Imajući u vidu da se ovaj postupak vodi prema odredbama Zakona o izvanparničnom postupku, u smislu odredbe čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju, a ne prema odredbi čl. 463. Obiteljskog zakona, kojim je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, kao i pravni stav koji je zauzet u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj: Rev-1639/2018. od 2. veljače 2022. i potom u odluci Rev-497/2024-2 od 4. travnja 2024, sud je kod donošenja odluke utvrđivao jesu li ispunjeni uvjeti za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice u ovom postupku.

22.1. Naime, iako je zaključkom sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 15. lipnja 2018. zaključeno, pozivom na odredbe čl. 43. i čl. 438. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/15., 98/19. i 47/20.), da se u izvanparničnom postupku ne može tražiti utvrđivanje postojanja izvanbračne zajednice to se međutim, ne odnosi na situacije kada je pokretanje takvog postupka predviđeno posebnim propisom.

23. Člankom 11. stavak 1. Obiteljskog zakona propisano je da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

23.1. Člankom 11. stavak 2. Obiteljskog zakona propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

23.2. S obzirom na to da predlagateljica svoj prijedlog podnosi obrazlažući pravni interes ostvarivanjem prava na obiteljsku mirovinu mjerodavna je odredba čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju koja se ima primijeniti u svezi odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona prema kojoj se odredbe Obiteljskog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudate žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje 3 godine, dok prema odredbi čl. 11. st. 2. Obiteljskog zakona izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe tog Zakona o osnovnim i imovinskim odnosima bračnih drugova odnosno, odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

23.3. Protustranke su u ostavinskom postupku naslijedile pok. VĐ. Predlagateljica je označila nasljednike u ovome postupku kao protustranke.

23.4. Status izvanbračne zajednice predlagateljice i pok. VĐ potrebno je bilo u smislu čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju, za potrebe ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, utvrditi u posebnom izvanparničnom postupku u kojem će nadležni sud o tom pitanju odlučiti izrekom rješenja, pa kako do sada predlagateljica takvim rješenjem ne raspolaže, ona ima pravni interes za vođenje ovog posebnog izvanparničnog postupka.

23.5. Iz navedenoga proizlazi da je u provedenom postupku utvrđeno da je predlagateljica kao izvanbračni drug živjela u zajedničkom kućanstvu sa sada pok. VĐ dulje od 3 (slovima: tri) godine, odnosno u razdoblju od 4. prosinca 1993. do 12. prosinca 1998. kada je on umro, zatim da su imali zajedničku adresu stanovanja i to u [adresa], a što proizlazi iz dokumentacije i iskaza svjedoka, protustranaka i predlagateljice. Iz provedenih dokaza nedvojbeno proizlazi da je njihova izvanbračna zajednica u svakom pogledu nalikovala bračnoj zajednici jer se radilo o ekonomskoj, emotivnoj, intimnoj i obiteljskoj zajednici.

24. Prema tome, nedvojbeno je da je između predlagateljice i pok. VĐ postojala i nakon njihovog razvoda zajednica života sadržajno ista bračnoj zajednici, s obzirom na to da je očito da je između izvanbračnih drugova postojalo zajedničko stanovanje, zajednička ekonomska i emocionalna zajednica koja se očitovala i u dogovornom raspolaganju zajedničkim prihodima jer su oni nastavili zajednički živjeti u istoj kući u kojoj su živjeli i za vrijeme braka, te je očito da su postojale sve okolnosti koje označavaju odnose u braku, što znači da je izvanbračna zajednica osim u emocionalnom smislu ispunjavala preduvjete i u voljnom i u ekonomskom smislu za izjednačavanje s bračnom zajednicom.

25. Slijedom navedenoga, a imajući u vidu naprijed navedene zakonske odredbe, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

26. S obzirom na to da niti jedna od stranaka nije potraživala trošak ovog postupka, sud nije donosio odluku o troškovima postupka.

U Bjelovaru, 17. veljače 2025.

Sudac

Neda Šola

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka, u roku 15 dana računajući od dana dostave prijepisa ovoga rješenja.

Dostaviti:

1. Predlagateljici po punomoćniku

2. Protustrankama

3. Spis