Republika Hrvatska
Županijski sud u Rijeci
Žrtava fašizma 7
51000 Rijeka
Poslovni broj: Gž-1211/2023-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinja Branke Ježek Mjedenjak predsjednice vijeća, Lidije Oštarić Pogarčić, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća i Nataše Peršić Brleković članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, zastupanog po punomoćnici VB, po generalnoj punomoći 22-Su-187/99-3, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d. Zagreb, Listopadska 1, OIB: 94472454976, zastupanog po punomoćniku Bojanu Nikoliću, odvjetniku iz Osijeka, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Osijeku, Stalne službe u Valpovu, poslovni broj Pn-18/2022-20 od 31. listopada 2023., u sjednici održanoj 17. veljače 2025.,
p r e s u d i o j e
Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Osijeku, Stalne službe u Valpovu, poslovni broj Pn-18/2022-20 od 31. listopada 2023.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom odbijen je zahtjev tužitelja da mu tuženik isplati iznos od 2.663,85 eur / 20.070,81 kn sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od podnošenja tužbe do isplate. Točkom II izreke naloženo je tužitelju naknaditi tuženiku prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.641,92 eur / 12.371,05 kn sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate.
2. Protiv navedene presude žalbu je podnio tužitelj zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka pogrešne primjene materijalnog prava, dakle iz žalbenih razloga propisanih čl. 353.st. 1. toč.3.Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 11/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijana presuda preinači i tuženika obveže isplatiti mu utuženi iznos.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Pazeći po službenoj dužnosti povodom podnesene žalbe na temelju čl. 365. st. 2. ZPP-a na postojanje bitnih procesnih povreda iz čl. 354. st. 2. ZPP-a, ovaj sud je utvrdio da u postupku pred prvostupanjskim sudom i donošenjem pobijane presude nije počinjena koja od tih procesnih povreda.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu štete u iznosu od 2.663,85 eur / 20.070,81 kn nastale isplatom obiteljske mirovine osiguraniku KB za razdoblje od 1. listopada 2019. do 31. prosinca 2021. u iznosu od 28.672,59 kn namjenjene za njegov sudoprinos od 30% te tako umanjen iznosi 20.070,81 kn.
7. Među strankama nije sporna aktivna i pasivna legitimacija, nastanak štetnog događaja – prometne nesreće od 9. siječnja 2013. u kojoj je smrtno stradala supruga GB krivnjom osiguranika tuženika.
8. Sporno je među strankama prema kojem zakonu je tuženik u obvezi naknaditi tužitelju štetu nastalu isplatom obiteljske mirovine, da li prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 62/18., 115/18., 102/19.; dalje: ZMO/13) koji je bio na snazi u vrijeme izvršenih isplata ili prema Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" br. 151/05., 36/09., 75/09., 76/13., 152/14., dalje: ZOOP).
9. Prvostupanjski sud smatra da se na konkretan slučaj primjenjuje ZOOP koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete tužitelju, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine. Naime, u konkretnom slučaju da se radi o osiguranju u prometu, tako da je tuženikova odgovornost kao osiguratelja regulirana jedino odredbama ZOOP-a kojim je reguliran i opseg njegove odgovornosti.
10. Nadalje smatra da je tužitelj trebao dokazati visinu tužbenog zahtjeva, odnosno da postoji razlika invalidske mirovine utvrđene rješenjem HZMO-a i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu. U vezi s navedenim poziva se na stav izražen u odluci VSRH broj Rev 3401/18 od 20. travnja 2022. u kojoj je navedeno da kada je riječ o izdacima učinjenim na ime invalidske mirovine, kako je to određeno st. 2. i 3. čl. 27. ZOOP-a, obveza tuženika postoji ako postoji razlika između iznosa mirovine koji se isplaćuju i iznosa koji bi bili isplaćeni kada bi razlog isplati bila ozljeda na radu, a ne štetni događaj za koji je odgovoran tuženik na ime osiguranja. Tužitelj je dostavio izračun razmjernog dijela štete izvršenog primjenom odredbe čl. 160. ZMO/98 pa je provedeno vještačenje po "Posredniku" d.o.o. za vještačenje Osijek ali da razlika, odnosno visina štete u smislu odredbe čl. 27. st. 3. ZOOP-a nije utvrđena, te odbija tužbeni zahtjev kao neosnovan. Odluku o troškovima postupka donosi primjenom odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a te odgovarajućih odredbi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23 - dalje Tarifa).
11. Neosnovani su žalbeni navodi tužitelja kojima ukazuje na pogrešnu primjenu materijalnog prava ustrajući kod tvrdnji da bi se na konkretan slučaj primjenjivale odredre ZMO/13.
12. Obveznopravni odnos između stranaka nastao je izvršenim isplatama obiteljske mirovine od strane tužitelja njegovu osiguraniku pa je za odluku u sporu koji je pokrenuo tužitelj protiv tuženika radi naknade štete na ime isplaćene mirovine mjerodavan zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete, dakle izvršenih isplata mirovine, a ne u vrijeme nastanka štetnog događaja - prometne nesreće u kojoj je smrtno stradala supruga osiguranika krivnjom osiguranika tuženika.
13. Nadalje, s obzirom da je riječ o šteti za koju odgovara tuženik kao društvo za osiguranje, osnovanost zahtjeva tužitelja ima se procjenjivati prema odredbi čl. 27. ZOOP-a, a ne prema odredbama čl. 160.-165. ZMO/13 kako to pogrešno smatra tužitelj.
14. Odredbom čl. 27. ZOOP-a propisano je da je društvo za osiguranje obvezno zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju (st.1.). Stvarnom štetom u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji (st.2.). Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem zavoda i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu (st.3.). Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju na subrogacijske zahtjeve društava za osiguranje za naknadu stvarne štete isplaćene na temelju dobrovoljnog zdravstvenog, mirovinskog, rentnog ili sličnog osiguranja (st.4.). Obvezu iz stavka 1. ovoga članka prema zavodu koji obavlja poslove zdravstvenog osiguranja društvo za osiguranje dužno je izvršiti u skladu s odredbama zakona koji uređuje obvezno zdravstveno osiguranje (st.5.).
15. Dakle, sukladno odredbi čl. 27. st. 1., 2. i 3. ZOOP-a tuženik kao društvo za osiguranje dužan je naknaditi tužitelju stvarnu štetu u okviru odgovornosti svog osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju i to razmjerni iznos isplaćene mirovine koji se određuje u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem zavoda i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu. Iz navedenog proizlazi da obveza tuženika postoji ako postoji razlika između iznosa mirovine koji se isplaćuju i iznosa koji bi bili isplaćeni kada bi razlog isplati bila ozljeda na radu, a ne štetni događaj za koji je odgovoran tuženik na ime osiguranja stvarnog štetnika.
16. U konkretnom slučaju nije sporno da je osiguraniku tužitelja priznato pravo na obiteljsku mirovinu zbog smrti njegove supruge za koju je odgovoran osiguranik tuženika pa je na tužitelju teret dokaza da postoji razlika između mirovine utvrđene rješenjem HZMO i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena za slučaj povrede na radu.
17. Prema nalazu i mišljenju vještaka Darija Dumančića iz "Posrednika" d.o.o. iz Osijeka ukoliko se isplaćeni iznos obiteljske mirovine usporedi sa izračunom invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu izvršenog na temelju podataka u spisu proizlazi da ne bi bilo razlike u isplati. Kako niti iz sadržaja priložene dokumentacija ne proizlazi da bi postojala razlika, to je pravilan zaključak suda prvog stupnja da nisu ispunjene pretpostavke iz čl. 27. st. 1., 2. i 3. ZOOP-a pa je pravilnom primjenom materijalnog prava tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.
18. Slijedom iznesenog primjenom odredbi čl. 368. st. 1. valjalo je žalbu tužitelja odbiti i pobijanu presudu potvrditi.
U Rijeci 17. veljače 2025.
Predsjednica vijeća
Branka Ježek Mjedenjak
