Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-2470/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu toga suda Ines Kovačević kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja – predlagatelja osiguranja DUBROVAČKO PRIMORJE d.o.o., [adresa], OIB: 40888070807, kojeg zastupa punomoćnik Mario Ivančev, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Bogdanović, Dolički & Partneri d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika – protivnika osiguranja ĆG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi naknade štete i sprječavanja nastanka dodatne štete, odlučujući o prijedlogu tužitelja - predlagatelja osiguranja za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere,odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj Pn-55/2023 od 16. veljače 2024., dana 17. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Dubrovniku, poslovni broj Pn-55/2023 od 16. veljače 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud je donio sljedeće rješenje:

Odbija se kao neosnovan prijedlog tužitelja-predlagatelja osiguranja za osiguranje nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere u ovom postupku, a koji glasi:

"Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja DUBROVAČKO PRIMORJE d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 40888070807, prema protivniku osiguranja ĆG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koja glasi da protivnik osiguranja prestane s povredom prava osobnosti predlagatelja osiguranja, određuje se privremena mjera:

1. Zabranjuje se protivniku osiguranja ĆG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], poduzimanje bilo kakvih radnji na k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] i/ili Hotelu Admiral Slano na adresi [adresa], za vrijeme do 15 dana od pravomoćnosti odluke u ovome predmetu,

2. Zabranjuje se protivniku osiguranja ĆG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], nazivanje predlagatelja osiguranja DUBROVAČKO PRIMORJE d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 40888070807 uzurpatorom obale ili sličnim nazivima u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] i/ili Hotel Admiral Slano na adresi [adresa], za vrijeme do 15 dana od pravomoćnosti odluke u ovome predmetu,

3. U slučaju da protivnik osiguranja ĆG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], postupi suprotno zabranama iz točki 1. i 2. izreke ovog rješenja, izreći će mu se novčana kazna u iznosu od 3.980,00 eura."

2. Protiv navedenog rješenja žalbu ulaže predlagatelj osiguranja zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz čl.353.st.1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22,155/23 - dalje: ZPP) predlažući da drugostupanjski sud preinači pobijano rješenje u skladu sa žalbenim navodima predlagatelja osiguranja podredno isto ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

3. Žalba predlagatelja osiguranja je neosnovana.

4. Tužitelj, predlagatelj osiguranja je podnio prvostupanjskom sudu tužbu radi naknade štete protiv tuženika, ovdje protivnika osiguranja, zbog povrede prava osobnosti zbog povrede ugleda i časti uz prijedlog za izdavanjem privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine.

5. Prvostupanjski sud odlučujući o prijedlogu predlagatelja za donošenjem privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine poziva se na odredbu čl. 346. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22 – dalje: OZ) prema kojoj odredbi je propisano da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

6. Dakle gore navedene pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene u svakom konkretnom slučaju u kojem se traži donošenje privremene mjere.

7. Prvostupanjski sud je utvrdio sljedeće:

-da ovdje predlagatelj svoju tražbinu naznačuje kao nenovčanu tražbinu čije osiguranje traži i to da tuženik prestane s povredom njegovih prava osobnosti,

-da vjerojatnost svoje nenovčane tražbine navodi u tužbi i to u bitnome da tuženik svojim multimedijalnim objavama i intervjuima predstavlja tužitelja kao uzurpatora obale koji neovlašteno zauzima javne površine i sprječava pristup javnosti te što samostalno i arbitrarno proglašava nekretnine koje su u vlasništvu tužitelja pomorskim dobrom, oduzimajući na taj način vlasništvo tužitelju na njegovim česticama i time čini povredu prava osobnosti tužitelja ugrožavanjem njegovog poslovnog ugleda i dobar glas nanoseći mu štetu,

-da iz isprava u spisu i to dijela članka s portala (list 111 spisa) i rješenja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Uprava sigurnosti

plovidbe, Lučka kapetanija Dubrovnik Klasa: UP/I-342-24/23-03/403 od 5. listopada 2023. (stranica 112-115 spisa), proizlazi da su nakon objavljene video snimke od 25. rujna 2023. zatečena otvorena željezna vrata na predmetnim česticama, koja je sam tužitelj-predlagatelj osiguranja otvorio i omogućio pristup svim osobama nespornom pomorskom dobru, kao i da je točkom II. navedenog rješenja naređeno vraćanje pomorskog dobra u prvotno stanje sukladno njegovoj prirodi i namjeni, na način da sa nespornog pomorskog dobra, dijela obale, na dijelovima č. z. [katastarska čestica], [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], unutar zakonskog minimuma od najmanje 6 metara od crte srednjih viših visokih voda mjereno vodoravno, ukloni izvedene kamene zidiće sa željeznom ogradom, pobliže opisane u rješenju, a koji se nalaze na jugoistočnom dijelu č.z. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i sjeverozapadnom dijelu č.z. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

-da iz obrazloženja predmetnog rješenja proizlazi da se poziva na Uredbu Vlade Republike Hrvatske o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu k. o. [katastarska općina]. 8. Prvostupanjski sud na temelju gore navedenih utvrđenja i to prvenstveno sadržaja isprava u ovom konkretnom predmetu osobito rješenja Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Uprava sigurnosti plovidbe, Lučka kapetanija Dubrovnik Klasa: UP/I- 342-24/23-03/403 od 5. listopada 2023. pravilno zaključuje da u ovom konkretnom slučaju predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim da je tuženik- protivnik osiguranja neosnovano i samostalno arbitrirao o pomorskom dobru odnosno da iznosi nešto neistinito s isključivim ciljem nanošenja štete poslovnom ugledu i dobrom glasu tužitelja jer davanje intervjua protivnika osiguranja i snimanje videa a kojim se ukazuje na postojanje nespornog pomorskog dobra u blizini hotela u [adresa] te prikazivanja zatečenog stanja na dan 25. rujna 2023. s postojanjem prepreka pristupu pomorskom dobru a što proizlazi iz rješenja Lučke kapetanije ne može se okarakterizirati kao ponašanje kojim može doći do povrede prava osobnosti na koju se poziva predlagatelj osiguranja pa stoga ovdje tužitelj nije dokazao vjerojatnost postojanja nenovčane tražbine kao jednu od pretpostavki koja mora biti kumulativno ispunjena prema odredbi čl. 346. st. 1. OZ-a stoga su žalbeni navodi predlagatelja osiguranja neosnovani.

9. Također suprotno žalbenim navodima predlagatelja osiguranja, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da u ovom konkretnom slučaju predlagatelj nije učinio vjerojatnim da je privremena mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti jer sama tvrdnja predlagatelja da je notorna činjenica da je protivnik osiguranja postupao u slučaju Vile Elita "uređujući prostor" i da je tada došlo do nasilja među osobama koje su se zatekle, a pri tome predlagatelj osim tih svojih tvrdnji nije sudu dostavio dokaze kojim bi konkretno potkrijepio svoje tvrdnje jer u pravnom smislu ne možemo govoriti o notornoj činjenici.

10. Naime ovdje predlagatelj osiguranja ni ne tvrdi da je protivnik osiguranja poduzeo ikakvu radnju koja bi predstavljala "uređivanje prostora" niti je učinjeno vjerojatnim da će je u budućnosti poduzeti na temelju postupanja tuženika koje nisu povezane s ovim konkretnim slučajem.

11. Pravilan je stoga zaključak prvostupanjskog suda da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim nastanak nenadoknadive štete koja prijeti te da bi smisao privremene mjere da se spriječi nastanak štete a s obzirom da predlagatelj niti ne tvrdi da bi protivnik osiguranja poduzeo neku radnju na predmetnim česticama koje bi po svojoj prirodi predstavljale nastanak nenadoknadive štete.

12. Pravilno sud u smislu odredbe čl. 347. st. 2. OZ-a zaključuje da ovdje nisu ispunjene pretpostavke za određivanje mjere jer za takvu mjeru je potrebno učiniti vjerojatnim postojanje konkretnog spornog odnosa između stranaka kao objekta osiguranja da bi se takvom mjerom privremeno uredio sporni odnos među strankama a radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete.

13. Žalbeni navodi predlagatelja osiguranja da je sud trebao donijeti regulacijsku privremenu mjeru koja ima za cilj privremeno urediti odnos među strankama nisu osnovani.

14. Prema odredbi čl. 347. st. 2. OZ-a pretpostavke za određivanje regulacijske mjere su vjerojatnost postojanja spornog odnosa kao objekta osiguranja te alternativno nužnost uređenja spornog odnosa radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, ili potreba za osiguranje pravnog reda iz drugih važnih razloga a u ovom konkretnom slučaju te pretpostavke nisu ispunjenje kako to pravilno zaključuje prvostupanjski sud.

15. Prema odredbi čl. 341. st. 1. OZ-a u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaći zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja a u ovom konkretnom slučaju privremenom mjerom -zabrane poduzimanja bilo kakvih radnji na predmetnim česticama kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i Hotelu Slano za vrijeme od 15 dana od dana pravomoćnosti odluke u ovom predmetu, predlagatelj nije jasno definirao kakvu zabranu i kojih točno radnji zabranu traži u svrhu osiguranja već samo općenito traži zabranu poduzimanja bilo kakvih radnji stoga takva privremena mjera koja je općenita ,a ne konkretna, nije postavljena u skladu sa zakonom niti bi mogla ostvarivati zakonom predviđenu svrhu, stoga je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da iz svih naprijed navedenih razloga nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 346. st. 1. i čl. 347. st. 2. OZ-a za određivanjem privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine.

16. Slijedom navedenog na temelju odredbe čl. 380. st. 2. ZPP-a a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a valjalo je žalbu predlagatelja osiguranja odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje a kako je to odlučeno u ovoj drugostupanjskoj odluci.

U Zagrebu 17. veljače 2025.

Sudac:

Ines Kovačević