REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Avenija Dubrovnik 6, Zagreb

Poslovni broj: Us I-5092/2023-10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Tomislavu Krušlinu, uz sudjelovanje Valentine Lukinec Galović, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice NP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, [adresa], [osobni identifikacijski broj], zastupanog po RP, službenoj osobi, radi priznavanja prava na obiteljsku mirovinu, 17. veljače 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, KLASA: UP/II 140-03/23-01/03113942410, URBROJ: 341-99-05/3-23-3614 od 14. rujna 2023.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, KLASA: UP/II 140-03/23-01/03113942410, URBROJ: 341-99-05/3-23-3614 od 14. rujna 2023. odbijena je žalba tužiteljice protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područnog ureda u ..., KLASA: KLASA: UP/I 140-03/23- 01/03113942410, URBROJ: 341-15-05/3-23-19034 od 7. srpnja 2023. Navedenim prvostupanjskim rješenjem odbijen je zahtjev tužiteljice za priznavanjem prava na obiteljsku mirovinu.

2. Tužiteljica u tužbi osporava rješenje tuženika, smatra da ispunjava uvjete za priznavanje prava na obiteljsku mirovinu, jer da je bila u braku s pok. EP, odnosno da isti nije bio razveden. Navodi da na presudu Općinskog suda u Sisku broj P-1577/89 nije bila stavljena klauzula pravomoćnosti, a 24. kolovoza 2020. je zatražila izdavanje klauzule pravomoćnosti na tu presudu radi poduzimanja radnji u svrhu sahrane. Sadržajno predlaže poništiti osporeno rješenje.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

5. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u sudski spis i spis tuženika te održao raspravu 10. veljače 2025.

6. Prema članku 22. stavku 1. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 9315, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22; dalje: ZMO) u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine, invalidske mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, i to:

1. udovica, odnosno udovac

2. razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje

3. djeca rođena u braku, izvan braka ili posvojena

4. pastorčad koju je osiguranik uzdržavao

5. unučad koju je osiguranik uzdržavao, ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti prema ovome Zakonu

6. roditelji - otac, majka, očuh, maćeha i posvojitelj osiguranika koje je osiguranik uzdržavao

7. djeca bez roditelja - braća, sestre i druga djeca koju je osiguranik uzeo na uzdržavanje, ako su bez oba roditelja ili ako imaju jednog ili oba roditelja kod kojih postoji potpuni gubitak radne sposobnosti prema ZMO-u.

Prema članku 22. stavku 3. ZMO-a članom obitelji iz stavka 1. točke 1. članka 22. ZMO-a smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku.

7. Iz podataka spisa tuženika nedvojbeno proizlazi da je tužiteljica bila u braku s pok. EP, a da je presudom Općinskog suda u Sisku broj P- 1577/89 od 10. prosinca 1990., pravomoćnom 27. siječnja 1991., taj brak razveden, uz obvezu pok. EP da doprinosi za uzdržavanje maloljetne djece. Navedena činjenica je upisana i u maticu vjenčanih. U spisu nema naznake niti tužiteljica tvrdi da je imala pravo na uzdržavanje kao razvedeni bračni drug.

8. Kod navedenog stanja stvari, ispravan je zaključak javnopravnih tijela da tužiteljica kao bivši bračni drug pok. EP ne ulazi u krug osoba iz članka 22. stavka 1. ZMO-a koje imaju pravo na obiteljsku mirovinu nakon smrti osiguranika, odnosno korisnika mirovine. Stoga je osporeno rješenje tuženika valjalo ocijeniti zakonitim i na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24; dalje: ZUS) odbiti tužbeni zahtjev.

9. Tužbeni navodi ne dovode u pitanje izložene zaključke, s obzirom da je nedvojbeno došlo do razvoda braka prije smrti EP, što potvrđuje i navod tužiteljice o stavljanju klauzule pravomoćnosti na citiranu presudu o razvodu braka. Ako je tužiteljica nakon razvoda braka doista nastavila živjeti s pok. EP, a do njegove smrti, na način koji ispunjava pretpostavke izvanbračne zajednice (članak 22. stavak 3. ZMO-a), tada mora o tome ishoditi odgovarajuću odluku u izvanparničnom postupku. Za sada, o tome nema dokaza, posljedično ni mogućnosti da tužiteljica uđe u krug osoba koje imaju pravo na obiteljsku mirovinu u smislu članka 22. stavka 1. ZMO-a

U Zagrebu 17. veljače 2025.

Sudac

Tomislav Krušlin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.

Dna:

1. NP, [adresa]

2. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, [adresa]

3. u spis