REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Slavonskom Brodu - Stalna služba u Novoj Gradiški

Nova Gradiška

Poslovni broj: R1-146/2024-15

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški, po sucu Željki Paunović kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja SO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Valentini Gacik, odvjetnici iz Požege, protiv protustranke FO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, dana 17. veljače 2025.

r i j e š i o  j e

I Provest će se civilna dioba suvlasničkih nekretnina stranaka upisanih u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] označene kao čkbr. [katastarska čestica] Oranica Ježevik od 371 čhv i čkbr. [katastarska čestica] Kuća i dvorište od 211 čhv, na kojima su suvlasnici predlagatelj OO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], u 1/6 dijela te protustranka FO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], u 5/6 dijela,

na način da se suvlasničke nekretnine prodaju na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način sudskim putem u ovršnom postupku te da se postignuta prodajna vrijednost podijeli između stranaka prema suvlasničkom omjeru.

II Nalaže se protustranci FO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da naknadi predlagatelju SO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], sudske troškove razmjerno njihovom suvlasničkom dijelu na nekretninama koje su predmetom diobe u iznosu od 50,53 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja rješenja 17. veljače 2025. do isplate po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve to u roku od sve to u roku od 15 dana.

III Sa preostalim zatraženim iznosom preko dosuđenog za naknadu sudskih troškova predlagatelj se odbija kao neosnovanim.

Obrazloženje

1. Predlagatelj OO je podnio prijedlog radi diobe suvlasničke zajednice nekretnina upisanih u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] označene kao čkbr. [katastarska čestica] Oranica Ježevik od 371 čhv i čkbr. [katastarska čestica] Kuća i dvorište od 211 čhv, na kojima su suvlasnici predlagatelj OO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], u 1/6 dijela te protustranka FO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], u 5/6 dijela.

Navodi da mu više ne odgovara takva suvlasnička zajednica pa predlaže razvrgnuće iste.

2. Ročište u ovom predmetu održano je sa 14.2.2025. u nazočnosti punomoćnice predlagatelja, a u nenazočnosti uredno pozvanih stranaka osobno. Punomoćnica predlagatelja je ostala kod prijedloga za diobu suvlasničke zajednice nekretnina te je predložila da se izvrši dioba nekretnina isplatom, a u nemogućnosti takve diobe, da se suvlasničke nekretnine prodaju putem javne dražbe te izvrši podjela dobivenog iznosa sukladno suvlasničkim dijelovima stranaka.

U ovom predmetu je u više navrata sud pokušao dostaviti protustranci prijedlog za diobu s pozivom za ročište, no protustranka iste pošiljke nije preuzimala pa je za ročište od 14.2.2025., istoj dostava izvršena putem e-Oglasne ploče.

Punomoćnica predlagatelja iskazala je da je predlagatelj postao suvlasnik na nekretninama protustranke u ovršnom postupku jer se isti predlagatelj nije mogao na drugi način naplatiti od protustranke. Ovakva suvlasnička zajednica ne odgovara više predlagatelju koji je suvlasnik u 1/6 dijela u obje čestice koje su predmetom diobe čkbr. [katastarska čestica] Oranica Ježevik od 371 čhv i čkbr. [katastarska čestica] Kuća i dvorište od 211 čhv. Predlagatelj je u par navrata dobio na naplatu račune od režija za kuću u kojoj stanuje protustranka LO koja je neredoviti platiša, a predlagatelj s kućom i režijama nema ništa osim što je suvlasnik na nekretninama koje su predmet diobe. Zbog navedenog je predlagatelj mislio da bi protustranka mogla na njega prepisati dio suvlasničkih nekretnina u naravi gradilište kraj kuće u kojoj živi protustranka, no isto cijepanje navedenih čestica iziskuje dalje troškove pa kako sa strane protustranke ne postoji nikakva volja za dogovor oko diobe suvlasničke zajednice, predlagatelj predlaže jedinu moguću diobu prodajom suvlasničkih nekretnina, tj. civilnu diobu, a stanke se mogu i nakon donošenja sudskog rješenja o civilnoj diobi dogovoriti o detaljima iste diobe, a prije nego li predlagatelj pokrene ovršni postupak radi prodaje suvlasničkih nekretnina stranaka.

3. Provedeni su dokazi uvidom u presliku sa Arkoda suvlasničkih nekretnina koje su predmetom diobe, u prijepis posjedovnog lista, u z.k. izvadak i u podneske predlagatelja.

4. Kako protustranka odbija aktivno sudjelovati u sudskom postupku diobe suvlasničkih nekretnina, jedina moguća dioba je civilna dioba u kojoj se nekretnine prodaju, a dobiveni novac se dijeli u omjeru prema suvlasničkim dijelovima.

5. Nakon provedenog dokaznog postupka sud je odlučio da se razvrgnuće suvlasničke zajednice provede civilnom diobom, a što je i prijedlog predlagatelja zastupanog po punomoćniku u osobi odvjetnika. Zbog neaktivnosti protustranke te odbijanja primitka sudskih pošiljki na adresu na kojoj je prijavljena, sud nema saznanja koji bi način diobe protustranci odgovarao pa zbog toga nije moguća nikakva druga dioba osim civilne diobe.

Na temelju čl. 50 st. 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15., 94/17) kada razvrgnuće suvlasničkih nekretnina provodi sud vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama a podredno sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća. Ako sporazum stranaka o razvrgnuću postoji, a moguć je i dopušten, sud će poštovati takav sporazum stranaka, a u ovom predmetu sporazum stranaka o načinu diobe ne postoji. Zbog toga je odlučeno da se razvrgnuće suvlasništva stranaka na nekretninama izvrši civilnom diobom a sve temeljem čl. 50 st. 4 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Sudska praksa (Županijski sud u Varaždinu odluka Gž.1749/06-2) govori o dužnosti suda za donošenje odluke o razvrgnuću suvlasničke zajednice nekretnina civilnom diobom ako takav sporazum stranaka postoji.

Među strankama u ovom predmetu ne postoji niti jedan način diobe sa kojim su stranke suglasne pa je jedini prihvatljiv način donijeti odluku da se dioba suvlasničkih nekretnina provede civilnom diobom.

6. Prodaja suvlasničkih nekretnina se ne provodi u ovom izvanparničnom postupku već kroz ovršni postupak u kojem će se kroz građevinsko vještačenje utvrđivati vrijednost suvlasničkih nekretnina koje su predmetom prodaje te će se nakon prodaje suvlasničkih nekretnina u ovršnom postupku dobiveni iznos podijeliti suvlasnicima razmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

7. O zatraženim sudskim troškovima u ovom postupku sud je odlučio temeljem odredbe čl. 54 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima gdje se navodi da troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima osim ako zakon ili njihov sporazum određuje drugačije.

Predlagatelj je po punomoćniku na zadnjem ročištu potraživao naknadu sudskih troškova koji su nastali u postupku po prijedlogu za diobu suvlasničkih nekretnina u ukupnom iznosu od 301,54 eura. Od tih troškova na materijalne troškove odnosi se trošak sudskih pristojbi i to pristojbe za prijedlog za diobu u iznosu od 13,27 eura, te pristojbe na rješenje o diobi suvlasničkih nekretnina u iznosu d 39,82 eura. U ovom predmetu nije bilo drugih materijalnih troškova u vidu troškova izlaska mjerničkog vještaka ili izlaska sudske komisije.

Ranijom odredbom parafa 20 st. 1 Zakona u sudskom izvanparničnom postupku (Službene novine 175-XLV od 1.8.1934., u primjeni temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6.4.1941. Narodne novine 73/91- dalje ZISP) je propisano da ako u zakonu nije što drugo naređeno u izvanparničnom postupku troškove snosi stranka u čijem je interesu postupak proveden te se u st. 5 istog parafa navodi da se propisi građanskog parničnog postupka primjenjuju i u izvanparničnom postupku.

8. Odredbom čl. 54 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno njihovim suvlasničkim dijelovima osim ako zakon ili njihov sporazum određuje drugačije. U prijedlogu za razvrgnuće suvlasničkih nekretnina predlagatelj je tražio naknadu sudskih troškova, a na ročištu od 14.2.2025., je naknada zatražena prema troškovniku na str. 33 spisa. Predlagatelj potražuje trošak sastava prijedloga za diobu prema tbr. 16/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 69/93., 87/93., 91/94., 11/96., 37/05., 168/09., 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22, 126/22) – dalje OT, u iznosu od 100,00 eura, iz tbr. 7/1 i 16/1 OT-a, a što prema naznačenom VPS-u od 5.000,00 eura (100 bodova x 2,00 eura = 200,00 eura), odnosno 50% nagrade iz tbr.7. toč.1. ili 100,00 eura za svaku radnju. Predlagatelj potražuje na ime pristupa na ročište od 14.2.2025. iznos od 100,00 eura, a sud mu primjenom odredbe čl. 7/1 i 16/1 OT-a. Zbrajanjem osnovano dosuđenih troškova na ime sastava prijedloga od 100,00 eura te troška pristupa na ročište od 14.2.2025. u istom iznosu, dobiva se zbroj od ukupno 200,00 eura, na koji iznos predlagatelju pripada PDV u iznosu od 50,00 eura. Predlagatelj potražuje i trošak sudskih pristojbi na prijedlog u iznosu od 13,27 eura te iznos od 39,82 eura za pristojbu za rješenje o diobi, a što zbrojeno daje iznos od 303,19 eura.

Stranke su suvlasnici, predlagatelj u 1/6 dijela, a protustranka u 5/6 dijela na nekretninama koje su predmetom diobe te je obveza protustranke da naknadi predlagatelju prouzročene sudske troškove u iznosu od 50,53 eura, a što je 1/6 osnovanih troškova, a sve prema suvlasničkom dijelu predlagatelja od 1/6.

9. Odredbom parafa 20 st. 1 Zakona u sudskom izvanparničnom postupku (Službene novine 175-XLV od 1.8.1934., u primjeni temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6.4.1941. Narodne novine 73/91- dalje ZISP) je propisano da ako u zakonu nije što drugo naređeno u izvanparničnom postupku troškove snosi stranka u čijem je interesu postupak proveden te se u st. 5 istog parafa navodi da se propisi građanskog parničnog postupka primjenjuju i u izvanparničnom postupku. Stupanjem na snagu novog Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine 59/23) čl. 32 st. 1 istoga propisano je da će sud o naknadi troškova odlučiti na temelju određenog zahtjeva stranaka uzimajući u obzir sve okolnosti slučaja. Iz ponašanja protustranke vidljivo je da ista ignorira pozive suda u ovom postupku ne preuzimajući ih. Predlagatelj kao suvlasnik ne može mimo suda provesti diobu suvlasničkih nekretnina stranaka, a svaki od suvlasnika ima pravo tražiti da se suvlasništvo razvrgne ukoliko mu takva suvlasnička zajednica ne odgovara. Predlagatelj sudu nije pružio materijalni dokaz da je od protustranke mirnim putem prije podnošenja prijedloga za diobu pokušao postići sporazum o načinu diobe no odbijanje sudjelovati u sudskom postupku diobe suvlasničkih nekretnina govori o nespremnosti protustranke da se dioba provede pa je predlagatelj bio prisiljen sudskim putem zatražiti diobu te angažirati punomoćnika u osobi odvjetnika. Troškovi angažiranja odvjetnika su troškovi koje protustranka u ovoj vrsti izvanparničnog postupka nije dužna naknaditi predlagatelju no ako je svojim ponašanjem ista uzrokovala potrebu vođenja sudskog postupka sud je iste troškove zastupanja po punomoćniku dosudio predlagatelju te obvezao protustranku da iste snosi u omjeru od 1/6 dijela osnovanih sudskih troškova, a obzirom na suvlasnički omjer nekretnina koje su predmetom diobe.

10. Sud je odbio predlagatelja sa dijelom zatraženih sudskih troškova u iznosu preko dosuđenog iznosa kao neosnovanim, a koji se odnose na trošak sastava tri podneska od 12.9.2024. dva podneska, te jedan podnesak od 3.10.2024., u iznosima od po 25,00 eura jer se radi o kraćim podnescima .

U Novoj Gradiški 17. veljače 2025.

Sudac

Željka Paunović

UPUTA O REDOVITOM PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka istog. Žalba se dostavlja sudu u tri istovjetna pisana primjerka, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

DN-a:

1. Odvj. Valentina Gacik, Požega

2. FO, [adresa]